Loading presentation...

Present Remotely

Send the link below via email or IM

Copy

Present to your audience

Start remote presentation

  • Invited audience members will follow you as you navigate and present
  • People invited to a presentation do not need a Prezi account
  • This link expires 10 minutes after you close the presentation
  • A maximum of 30 users can follow your presentation
  • Learn more about this feature in our knowledge base article

Do you really want to delete this prezi?

Neither you, nor the coeditors you shared it with will be able to recover it again.

DeleteCancel

Make your likes visible on Facebook?

Connect your Facebook account to Prezi and let your likes appear on your timeline.
You can change this under Settings & Account at any time.

No, thanks

Mikrobiologija proučava

No description
by

Dubioza Kolektiv

on 15 May 2014

Comments (0)

Please log in to add your comment.

Report abuse

Transcript of Mikrobiologija proučava

Mikrobiologija proučava
- Znanost koja proučava mikroorganizme
- Dolazi od grč. riječi mikro - mali, biologos - znanost o životu
Prema grupama mikroorganizama koje proučava, mikrobiologija se dijeli
Bakteriologija
Mikologija
Virologija
Parazitologija

MIKROBIOLOGIJA
Mikroskopi
Kako bismo uopće krenuli sa upoznavanjem mikrobiologije moramo se upoznati s najvažnijim aparat za promatranje mikroorganizama
Optičko-svjetlosni
Fazno-kontrasni
Florescentni
Elektronski
Mehanički djelovi - postolje, držač. stolić, revolver, tubus, makrovija(služi za grubo pomicanje stolića i njim se traži vidno polje), mikrovijak( služi za fino pomicanje stolića i njima se izoštrava vidno polje).
Optički djelovi - okular(lik predmeta je uvećan i imaginaran, svaki okular na sebi nosi vrstu i moć uvećanja, moć uvećanja je 5x, 10x, 15x, ili 20x) i objektiv (lik predmeta je obrnut i realan, sastavljen od više leća (frontalne i korekcijske leće), moć uvećanja objektiva je 10x, 30-45x ili 90-100x) .
Ukupno povećanje mikroskopa se izračuna tako da se povećenje okulara pomnoži s povećanjem objektiva.
Sterilizacija
Sterilizacija je proces kojim se potpuno odstranjuju ili uništavaju mikroroganizmi. U mikrobiološkom laboratoriju se sterilizira pribor, hranjive podloge ....
Imamo više streilizacija
1. Sterilizaciju toplinom
Sterilizacija suhom toplinom
a) Flambiranje, direktno, pomoću plamena. Tako se sterizliziraju epruvete, tikvice ... to je djelomična sterilizacija ( samo vegetativni oblici stanica ), a potpuna je samo kod mikrobiloških igala i ušica ( uništavaju se vegetativni i sporogeni oblici stanica).
b) Sterilizacija sugim zrakom u sterilizatoru - sterilizator ili Pasterova peć u kojoj su uvjeti sterilizacije 160°C/2h ili 170°C/1h - to je potpuna sterilizacija.
Sterilizacija vlažnom toplinom
a) Prokuhavanjem u vodi - uvjeti su 100°/30min, djelomična sterilizacija.
b) Vodenom parom bez pritiska- uvjeti su 100°/30-90min, djelomična sterilizacija koja se provodi u Kochovom loncu. *FRAKCIJSKA STERILIZACIJA - provodi se dva puta u razmaku od 24h, a u međuvremenu se stavlja na inkubaciju, na taj način se postiže potpuna sterilizacija( pr. tindalizacija u mljekastvu).
c) Vodenom parom pod pritiskom- obavlja se u autoklavima, uvjeti su 112-152°C/10-30 min/ 0,5-4atm, i to je potpuna sterilitzacija.
2. Sterilizacija zračenjem
a) UV-zračenjem
b) X-zračenjem
c) α, β, γ - zračenje
3. Sterilizacija bakteriloškom filtracijom
, to je mehanička sterilizaija te se primjenjuje za sterilizaciju hranjivih podloga.
4. Sterilizacija kemijskim putem
a)Mikrobiostatičko- zaustavlja se rast i razvoj m.o.
b)Mikrobiocidno - ubijaju se m.o.
Uzgoj mikroorganizama
Za razvoj m.o. izvan njihove prirodne sredine pod umjetno stvorenim uvjetima ovisi o :
Hrana
Temperatura
Vlažnost
Kisik
Osmotski tlak
Reakcija sredine
pH podloge
Svjetlost
Temmperatura
Psihrofilni m.o.(0-10°C)
Mezofilni m.o.(22-36°C)
Termofilni m.o. (45-70°C)
Aerobni m.o.
Fakultativno anaerobni m.o.
Anaerobni m.o.
pH
acidofilni m.o.
neutrofilni m.o.
alkalofilni m.o.
Svjetlost
fotofilni
fotoindferentni
fotofobni
Hranjive podloge sadrže sve hranjive tvari potrebne za život m.o.
Hranjive podloge se dijele
a) Prema konzistenciji
Tekuće
Čvrste
b) Prema podrijetlu
1. Prirodne
Životinjske
Biljne
2. Umjetne
Organske
Anorganske
c) Prema namjeni
Osnovne
Specifične

Prirodne podloge životinjskog podrijetla su u pravilu tekućine (krv, krvni serum, mlijeko), a biljnog podrijetla mogu biti tekuće (voćni sokovi) ili čvrste(mrkva, krumpir).
Umjetne podloge pripremaju se ulaboratorijima, mogu biti tekuće (hranjivi bujon) ili čvrste (agar ili želatina).
Izolacija čiste kulture mikroorganizama
Čista kultura podrazumijeva m.o. koji je nasato razmnožavanjem jedne jedinke u sterilnoj podlozi.
Bit izloacije je dobivanje jedne stanice iz materijala.
Metode izolacije
Metoda iscrpljivanja
sastoji se uu tome da se mikrobiološkom ušicom uzima materijal iz kojeg se želi izdvojiti čista kultura, pa se povlačenjem poteza po površini hranjive podloge materijal prenosi na nju.
Metoda razrjeđivanja
sastoji se u tome da se u tekućoj sredini vrši postepeno razjeđivanje mješovite kulture dok ne ostane samo jedna stanica, što se može provjeriti nako precjepljivanja u Petrijevoj zdjelici.
Metoda po Linderu
Metoda pomoću mikromanipulatora
Metoda nakupljanja
Nativni, fiksirani i obojeni preparati
Mikrobiloški preparati mogu biti
1. Prirodni ili nativni
Pritisnuta kapljica
- preparat u živom stanju
- priprema se radi promatranja krupnih m.o.
Viseća kap
- za duže promatranje m.o.

2. Fiksirani ili obojeni
Jednostavno bojanje
Složeno bojanje
Fiksiranje je postupak koji se primjenjuje da se umrtve stanice m.o. pa da se u njih lakše prodre boja. Fiksiranje se vrši na dva načina
a) Fizičkim putem ( povlačići 4 puta preko plamena )
b) Kemijskim putem ( primjenom kem.fiksatora (3%-tni formalin, 96%-tni etanol)
Boje za bojanje mikroorganizama
1. Prirodne boje-
ekstrakti biljaka, životinja i minerala.
ŠAFRANIN
KARMIN
LAKMUS
2. Umjetne boje
-organskog podrijetla, a najčešće se dobiva iz katrana, pa ih nazivamo katranske ili anilinske boje
- prema građi spadaju u cikličke spojeve koje u svome sastavu imaju benzenov prsten

Kisele boje
- pristutnost karboksilne ili hidroksilne grupe, imaju veći afinitet prema citoplazmi
KISELI FUKSIN
EOZIN
FLOREZIN

Bazične boje
-prisustvo amino grupe, pokazuje veći afinitet prema jezgri ili nukleusu
BAZČNI FUKSIN
KRISTAL VIOLET
METILENSKO PLAVILO

Neutralne boje
-nastaju reakcijom kiselih i bazičnih boja, a najpoznatija je
NEUTALNO CRVENILO
Jednostavno i složeno bojanje
Mikroorganizmi se ponašaju različito prema različitim bojama, a i sastavni dijelovi iste stanice pokazuje različite afinitete prema raznim bojama i metodama bojanja.
Metode bojanje
1. Jednostavo bojanje
Upotrebljava se kada se preparat želi vidjeti jasnije
Koristi se samo jedna boja, npr fuksin, kristal violet ili metilensko plavilo
2.Složeno bojanje
Upotrebljava se ako je potrebno detaljnije ispitivanje stanice m.o.
Najpoznatija metoda složenog bojanja je bojanje po Gramm-u:
Gramm pozitivne bakterije ne otpuštaju osnovnu boju Gramm-a , dok Gramm negativne bakterije otpuštaju svoju osnovnu boju , te se naknadno bojaju s fuksin crveno.
Određivanje broja m.o. u nekom supstrastu
Broj mikroorganizama se određuje u :
tekućem supstratu 1 mL
u čvrstom supstratu u 1g
kod ispitivanja zraka u 1L
Metoda određivanja metoda broja m.o.
1. Direktina metoda
zasniva se na direktnom brojanju stanica pod mikroskopom
brojanje se vrši pomoću komore, a najpoznatija je tzv. Thomina komorica
ima oblik predmetnice od debljeg stakla na čijem središnjem dijelu se nalazi posebna mrežica
ta mrežica ima 16 malih kvadratića u jednom kvadrantu
Formula za izračunavanje
2. Indirektna metoda
pripremanje razrjeđenja
nacjepljivanje i inkubacija
brojanje izraslih kolonija
Formula za izračunavanje
˝Uloga neizmjerno malog je neizmjerno velika.˝
L. Paster

Bakteriološka kontrola
vode
za piće
Pitka voda mora biti bistra, bez neugodnih mirisa, okusa i ne smije sadržavati za ljudsko zdravlje štetne m.o.
Prema Pravilniku, voda za piće ne smije sadržavati
koliformne bakt
sulfitoreducirajuće klostridije
fekalne streptokoke
salmonela
proteus vrste
Ukupan broj živih bakterijskih stanica u 1 cm3 vode za piće ne smije biti veći od 10
!!!!!!
Koliformne bakterije
Koliformne bakterije su
Gramm negativne,
nesporogene, štapićaste bakterije, aerobne i fakultativno anaerobne.
Dokazivanje koliformnih bakterija
Prethodni test
- koliformne bakterije vrše razgradnju laktoze uz tvorbu mliječne kiseline i ugljikovog dioksida, koji se zadržava u Durchamovim epruvetama nakon inkubacije od 48h/37°C
Potvrdni test
- iz pozitivne eputvete s laktoza bujanom nacijepi se uzorak na čvrstu podlogu na ljubičasto-crveni žučni agar. Nakon inkubacije 48h/37°C narastu ljubičaste kolinije metalnog sjaja.
Završni test
- izrasle kolonije se ponovno precijepe u epruvetu s laktoza bujonom i s Durchamovim epruvetama, te usporedno na kosi agar. Test je pozitivan ako se nakon inkubacije pojavi plin u Durchamovim epruveti, a na kosi agaru narastu kolonije koje obojimo po Grammu.
Mikroorganizmi namirnica
Podaci o inaktivaciji m.o. mogu se dobiti ispitivanje sirovine (uzorka) za vrijeme kuhanja, te ponovno nakon stajanja, kao i prije i nakon podgrijavanja.
Analiza namirnice
Analiza sirovih namirnica - vrši se određivanje izvora kontaminacije
Analiza svježe kuhane hrane - određivanje preživjelih m.o.
Analiza kuhane hrane koja je dugo ostajala - važno je utvrditi da li se m.o. razmnožavaju
Bakterije koje se ne bi trebale nalaziti u namirnicama su
Salmonellae - jaja, slastičarski proizvodi, meso, perad
Basillus cereus - žitarice i namirnice koje sadrže škrob, slastičarski prozivodi, rjeđe meso i mlijeko
Vibrio cholerae - riba, školjke ....
Escherichia coli - voće, povrće, mlijeko, sir ...
Staphilococus aureus - meso, mlijeko, sir
Clostridium perfingens - grah, meso, perad
Determinacija bakterija
Determinacija je identifikacija bakterija. Identikfikacija se pristupa nakon izolacija čiste kulture bakterija.
Za identifikaciju potrebno je zabilježiti
Naziv m.o.
Podrijetlo m.o.
Broj kulture
Datum izdavanja
Stanište m.o.
Optimalne uvjete rasta m.o.
Autora koji je vršio proučavanje
1. Određivanje morfoloških karakteristika
Bakterije su pretežno jednostanična bića, jednostavne građe, različite veličine i oblika. Morfološke osobine stanice utvrđuju se mikroskopskim nalazom u nativnom, fiksiranom i obojenom preparatu.
Kokalnii oblici
- monokoki, diplokoki, streptokoki...
Štapićasti oblici
- pojedinačni i u nizovima ; monobacili, diplobacili, streptobacili ....
Izvijeni oblici
- vibrio, spirale, spriohete
Pokretljivost se može vidjeti na bujonu ili agaru. Bakterije se pokreće pomoću cilija, pa mogu biti
monotrihe
(samo jedan bič na jednom polu)
lofotrihe
(na jednom polu snop bičeva)
amfitrihe
(na oba pola jedan ili više bičeva)
peritrihe
(bičevi po cijelom tijelu)
2. Uzgojne osobine
- podrazumijeva se rast bakterija na tekićim i čvrstim hranjivim podlogama.
a) Kolonije na agaru/Kolonije na želatini
Oblik : točkast, okrugao, končast, nepravilan
Veličina : sitine. srednje, gigantske
Rub : ravan, valovit, končast, nepravilan, nazubljen, uredan, kovrčav
Površina : glatka, hrapava, zraksta, koncentrično prstensasta, sjajna ili bez sjaja
Boja :
žuta
,
narančasta
,
plava
,
zelenkasta
,
ljubičasta
, crna
Struktura : zrnata, sluzava, pauljasta, voskasta, kožasta
b) Razvoj na bujonu
Navlaka: opnasta, pahuljasta, prstenasta, kožasta ili odsutna
Zamućenje: slabo, umjerno, jako ili prolazno
Miris: odsutan ili oštar
Talog: gust, pahuljast, zrnat, rastezljiv
Boja :
žuta
,
narančasta
,
plava
,
zelenkasta
,
ljubičasta
, crna
3. Fizološke osobine
Čine biokemijske aktivnosti mikroorganizama
Određuje se pomoću specijalnih hranjivih podloga s poznatim kemijskim sastavom
M.o. u toku svog metabolizma mijenjaju sastav hranjivih podloga i stvaraju nove spojeve
Nastale biokemijske promijena hranjivoj podlozi održavaju pojedine fiziološke osobine nacijepljenje kulture
Determinacija plijesni
Gljive se dijele na tri grupe
Kvasci
Plijesni
Gljivice
Osobina kvasaca je da su pretežno jednostanični organizmi. Rijetko stvaraju micelije i to su najčešće u obliku nekoliko povezanih stanica. Identifikaciji se pristupa nakon izolacije čiste kulture kvasaca.
1. Određivanje mofroloških osobina
Vegatitivne stanice
Oblik: loptast, jajolik, elipsoidan, izdužen, limunast, trouglast
Veličina: mjersi se dužina i širina stanice, a kod okruglih promjer
Reprodukcija: najčešće pupanje, a ponekad i dijeljenje te kombinacija(nespolno)
Stvaranje askospora: spolne spore čiji je oblik lopast, ovalno šeširast, igličast; površina je glatka; rub, boje spore..
2. Određivanje uzgojnih osobina
a)
Kolonije na agaru - kod većine kolonije su voskaste i sluzave, bjelkaste, sivkaste, žučkaste i ružičaste - promatranje se vrši nakon 4-8 tjedana
b)
Kolonije na želatini - su giganske kolonije - promatranje se vrši nakon 4-8 tjedana
3. Određivanje fizioloških osobina
a)
Stvaranje navlake
- ispituje se na sladnom ekstraktu nakon 1-3 dana
b)
Fermentacija
- fermentacija je biokemijski proces(anaeroban proces) u kojem sudjeluju m.o.
c)
Asimilacija šećera
Osmoza
Osmoza je pokretanje molekula čistog otapala kroz polupropusnu membranu. Na rast m.o. utječe tlak što se pojavljuje kada voda prodire kroz staničnu membranu (tzv osmotski tlak) u svrhu izjednačavanja koncentracija s obje strane membrane.
Mikrobna stanica može biti u :
a) Izotoničnoj otopini
b) Hipertoničnoj otopini
c)Hipotoničnoj otopini
Izotonična otopina - otopna iste koncentracije. Ako živu stanicu ostavimo u tekućini u kojoj vlada isti osmotski tlak, koncentracija otopljenih tvari su iste s obje strane, Stanični sadržaj je u ravnoteži s otopinom izvan stanice.
Hipertonična otopina je otopina veće koncentracije, tj medij ima veću koncentraciju otopljenih tvari nego unutrašnjost stanice. U hipertoničnoj otpini, okolišu visokog osmotskog tlaka, stanice otpuštaju vodu osmozom, smežuraju se i stanična stijenka se odvaja od stanične membrane. Ta pojazav se naziva PLAZMOLIZA .
Hipotočnična otopina je otopina manje koncentracije, što znači da je izvan stanice koncentracija otopljenih tvari manje od one u unutrašnjosti stanice. U hipotoničnom okolišu niskog osmotskog tlaka, stanice upijaju vodu i bubre. Mikrobna stanica akumulira voduuu do određene granice pri kojoj se ne širi stanična stijenka. Ako se prijeđa ta granica, stanica se može rasprsnuti i ta pojava se naziva PLAZMOPTIZA.
Determinacija plijesni
Plijesni su aerobi i heterotrofni, kopneni organizmi, većinom saprofiti, a manji broj ih je parazita i patogenih oblika. Za većinu je karakteristično da im je tijelo građeno od končastih stanica(hifa) čiji splet stvara micelij kao osnovno vegetativno tijelo talus.
Hifa
Kod nekih plijesni hife su jednostavne(kočaste ili cjevaste razgranate stanice)bez pregrada -NESEPTIRANE HIFE, a kod nekih su hife s pregradama - SEPTIRANE* HIFE.
Plijesni su svrstane u tri klase
1. Klasa
PHYCOMYCETE
Niže plijesni, neseptirane, s nespolnim sporama u sporngijima. Spolnim putem se razmnožavaju pomoću zigote.
2. Klasa
ASCOMYCETE
Više plijesni, septirane
Razmnožavaju se nespolno pomoću egzogenih spora - KONIDIJE ili se razmnožavaju pomoću ASKOSPORA u askusima
3. Klasa
FUNGI IMPERFECTI
Imaju nesploni (konidijski) stadij ratmnožavanja
Antibiogram
Antibiotici su farmakološki agensi koji mogu u potpunosti uništiti patogene mikroorganizme ili zaustaviti njihov rast i razmnožavanje.
Antibiotici djeluju isključivo na
bakterije
(gram pozitivne i gram negativne), a nemaju nikakvog utjecaja na viruse!!
Način djelovanja
Antibiotik zaustavlja sintezu staničnog zida patogenog mikroorganizma bez kojeg on ne može preživjeti. U ovu skupinu spadaju antibiotici Penicilin i Cefalosporin.
Antibiotici mogu djelovati i tako da vežu ribosome patogenih m.o. U ribosomima se odvija sinteza proteina. U ovu skupinu antibiotika pripadaju Tetraciklin i Streptomicin.
Difuzijska metoda
Nakon izolacije i indentifikacije bakterije omogućeno je ispitivanje izolata na više antibiotika istovremeno. Suspenzija ispitivanog soja bakterija nanosi se na krutu podlogu. Zatim se na površini agara buši bunari koji se pune antibioticima određene koncentracije. Slijedi inkubacija kroz 18-24h u termostatu na 37°C. Kroz to vrijeme antibiotik difundira u agar. Bakterija će rasti ovisno o svojoj osjetljivosti na antibiotik - što je bakterija osjetljivija na antibiotik to će udaljenost biti veća.
Interpetacija nalaza antibiograma
Zona gdje nema vidjeljivog rasta bakterija zove se ZONA INHIBICIJE. Osjetljivost bakterija je upravo proporcionalan promjeru zone inhibicije koji se očitava u milimetrima.
1. Kategorija - OSJETLJIV - u nalazu antibiogram označeno brojem 3; znači da infekcija uzrokovana testiranom bakterijom može biti prikladno liječena uobičajenim dozama tog antibiotika.
2. Kategorija - UMJERNO OSJETLJIV - u nazalzu antibiogram označeno brojem 2; znači da izolat može biti inhibiran ako se mogu koristiti više doze antibiotika.
3. Kategorija - REZISTENTANA - u nazalzu označavamo brojem 0; znači bakterijski soj otporan na taj antibiotik.
Ispitivanje bakteriološke čistoće
Metoda ispitivanja: ispitivanje bakteriološke čistoće obavlja se metodom brisa, otiska i ispirka.
1. Metoda brisa - standardizirani namotaj vate na štapiću namoči u sterilnu fizilošku otopinu i obriše se isptiviana otpina. Zavisno od vrste ispitivanja prebriše se cijeli predmet(čaša, tanjur, šalica, radna ruka) ili se površina ograniči sterilnom šablonom.
2. Metoda otiska - uzima se odgovarajućom krutom podlogom za namnažanje bakterija. Podloga može biti pločica ili na P.zdjelici posebno konstruiranoj za tu namjenu.
3.Metoda isprika - u ispitivanu posudu, cijev i sl doda se odgovarajuća količina fizološke otopine. Posuda se zatvori i dobro promućka. Nakon toga se ispirak prelije u epruvete i prije obrade dobto homogenizira.
Opći uvjeti ikrobiološke ispravnosti namirnica (N.N.)
Salmonellae, Escherichia coli, Clostridium perfinges, Listeria monocytogenes, Yersinia enterocolitica
Bacillus cereus, Colstridium botulinum, Staphylococcus
Niti druge potencijalne patogene m.o. niti njihove metabolite u količni štetnoj za zdravlje.
Vrenja
Alkoholno vrenje
Alkoholno vrenje je anaeroban proces. Pri alkoholnom vrenju iz prigrožđane kiseline nastaje alkohol etanol i osolobađa se ugljikov dioksid.
Octeno vrenje

Octeno vrenje ubrajamo u aerobna vrenja, jer se putem njega alkhol iz etanola pretvara u octenu kiselinu pod utjecajem enzima octenih bakterija za proces octenog vrenja koriste kisik.
Mliječno- kiselo vrenje
Provode ga mliječno-kisele bakterije. Mikroorganizmi u svježem mlijeko mogu izazvati promjene na njegovim sastojcima, pri čemu se kvare tehnološka svojstva mlijeka. Dakle, dolazi do kvarenja mlijeka i mliječnih proizvoda. Lipliza mlijeka je proces razgradnje mliječne masti. Rijetko se odvija u sirovom mlijeku, jer većina prisutnih bakterija ima slabu lipolitičku moć.
Full transcript