Loading presentation...

Present Remotely

Send the link below via email or IM

Copy

Present to your audience

Start remote presentation

  • Invited audience members will follow you as you navigate and present
  • People invited to a presentation do not need a Prezi account
  • This link expires 10 minutes after you close the presentation
  • A maximum of 30 users can follow your presentation
  • Learn more about this feature in our knowledge base article

Do you really want to delete this prezi?

Neither you, nor the coeditors you shared it with will be able to recover it again.

DeleteCancel

Make your likes visible on Facebook?

Connect your Facebook account to Prezi and let your likes appear on your timeline.
You can change this under Settings & Account at any time.

No, thanks

APKKI

javna prezentacija
by

Daniela Angelina Jelincic

on 4 January 2013

Comments (0)

Please log in to add your comment.

Report abuse

Transcript of APKKI

Kulturne/kreativne industrije u Zagrebu
Akcijski plan

Dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić
Ana Žuvela, MA
Mario Polić
Institut za međunarodne odnose Hvala na pažnji! - Re-industrijalizacija – nismo konkurentni s industrijama koje su Zagreb/Hrvatska nekada imali
- Imamo ZNANJE, TALENT i KREATIVNOST - pretvoriti u POSAO (usporedi s britanskim strateškim ciljevima)
- Tražimo vlastite niše
- Strani primjeri prakse kao inspiracija, a ne kao model koji ćemo slijepo slijediti Gdje smo mi? - Ciljevi britanskog akcijskog plana:
- Osloboditi kreativni talent (kreativno obrazovanje od malih nogu),
- Talent pretvoriti u posao,
- Smjestiti KKI u središte ekonomije (podrška istraživanjima i inovacijama; pomoć tvrtkama u rastu i pristupu financijskim sredstvima; poticanje i zaštita intelektualnog vlasništva; razvoj kreativnih klastera),
- Postati svjetski kreativni hub
- Kontinuirano ažurirati strategiju Primjeri dobre prakse a) Realizacija Akcijskog plana
b) UNESCO projekt “Cool industries for the Creative City”
c) Komplementarne inicijative i grass root projekti Nastavak rada – implementacija kulturnih/kreativnih industrija u javne politike - Hrvatska udruga banaka (HUB)
- Hrvatska udruga poslodavaca (HUP)
- Hrvatska Private Equity i Venture Capital asocijacija (HVCA)
- HGK, Komora Zagreb, HOK
- obrazovne, strukovne ustanove/organizacije i civilno društvo
- Turistička zajednica grada Zagreba
- 14.912.000 kuna = cca. 1.988.267 Eura Nositelji III i sredstva - Ministarstvo kulture RH
- Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH
- Ministarstvo vanjskih poslova RH
- Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU RH
- Ministarstvo poduzetništva i obrta RH
- Ministarstvo graditeljstva RH
- Ministarstvo gospodarstva RH
- Ministarstvo rada i mirovinskog sustava RH Nositelji II - Grad Zagreb
- Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport
- Gradski ured za gospodarstvo, rad i poduzetništvo
- Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet
- Gradski ured za financije
- Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada
- Gradski ured za imovinsko-pravne poslove i imovinu grada
- Zavod za prostorno uređenje i razvoj grada Nositelji I
- Artikulirati doprinos KKI u kreiranju identitetskog sustava (potencijalni kulturni brend) Zagreba
- Poticati nositelje projekata KKI na umrežavanje s ključnim dionicima za razvoj proizvoda temeljenih na odabranim KKI 3.2.Kulturu i kulturne /kreativne industrije koristiti kao bitan element suvremene prepoznatljivosti grada
- Omogućiti umjetnicima plansko izražavanje u urbanom prostoru
- Podupirati urbanu regeneraciju javnih i privatnih prostora za KKI
- Planirati i disperzirati kulturne/kreativne industrije na širem gradskom prostoru i kreirati specifične mikrolokacije temeljene na KKI 3.1. Regenerirati pojedine (osobito „problematične“) gradske četvrti - Razviti i provoditi obrazovanje i trening kulturnih stvaraoca
- Osigurati sustavno obrazovanje dionika (poduzetnika, građana i uprave) za KKI
- Razvijati cjeloživotno učenje za aktere KKI
- Osigurati provedbu rezidencijalnih programa i stipendija za obrazovanje i trening
- Osigurati istraživanje i praćenje razvoja djelovanja i razvoja KKI 2.3. Jačati kapacitete za razvoj i podizanje svijesti o razvojnoj ulozi i značenju KKI - Poticati osnivanje i rad inkubatora, centara i klastera za kulturne/kreativne industrije
- Poboljšati korištenje gradskih prostora za produkciju, distribuciju i evaluaciju učinaka KKI
- Osigurati potporu kroz poslovne (konzultantske) usluge za razvoj KKI
- Subvencionirati nabavku i korištenje suvremene tehnološke opreme
- Poticati intrasektorsko i intersektorsko povezivanje u proizvodnji i razvoju proizvoda KKI 2.1. Osnažiti razvoj infrastrukture za potporu rasta KKI i povećanje kvalitete (infrastruktura i uslužne djelatnosti za produkciju i distribuciju)
- Kreirati i provoditi programe kreativnog obrazovanja za ciljne skupine
- Regulirati društvenu poziciju djelatnosti KKI
- Poboljšati status i uvjete djelovanja aktera kulturnih/kreativnih industrija 1.2. Poboljšati društveni okvir za djelovanje i razvoj kulturnih/kreativnih industrija
- Osigurati interaktivno povezivanje svih djelatnosti KKI
- Uključiti integralno KKI u sve strateške dokumente razvoja grada (poduzetništvo, turizam, industrija, obrazovanje, urbanizam, kultura i dr.) 1.1. Uključiti kulturne/ kreativne industrije u kulturnu i ostale relevantne javne politike grada i države (gospodarstvo, obrazovanje, turizam, urbanizam) 3.1. Regenerirati pojedine (osobito „problematične“) gradske četvrti

3.2.Kulturu i kulturne /kreativne industrije koristiti kao bitan element suvremene prepoznatljivosti grada 3. STVORITI IMIDŽ GRADA U PREPOZNATLJIVO SREDIŠTE KULTURNIH I KREATIVNIH INDUSTRIJA I KULTURNO SREDIŠTE EUROPE 2.1. Osnažiti razvoj infrastrukture za potporu rasta kulturnih/ kreativnih industrija i povećanje kvalitete (infrastruktura i uslužne djelatnosti za produkciju i distribuciju)

2.2. Poboljšati pristup i financijske potpore za razvoj kulturnih/kreativnih industrija

2.3. Jačati kapacitete za razvoj i podizanje svijesti o razvojnoj ulozi i značenju kulturnih /kreativnih industrija 2. KULTURU I KULTURNE/KREATIVNE INDUSTRIJE KORISTITI KAO KLJUČAN RESURS RAZVITKA GRADA 1. OSNAŽITI INSTITUCIONALNU PODRŠKU ZA RAZVOJ KULTURNIH/KREATIVNIH INDUSTRIJA 1.1. Uključiti kulturne/ kreativne industrije u kulturnu i ostale relevantne javne politike grada i države (gospodarstvo, obrazovanje, turizam, urbanizam)

1.2. Poboljšati društveni okvir za djelovanje i razvoj kulturnih/kreativnih industrija

1.3. Promijeniti percepciju kulture kao „potrošača“ proračunskih sredstava u razvojnu snagu - tipološki kombinacija sva tri modela grada, s tim da je u nekim segmentima slabije pozicioniran (npr. posjedovanje međunarodnog kulturnog imidža), a u nekim bolje (grad dinamičnog poslovnog okružja)
- ova situacija pripadanja svim modelima tj. ne pripadanja ni jednom modelu otvara mogućnosti za stvaranje vlastitog, inovativnog, originalnog i autentičnog stava kojim će se Zagreb pozicionirati i nametnuti kao glavni grad nove europske države a s time kao novo urbano središte Europe Zagreb – koji model? - poslovno usmjereni model u kojem je pristup politikama kulturnih/kreativnih industrija koncentriran na sam sektor
- glavni nositelj razvoja politike je gradska vlast
- podrška usmjerena na osnivanje gospodarski održivih tvrtki iz područja kulturnih/kreativnih industrija
- uloga grada u ovom modelu je u osiguravanju prikladnog poslovnog okružja i u povezivanju stvaralaca s tvrtkama Poduzetnički kulturno/kreativni grad - kulturne/kreativne industrije zauzimaju središnje mjesto kulturne politike
- gradske i regionalne vlasti glavni su nositelj provedbe politika
- uspješnost razvoja grada kao kulturnog/kreativnog grada ovisi ponajviše o povijesnim čimbenicima te prednostima kao što su kozmopolitska atmosfera, raznolik kulturni život, inspirirajuće urbano okruženje te posjedovanje međunarodnog kulturnog imidža
- isplativiji za veće gradove
- politika podrške usmjerena na podršku pojedinim inicijativama u širem smislu kao što su npr. festivali, kreativne inicijative, obrazovni studiji iz kulturnih/kreativnih područja, razvoj kreativne atmosfere, inicijative koje uključuju više različitih kultura, dovođenje kreativnih ljudi iz drugih kultura Kulturni/kreativni grad - Grad s novim licem
- Kulturni/kreativni grad
- Poduzetnički kulturno/kreativni grad Tipologija modela razvoja gradova na temelju kulturnih/kreativnih industrija - Buduće korištenje odnosno razloga povratka zbog nekih kulturnih/kreativnih industrija, domaće tržište i dalje preferira kazalište, glazbu i film, a strano arhitekturu i glazbu
- Procjenjujemo kako je glazba potencijalno relevantna kako za domaće tako i za strano tržište. Za domaće, to je još i kazalište i film, a za strano arhitektura te u nešto manjoj mjeri likovna umjetnost i dizajn. Usporedba domaćeg i turističkog tržišta II - Usporedba domaćeg i stranog tržišta - razlike: Domaće tržište poznaje zagrebačke kulturne proizvode za razliku od turističkog iako je to „znanje“ vrlo raznoliko i neujednačeno
- Interes domaćeg tržišta prvenstveno je vezan uz glazbu, kazalište i književnost, a stranog za glazbu, arhitekturu, dizajn, likovnu umjetnost i film
- Korištenje kulturnih/kreativnih industrija Zagreba: domaće tržište preferira kazalište, glazbu i film, a strano arhitekturu, glazbu, obrte i likovnu umjetnost. Pri tom, strano je tržište i kupilo neki proizvod koji je većinski vezan uz obrte, glazbu, likovnu umjetnost, dizajn ili arhitekturu Usporedba domaćeg i turističkog tržišta I - Cijene za domaće lokalno tržište: ne posebno visoki rang iako bi dio vrlo visoko obrazovanih imao tih financijskih kapaciteta. Nešto je veći kapacitet za dizajn obzirom na iskazani interes ispitanika visokog imovinskog stanja. Većina tržišta je, međutim, prosječnih financijskih kapaciteta.
- Prevelika raznolikost proizvoda u percepciji sadašnjih/potencijalnih potrošača – nužno brendiranje te proizvodnja, distribucija i promocija u okviru jedinstvenog proizvoda. U tom se smislu preporuča i organizacija u kreativne klastere. Procjena domaćeg tržišta II - Jasan razvojni potencijal: dizajn, arhitektura i balet/ples
- Kazalište ostaje na razini trenutnog posjeta
- Književnost, film, glazba i likovna umjetnost pokazuju blagi pad u namjeri budućeg posjećivanja/korištenja
- Za oglašavanje je pokazan znatnije veći interes no što je ono danas korišteno
- Jasnije razumijevanje tradicionalnih umjetnosti/kulturnih industrija (kazalište, film, glazba, likovna umjetnost, balet/ples, književnost) dok su posebice oglašavanje i dizajn te u nešto manjoj mjeri arhitektura nejasni u smislu korištenja/posjedovanja Procjena domaćeg tržišta I „Svi Hrvati koji su išta napravili vani, napravili su to uz pomoć ljudi vani, ne uz pomoć domaćih. I jasno mi je kad kažu 'malo smo tržište, ne isplati se izdavati albume na engleskom', ali potpuno gube iz vida činjenicu da je svijet ogromno tržište i da je dostupniji nego ikad. Ima fantastičnih talenata i odličnih bendova koji pjevaju na engleskom, a koje nitko neće pogurati van jer jednostavno ne vide da će jedan kvalitetan mladi bend kojeg pošalju u svijet zaraditi puno više novaca nego nekakav nacionalistički nastrojen izvođač u malenoj Hrvatskoj“.

Stjepan Krznarić 2. Pregled razvoja KKI
2.1. Ocjena potencijala pojedinih KKI grada Zagreba
2.2. Okvirna procjena tržišta za KKI
2.2.1. Procjena domaćeg tržišta
2.2.2. Procjena inozemnog tržišta
2.3. SWOT analiza KKI grada Zagreba
3. Prijedlog akcijskog plana poticanja razvoja KKI 2013.-2015.
4. Prilog – primjeri hrvatske i europske prakse Glavni dijelovi Akcijskog plana II 1. UVOD
1.1. Ishodišni pojmovi
1.2. Obuhvat KKI
1.3. Uloga KKI u razvoju grada
1.4. Pravni okvir i postojeći poticaji za KKI
1.5. Opis EU politika vezanih za KKI
1.6. Tipologija modela razvoja gradova na temelju KKI Glavni dijelovi Akcijskog plana I - tko? što? u kojem roku? s kojim sredstvima? s koliko sredstava? kako?
- modeli razvoja grada na temelju kulturnih/kreativnih industrija Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija Zagreba, 2012. - razvoj kulturnih/kreativnih industrija u Zagrebu događa se stihijski, disperzivno, fragmentirano i bez doticaja s javnom upravom
- Zagreb ne ulaže u sustavnu proizvodnju suvremenih (lokalnih) kulturnih proizvoda, kao ni u promociju i „izvoz“ postojećih kulturnih proizvoda
- gospodarski značaj kulturnog sektora tretira se kao rashodovna strana proračunskih sredstava
- kulturni identitet grada Zagreba ne oblikuje se sustavno već se veže uz različite oblike kulturnih tradicija, baštine, etno sadržaje
- kultura se tako tretira na prilično statičan i anakron način, a svaki spomen pojma "industrija" u kontekstu kulture se odbacuje
- iako je Zagreb centar kulturnih/kreativnih industrija Hrvatske, kulturni sektor Zagreba slabo prepoznaje vlastite potencijale i snagu
- nerazumijevanje kulturnih/kreativnih industrija vidljivo je na nekoliko razina, od lokalne uprave preko strukovnih udruga i samih kulturnih stvaralaca do ključnih dionika za poticanje razvoja kulturnih/kreativnih industrija REZULTATI ili što smo doznali ZAGREB KAO KULTURNI PROIZVOD ZAGREB KAO KULTURNI PROIZVOD - ARHITEKTURA
- DIZAJN
- FILM
- GLAZBA
- IZVEDBENE UMJETNOSTI (KAZALIŠTE, BALET/PLES)
- LIKOVNE UMJETNOSTI
- NAKLADNIŠTVO
- OBRTI
- OGLAŠAVANJE O čemu govorimo? - istraživanje potencijala kulturnih/kreativnih industrija Zagreba:
a) ključne kulturne/kreativne industrije i njihovi proizvodi
b) razumijevanje kulturnih/kreativnih industrija od strane ključnih dionika koji mogu biti od važnosti za njihov razvoj Studija "Zagreb kao kulturni proizvod", 2010. - UNESCO Međunarodni fond za kulturnu raznolikost
- 83.000 USD
- Trajanje projekta: od 1.9.2013. – 1.4.2014.
- Ciljevi:
a) potaći socio-ekonomski razvoj grada
b) stvoriti značajniju prepoznatljivost grada
c) osigurati održivost sektora kulturnih/kreativnih industrija Cool Industries for the Creative City
- Osigurati transparentan sustav poticajnog financiranja KKI
- Jačati poticaje za privatna ulaganja u KKI
- Kreirati nove izvore za financiranje KKI
- Osnažiti kapacitete za korištenje fondova EU i drugih stranih i domaćih izvora financiranja 2.2. Poticati intrasektorsko i intersektorsko povezivanje u proizvodnji i razvoju proizvoda
- Obrazovati i poticati kulturne stvaraoce i profesionalne udruge KKI na uviđanje vlastitog potencijala u gospodarskom razvoju
- Senzibilizirati javnost kroz medije i društvene mreže o važnosti i potencijalima KKI
- Jačati procese participacije/partnerstva građana u javnom odlučivanju o potrebama i razvoju KKI 1.3. Promijeniti percepciju kulture kao „potrošača“ proračunskih sredstava u razvojnu snagu
Zagreb je europski grad s aktivnom i otvorenom urbanom scenom i produkcijom kulturnih/kreativnih industrija koja oplemenjuje urbani prostor, poboljšava kvalitetu življenja građana i povećava konkurentnost grada . Vizija razvoja grada na temelju kulturnih/kreativnih industrija - politika kulturnih/kreativnih industrija usmjerena je na urbani prostor, pristup je temeljem na klasterima
- sve su razine vlasti (nacionalna, regionalna, gradska) uključene u njegov razvoj
- politika koja mijenja cjelokupno pozicioniranje grada što pretpostavlja donošenje odluka i odobravanje financijskih raspodjela koje grad sam nije u mogućnosti ostvariti
- uloga nacionalne i regionalne vlasti značajna, budući da one imaju veliki utjecaj na odluke vezane uz politike kulturnih/kreativnih industrija Grad s novim licem - turisti imaju najveći interes imaju za glazbu, arhitekturu, dizajn, likovnu umjetnost i film
- najčešće konzumiraju arhitekturu, glazbu, obrte i likovnu umjetnost,
- najčešće kupuju proizvode vezane uz obrte
- Amerikanci imaju najveći interes za likovnu umjetnost, kao i turisti stariji od 60 godina
- Britanci značajnije u Zagrebu konzumiraju likovnu umjetnost, a Nijemci dizajn.
- muškarci znatnije konzumiraju glazbu i dizajn, a žene likovnu umjetnost, balet/ples i arhitekturu;
- po pitanju kupovine, muškarcima su izbor proizvodi vezani uz glazbu, dizajn i arhitekturu, a ženama oni vezani uz likovnu umjetnost i film
- stariji od 60 godina najviše konzumiraju glazbu (kao i turisti lošijeg imovinskog stanja), a najviše kupuju proizvode vezane uz književnost Procjena turističkog tržišta ZAGREB KAO KULTURNI PROIZVOD SVJETSKI TRENDOVI U PODRUČJU KULTURNIH/KREATIVNIH INDUSTRIJA
Full transcript