Loading presentation...

Present Remotely

Send the link below via email or IM

Copy

Present to your audience

Start remote presentation

  • Invited audience members will follow you as you navigate and present
  • People invited to a presentation do not need a Prezi account
  • This link expires 10 minutes after you close the presentation
  • A maximum of 30 users can follow your presentation
  • Learn more about this feature in our knowledge base article

Do you really want to delete this prezi?

Neither you, nor the coeditors you shared it with will be able to recover it again.

DeleteCancel

Make your likes visible on Facebook?

Connect your Facebook account to Prezi and let your likes appear on your timeline.
You can change this under Settings & Account at any time.

No, thanks

BRUSNICA

GOJENJE
by

Albin Grahic

on 13 May 2013

Comments (0)

Please log in to add your comment.

Report abuse

Transcript of BRUSNICA

ZIMA PROLjEĆE LJETO JESEN CIKLUS godišnja doba SIROVE BRUSNICE MARMELADE KOMPOTI SOKOVI PECIVO Brusnice spadaju u bobičasto voće koje, kao i borovnice, potječu iz Sjeverne Amerike. To je tvrda crvena bobica koja zahvaljujući većoj količini vitamina C u svom sastavu ima kiselkasti okus. Brusnicu su koristili u davnim vremenima starosjedioci Amerike kao lijek za mnoga stanja, između ostaloga i za upalu mokraćnih puteva. Tradicionalno, uz puricu i druga jela, Amerikanci tim bobicama proslavljaju Dan zahvalnosti i Božić. Ono što je već dugo poznato potvrđuju i zdravstvena testiranja: brusnice su doista zdrave. Utvrđen je i pozitivan učinak na poremećeni rad bubrega i jetre , uravnoteženi minerali brusnice jačaju floru želuca i crijeva, a njezini antioksidansi jačaju imuni sustav. Antimikrobni sastojci u brusnicama sprječavaju razvoj mnogih patogenih mikroorganizama u tijelu, što se postiže čak i s vrlo razrijeđenim sokom od brusnica koji je posljednjem desetljeću veoma popularan. Osim toga, plod brusnice se može koristiti u svježem obliku, čuva se smrzavanjem ili sušenjem, a njime možemo pripremati i različite umake i ukusna jela.

HISTORIJA BRUSNICE 2.1. Historija imena

Kad su Europljani došli do sjeveroistočne obale Sjeverne Amerike, domaći stanovnici s kojima su počeli trgovati ponudili su im crvene bobice osvježavajućeg, kiselkastog okusa. Indijanci iz plemena Pequot, koji su živjeli na poluotoku Cape Codu, zvali su te bobice i-bimi ili "gorki plod". Stabljika i plod brusnice nalikuju vratu i glavi ždrala, pa je moguće da su zato puritanski kolonisti u početku zvali njene plodove craneberries, što doslovno znači "ždralove bobice". Moža su ih tako nazvali i zato što su ždralovi koji su živjeli na tom području jako voljeli jesti brusnice. U hrvatskom jeziku pak naziv "brusnica" potječe od staroslavenske riječi koja znači "brusiti" ili "trti o što". Biljka je mogla dobiti ime po tome što se zreli plodovi lako taru o predmete.
2.2. Porijeklo

Prema predaji, Indijanci su 1621. godine donijeli doseljenicima brusnice kad su prvi put bili nazočni na proslavi Dana zahvalnosti. Bila je to trodnevna svečanost koju je priredio William Brafor, upravitelj doseljeničke kolonije u Plymouthu. Već su drevni stanovnici Amerike bili među prvima koji su spoznali višestruku vrijednost brusnica. Budući da su brusnice usko povezane s američkom tradicijom i da su jedna od rijetkih autohtonih sjevernoameričkih kultura koje se uzgajaju u komercijalne svrhe, mnogi Amerikanci misle da brusnice rastu samo u Sjevernoj Americi. No, neke vrste brusnica rastu i u Aziji, te u nekim dijelovima Europe. 2.3. Upotreba brusnice u prošlosti

Indijanci su brali brusnice u nizinskim močvarnim poljima. Zbog vlažnog, trulog raslinja na tim poljima je tlo bilo veoma kiselo, što je onemogućavalo rast većine drugih biljaka. No brusnice su dobro uspijevale na takvom tlu. Te niske biljke koje nalikuju jagodama rasle su na velikom području koje se na jugu protezalo sve do današnje države Virginije, a na sjeveru sve do Kanade. Indijanci su znali da se brusnice mogu koristiti kao prirodni konzervans. Oni su ih upotrjebljavali za pripremu jela koje su zvali pimecan. To je koncentrat sušenog i usitnjenog mesa ili ribe, koji je pomiješan s mašću i brusnicama. Od te su smjese pravili pogačice, koje su nakon toga sušili na suncu. Prironi konzervansi brusnice produljivali su trajnost mesa na dulji rok, a pimecan je služio kao izvor energije i vitamina u zimskim mjesecima i na putovanjima. Kako bi se ljude zaštitilo od otrovanja krvi pripremala se i smjesa od brašna i brusnica koja se nanosila na povrede i rane. Europljanima su ove bobice već davno postale nezaobilazni suputnici na morskim putovanjima. Visoka doza vitamina C koju sadrži ovo bobičasto voće štitila je mornare od skorbuta, pa se na brodovima u 17 stoljeću moglo vidjeti bačve ispunjene brusnicama.
3. OPIS I HEMIJSKI SASTAV BRUSNICE 3.1. Vanjski opis biljke

Zimzeleni je niski šumski grmić sa okruglim stabljikama, te kožnatim, jajolikim, tamnozelenim i sjajnim mesnatim, na naličju točkastim, na rubu malo prema dolje zavinutim listovima koji su smješteni na kratkoj peteljki. Cvijet je bijel ili ružičast , dug 8mm sa zvonastom krunicom i postavljen na vršcima stabljike u punašnim, visećim grozdićima. Plod čine koraljno crvene i kiselkaste bobe, trpkog, aromatičnog okusa, koje kada su zrele su brašnjave strukture. Sazrijevaju od sredine kolovoza do kraja rujna. Brusnica se razmnaža podzemnim izbojcima koji se zakorjenjuju i razvijaju puzave nazemne grančice. Raširena je u Europi i Sjevernoj Americi. 3.2. Hemijski sastav brusnice 3.2.1. Bioflavonoidi

Plodovi su posebno bogati različitim zaštitnim tvarima kao što su bioflavonoidi. Bioflavonoidi djeluju antibakterijski pa su istraživanja pokazala da brusnice mogu spriječiti infekcije urinarnog trakta (sprečava E coli bakteriju), uništiti bakteriju Helicobacter pylori koja uzrokuje čir na želucu , te smanjiti bolesti zubi i zubnog mesa. Sastojci brusnice smanjuju rizik od karcinoma (rak dojke i debeloga crijeva) i sprečavaju rast stanica raka i njihovo širenje po tijelu. Obnavljaju vid i smanjuju šećer u krvi, a to je osobito korisno za dijabetičare. Izuzetno su cijenjene u prehrani osoba izloženih
stresu i kao prevencija pri kardiovaskularnim bolestima. Sok i čaj od plodova i lišća brusnice preporučuju se djeci i starijim osobama. Lišće se pritom bere poslije plodova. Bioflavonoidi također djeluju kao jaki antioksidansi čime smanjuju mogućnost nastanka nekih zloćunih oblika raka, naročito raka dojke i debelog crijeva, te pomažu u prevenciji oređenih faktora, kao što su slobodni radikali, koji pospješuju nastanak krvožilnih bolesti. Sloboni radikali su elementi koji se razvijaju u tijelu kao nusprodukti metabolizma, a uzrokovani stresom, alkoholom, nikotinom i UV zračenjem, te često uzrokuju rak, dijabetes, aterosklerozu, reumatske bolesti i rano starenje kože. Flavonoidi upravo svojim antioksidativnim djelovanjem pridonose zaštiti od slobodnih radikala. Upravo su brojni bioflavonoidi, čiju se ljekovitost potvrdili laboratorijski testovi, brusnicu lansirali među "topnamirnice" iznimno cijenjene u prehrani osoba izloženih stresu.
3.2.2. Hipurična kiselina

Hipurična kiselina, koja se također nalazi u brusnicama, predstavlja prirodni antibiotik, tako da se brusnicama pridodaju ne samo antibakterijska, već i antifungalna (protiv gljivica) svojstva.
3.2.3. Antocijani i proantocijanidi

Brusnica također sadrži antocianine i proantocianide koji imaju antitumorno djelovanje, ali pomažu i obnovu stanica koje su zaslužne za dobar vid.
3.2.4. Ostale tvari prisutne u brusnici

Rijetko koja biljka poput brusnice u crvenim kiselkastim plodovima ima takvo bogatstvo. Sadržava minerale, vitamine A i C, kalij, biljna vlakna, organske kiseline, tanine, željezo i druge minerale. Isto tako sadrži limunsku i jabučnu kiselinu. Uz eterično ulje ima i sve ostale sastojke kao i borovnica (Vaccinium myrtillus), pa se može upotrebljavati umjesto nje. 4. LJEKOVITA SVOJSTVA BRUSNICE Znanstvena istraživanja otkrila su da kondenzirani tanini u brusnicama sprječavaju bakterijama ulaz u urinarni trakt, mjehur i bubrege, a sok od brusnica sprječava razvoj štetnih mikroorganizama. Većina liječnika vjeruje da postoji jasna povezanost prehrane bogate voćem i povrćem sa smanjenim rizikom obolijevanja od kroničnih bolesti. Također je otkriveno da zdravi održivi sastojci u brusnicama imaju vrlo pozitivan učinak na proces starenja, odnosno usporavaju ga. Zahvaljujući visokoj koncentraciji vitamina C, brusnice imaju kiselkast okus. Plodovi su posebno bogati (uz klasične vitamine A i C, kalij i vlakna) različitim zaštitnim tvarima kao što su bioflavonoidi (snažno antioksidativno djelovanje čime se smanjuje rizik od karcinogenih oboljenja). Antioksidansi uveliko pomažu kod prevencije kardiovaskularnih bolesti. Istraživanja znanstvenika pokazuju da tri čaše soka od brusnica dnevno povećavaju razinu antioksidansa u plazmi preko 120%! Tom se konzumacijom u krvi podiže razina 'dobrog kolesterola' (HDL), te se na taj način rizik od bolesti srca i krvnih žila smanjuje za velikih 40%. Hipurična kiselina pak predstavlja prirodni antibiotik s izraženim djelovanjem protiv gljivica (antifungalna svojstva). Antocianini i proantocianidi pomažu kod obnavljanja stanica odgovornih za osjetilo vida. Uza sve to, brusnice imaju izrazito male količine šećera, te djeluju na snižavanje glukoze u krvi, što pogoduje i djabetičarima. Daljnja istraživanja su dokazala da redovito konzumiranje brusnica isto tako može spriječiti upalu zubnog mesa. Aktivni sastojci brusnice mogu smanjiti broj bakterija u usnoj šupljini čime se izravno sprječava stvaranje zubnog plaka, glavnog uzročnika upale zubnog mesa. No, ono zbog čega su brusnice postale pravi 'hit', zapravo je njihovo blagotvorno djelovanje na različite upale i infekcije urinarnog trakta. Najčešća i najnezgodnija bakterija urinarnog trakta , E coli, lijepi se na stjenke urinarnog sustava.
No, sok od brusnica na neki način sprječava lijepljenje opasnih bakterija za endotel stanice urinarnog trakta, te ih urin lakše izbacuje iz tijela. Novija istraživanja pokazuju i djelovanje nekih sastojaka iz brusnica na još jednu opasnu bakteriju, Helicobacter pylori, koja je u najvedćem postotku uzročnik čira na želucu. Usprkos tolikim korisnim svojstvima brusnice, nikako ne treba biti 'sam svojim liječnikom' , jer uzimanje prevelike doze brusnice može uzrokovati različite nuspojave kao što su vrtoglavica, gastrointestinalne probleme, smanjeni apetit itd. Utjecaj brusnice na urinarne infekcije kod starijih ljudi i djece još uvijek nije poznat. 5. RAZNOLIKOST VRSTA 5.1. Američka brusnica

Američka brusnica, lat. Vaccinium macrocarpon Cranberry ima pužuće izdanke duge 1 2 m na kojima izrastaju izdanci dugački 20 cm. Na njima su cvatovi i kasnije plodovi, u uzgoja se mogu pustiti da idu po zemlji i usmjeravaju se u red ili na neku potporu tako da je lakše branje plodova. Izdanci su drvenasti, lišće je tamnozeleno, a zimi je crvenkasto. Plodovi su mnogo krupniji nego u europske brusnice i zore u jesen. Sade se na širem razmaku jer treba pustiti da se izdanci razrastu baš kao i u europske brusnice. Pri suši sadnice valja močiti odnosno zalijevati oko sadnice. Sve vrste sadnica dugovječne su, nasadi traju 30 i više godina, ali najviše se sade europske vrste brusnice.
5.2. Europska brusnica

Europska brusnica, lat. Vaccinium vitis-idaea lijep je nizak grm visok 25 cm. Zimzelena je pokrovna biljka koja se širi po jami, a za rast mora imati humusno kiselo tlo (pH 4 5). Pri sadnji se upotrebljava kiseli treset, crna zemlju ispod drva četinara i piljevina četinara (za bolesti i štetnike sadnica je otporna biljka).
ZAKLJUČAK

Brusnica kao plod velikog kulturnog, hranidbenog i ljekovitog značaja, imala je i zadržala veliku primjenu u ljudskome životu.

Kao izvor ljekovitih tvari stoljećima se uzgajala zbog ploda koje se koristio za ishranu ili kao sirovina kod priprave ljekovitih supstanci. Poznato je da se brusnicom blagovalo u Americi još o 17. stoljeda kad su je na to područje donijeli Indijanci. Od tada se primjena
brusnice daleko proširila sve do danas. Tome su pomogla brojna znanstvena istraživanja koja su dokazala široki spektar ljekovite primjene brusnice. Novija i razvijenija tehnologija danas je samopotaknula još veću proizvodnju brusnice u svim oblicima što je također pomoglo upoznavanju ljudi sa ovom ljekovitom bobicom. Rijetko se koja namirnica okitila ovako brojnim atributima i potvrdila svoj doprinos zdravlju kao što je slučaj s brusnicom, krhkom i dopadljivom. Upotreba BRUSNICA Upotrebe brusnice u liječenju
i prevenciji urinarnog trakta
Kako liječiti infekciju urinarnog trakta?

Urinarne infekcije nastaju kada bakterije inficiraju urinarni sistem koji izbacuje mokraću iz organizma. Urinarni sistem čine: bubrezi, bešika i mokraćni kanali. Upale bešike su veoma česte i uglavnom bezopasne ako se odmah preduzmu potrebne mere. Ako se infekcija zanemari i proširi na bubrege, ona može da izazove ozbiljne zdravstvene probleme.


Početak urinarne infekcije

Brojne bakterije su stalni (normalni) stanovnici creva i genitalnog dela. Urin i urinarni sistem zapravo su sterilni, ali kada bakterija kao što je ešerihija koli zaluta u urinarni sistem, ona može da pokrene urinarnu infekciju. Bakterija zatim putuje iz uretre u bešiku gde infekcija može da se razvije. Pošto je uretra kod žena kraća, urinarne infekcije se češće javljaju kod žena nego kod muškaraca.

Urinarne infekcije najčešće počinju kao upala bešike, a najčešći simptomi su: peckanje i nelagodnost pri mokrenju, česti nagoni za mokrenjem, bol u donjem delu stomaka i mutna mokraća neprijatnog mirisa.


Šta povećava rizik?

Faktori koji mogu da povaćaju rizik kod urinarnih infekcija:
česti seksualni odnosi sa raznim osobama
mali unos tečnosti
nedovoljna hegijena
često kupanje u kadi (stajaćoj vodi)
često i dugo zadržavanje mokraće
kamen u bubregu



Urinarne infekcije kod muškaraca

Iako su ređe nego kod žena, urinarne infekcije kod muškaraca često su povezane sa kamenom u bubregu ili uvećanom prostatom.



Dijagnoza urinarnih infekcija

Prvi korak za uspostavljanje dijagnoze jeste analiza mokraće. Tako se proverava prisustvo bakterija i nivo belih i crvenih krvnih zrnaca. Po preporuci lekara, može se uraditi i urinokultura kojom se može utvrditi tip bakterije i osetljivost na određenu terapiju.


Terapija

Odgovarajućim antibioticima lekari urinarne infekcije najčešće izleče. Uzimanje velikih količina vode i često mokrenje korisno je za izbacivanje bakterija iz bešike.

Infekcije bubrega često se leče antibioticima, ali se teže infekcije uglavnom leče intrahospitalno i često intravenoznim uzimanjem antibiotika.





Lečenje hroničnih urinarnih infekcija

Neke žene imaju osetljiviji urinarni sistem i češće imaju urinarne infekcije. Ukoliko imate ovakve probleme 2-3 puta godišnje, obratite se lekaru kako biste sprečili ili smanjili broj infekcija. Lekar će vam preporučiti terapiju, a neke od opcija su:

uzimanje manjih doza antibiotika u dužem vremenskom periodu
uzimanje jedne doze antibiotika posle svakog odnosa
uzimanje antibiotika kad god se simptomi pojave



Lekovi koji se obično preporučuju u slučaju jednostavne infekcije mokraćnih kanala su:

Amoksicillin (Amoksil, Trimox) Nitrofurantoin (Furadantin, Macrodantin) Ciprofloksacin (Ciprofloxacin) Levofloksacin (Levaquin) Baktrim


Sprečavanje urinarnih infekcija

Za sprečavanje urinarnih infekcija lekari preporučuju:
pijte dosta vode
tuširajte se pre i neposredno posle seksualnog odnosa
urinirajte pre i posle seksa
brišite se spreda ka pozadi
češće menjajte donji veš i posteljinu
perite veš na višoj temperaturi
izbegavajte hemijska sredstva za pranje intimnih delova tela
tuširanje umesto kupanja u kadi Mentor:
Prim.doc.dr.sc.med.spec.Larisa Gavran Student:
Grahić Albina
Full transcript