Loading presentation...

Present Remotely

Send the link below via email or IM

Copy

Present to your audience

Start remote presentation

  • Invited audience members will follow you as you navigate and present
  • People invited to a presentation do not need a Prezi account
  • This link expires 10 minutes after you close the presentation
  • A maximum of 30 users can follow your presentation
  • Learn more about this feature in our knowledge base article

Do you really want to delete this prezi?

Neither you, nor the coeditors you shared it with will be able to recover it again.

DeleteCancel

Make your likes visible on Facebook?

Connect your Facebook account to Prezi and let your likes appear on your timeline.
You can change this under Settings & Account at any time.

No, thanks

Učenje

No description
by

Ivana Koncic

on 14 January 2014

Comments (0)

Please log in to add your comment.

Report abuse

Transcript of Učenje

Definicija učenja
VAK upitnik za samoprocjenu stilova učenja
Kada radim s novom opremom, ja najčešće:
a) Prvo pročitam upute.
b) Poslušam obješnjenje nekoga tko je već koristio tu opremu.
c) Odmah krenem koristiti uređaj te usput saznajem kako radi.

''Proces stalne promjene pojedinca pomoću vlastite psihičke (spoznajne, čuvstvene) aktivnosti. Učenje može biti spontano, namjerno (organizirano) i nenamjerno (prirodno); počinje rođenjem i traje čitava života (cjeloživotno učenje). Posebno se o učenju govori putem škole, koja između ostalog ima zadatak naučiti učenika učiti (učenje učenja), jer su čitav život i sve čovjekove aktivnosti prožete učenjem. Učenje je proces spoznaje koja uvjetuje promjene u djelovanju, odvija se tijekom čitava života i uzdiže na višu razinu kao stalna čovjekova aktivnost.''

Kada trebam upute za put, obično:
a) Pogledam kartu.
b) Pitam za upute.
c) Služim se vlastitim instinktom i ponekad kompasom.
Kada kuham novo jelo, obično:
a) Pratim pisani recept.
b) Nazovem prijatelja za objašnjenje.
c) Slijedim vlastiti instinkt i isprobavam.
Ako nekoga pokušavam nečemu naučiti, ja:
a) Napišem mu pisane instrukcije.
b) Dam mu verbalno objašnjenje.
c) Prvo napravim demonstraciju, pa mu onda dam da sam pokuša.
Često kažem:
a) Gledajte kako ja to radim.
b) Dajte da vam objasnim.
c) Pokušajte sami.
U svoje slobodno vrijeme, često:
a) Idem u muzeje i galerije.
b) Slušam glazbu i razgovaram s prijateljima.
c) Bavim se sportom ili nešto radim sam.
Kad kupujem odjeću, često:
a) Zamislim kako bi izgledao/la da ju odjenem.
b) Konzultiram se s osobljem trgovine.
c) Probam odjeću koja me zanima.
Kada biram kamo ću na odmor, obično:
a) Čitam brošure.
b) Poslušam preporuke prijatelja.
c) Zamislim kako bi mi bilo na nekom mjestu.
Da kupujem novi auto, ja bih:
a) Čitao/la recenzije u časopisima i novinama.
b) S prijateljima porazgovarao/la o onome što tražim.
c) Otišao/la bih na test-vožnju i isprobao/la nekoliko različitih tipova.
Kada učim neku novu vještinu, najugodnije se osjećam:
a) Kada promatram što nastavnik čini.
b) Kada s nastavnikom točno u razgovoru razjasnim što trebam činiti.
c) Probam sam i istodobno pokušavam shvatiti što točno trebam činiti.
Kad biram jelo na meniju, ja:
a) Zamislim kako će hrana izgledati.
b) Sam sa sobom, u mislima ili s partnerom raspravim o opcijama.
c) Zamislim kakav će hrana okus imati.
Kad slušam neki bend uživo:
a) Promatram članove benda i osobe u publici.
b) Slušam tekstove i ritam.
c) Krećem se u ritmu glazbe.
Kada se koncentriram:
a) Fokusiram se na riječi ili slike koje su preda mnom.
b) Raspravim o problemu i mogućim rješenjima sam sa sobom u mislima.
c) Krećem se, dodirujem stvari i igram se s olovkom.
Namještaj odabirem na temelju:
a) Njegova izgleda i boje.
b) Opisa koji dobijem od prodavača.
c) Teksture i osjećaja na dodir.
U mojem najranijem sjećanju:
a) Promatrao/la sam nekoga.
b) Netko mi se obratio.
c) Nešto sam radio/la.
Kada sam napet/a:
a) Zamišljam najgore moguće scenarije.
b) U mislima sa sobom ''raspravim'' o stvarima koje me najviše opterećuju.
c) Ne mogu mirno sjediti, stalno se vrtim i šećem naokolo.
Osjećam se osobito povezan/a s nekim ljudima zbog sljedećeg:
a) Kako izgledaju.
b) Što mi kažu.
c) Kako se zbog njih osjećam.
Kad ponavljam za ispit, ja:
a) Pišem bilješke i radim dijagrame.
b) Sam sa sobom ili s drugima diskutiram o bilješkama.
c) Zamislim izvođenje pokreta ili pisanje formule.
Kad nešto objašnjavam drugima, ja:
a) Pokažem im na što mislim.
b) Objašnjavam im na različite načine dok ne shvate.
c) Ohrabrujem ih da sami pokušaju i dok to rade, objašnjavam im svoju ideju.
Stvarno volim:
a) Filmove, fotografiju, gledati umjetnost ili promatrati ljude.
b) Slušati glazbu, radio ili razgovarati s prijateljima.
c) Sudjelovati u sportskim aktivnostima,
Većinu slobodnog vremena provodim:
a) Gledajući televiziju.
b) Razgovarajući s prijateljima.
c) Izrađujući neke stvari ili baveći se nekom fizičkom aktivnošću.
Pri prvom susretu s nekom osobom:
a) Organiziram susret licem u lice.
b) Razgovaram s njima telefonom.
c) Pokušavam organizirati susret uz neku dodatnu aktivnost ili obrok.
Prvo primijetim način na koji ljudi:
a) Izgledaju i odijevaju se.
b) Zvuče i govore.
c) Stoje i kreću se.
Ako sam ljutit/a:
a) U mislima ponavljam što je to što me uzrujalo.
b) Podignem glas i ljudima objasnim kako se osjećam.
c) Zalupim vratima i fizički iskažem ljutnju.
Najlakše pamtim:
a) Lica.
b) Imena.
c) Stvari koje sam učinio/la.
Mislim da je moguće prepoznati da netko laže, ako:
a) Vas izbjegava pogledati.
b) Glas im se promijeni.
c) Šalju mi neku smiješnu vibraciju.
Kad sretnem starog prijatelja:
a) Kažem: ''Sjajno je vidjeti te!''
b) Kažem: ''Sjajno je to što smo se čuli.''
c) Zagrlim ga ili se rukujemo.
Najbolje pamtim stvari kada:
a) Radim bilješke ili imam ispisane zapise.
b) Govorim ih na glas ili ponavljam ključne riječi u glavi.
c) Vježbam određenu aktivnost ili zamišljam da je izvodim.
Ako se moram žaliti na neispravnu robu, najugodnije mi je:
a) Napisati pismo.
b) Žaliti se putem telefona.
c) Odnijeti predmet natrag u trgovinu ili ga poslati poštom.
Često kažem:
a) Vidim što želiš reći.
b) Jasno mi je što želiš reći.
c) Znam kako se osjećaš.

ffzgpedagogija2013@gmail.com
Bandler-Grinderov
-> vizualni

-> auditivni

-> kinestetički
-> lijevi cerebralni

-> desni cerebralni

-> lijevi limbički

-> desni limbički
Gregorc-Butlerov
-> konkretni slučajni

-> konkretni sekvencijalni

-> apstraktni slučajni

-> apstraktni sekvencijalni
4-MAT sustav
-> Ako (od konkretnog prema aktivnom)
-> Zašto (od konkretnog prema refleksivnom)
-> Kako (od apstraktnog prema aktivnom)
-> Što ( od apstraktnog prema refleksivnom)
Dunn i Dunnov
-> tjelesni
-> psihološki
-> sociološki
-> okolišni
-> emocionalni
Učite sa stilom!
''Stil učenja je preferirani način razmišljanja, obrade i razumijevanja informacija.''
*Jensen, E., (1998), Super-nastava, Zagreb: EDUCA
Hermannov
Učenje
kolegij: Osnove pedagogije
Studenti/ce:
Zvonimir Bartol, Sandra Fulir,
Tea Juričić, Ivana Končić,
Matej Perica
TEORIJE UČENJA
1. Biheviorističke teorije učenja

a) klasično b) operantno
uvjetovanje uvjetovanje


2. Teorije kognitivne organizacije

a) teorije b) teorije
socijalnog učenja kognitivnog učenja


mehanizam učenja kod kojeg se podražaj koji prirodno izaziva neku reakciju, pojavljuje zajedno s podražajem koji tu reakciju ne izaziva
Ivan Petrovič Pavlov
najjednostavnija metoda
objektivnost i mjerenje

• Moguće popratne pojave:
1.) gašenje
2.) spontano vraćanje
3.) generalizacija (Watson i Rayner)
4.) diskriminacija
5.) uvjetovanje višeg reda


Izvor: http://blog.lib.umn.edu/vanm0049/myblog/2011/10/classical-conditioning-in-real-world.html
mehanizam učenja kod kojeg određeni podražaj dolazi tek onda kada organizam pokazuje određenu reakciju (Gudjons, 1994)
- Burrhus Frederic Skinner i Edward Thorndike
- posljedice -> ponašanje
-> potkrepljenje:
a) pozitivno (ponuda prikladnih posljedica)
b) negativno (uklanjanje neprikladnih posljedica)
-> kazne

Kritika biheviorističkih teorija učenja

• ograničenje na promotrivo ponašanje
• ograničeni radni uvjeti
• prenaglašavanje reaktivnog momenta
• izjednačavanje životinjskog i ljudskog ponašanja
• zanemarivanje smisla, volje, motiva i (samo)refleksivnosti čovjeka

- interakcija pojedinca i socijalne okoline
• “Učenje po modelu” ( Albert Bandura) :
a) modeliranje
b) imitacija
c) učenje promatranjem
d) simboličko učenje

Izvor: http://pixelizam.com/5-zanimljivih-psiholoskih-eksperimenata-1-dio/
Bandurin eksperiment s ''Bobo-lutkom''
-> Učenje, dakle, nije samo oponašanje, ono je obuhvatna “interakcija osoba-situacija” (Weidemann, 1989)
-> naglašava unutarnje predodžbe i preradu sredine u strukturama
znanja i planovima djelovanja
(Gudjons, 1994)

- opće znanje -> situacije
a) kognitivne mape (prostor)
b) skriveno učenje (potreba)
c) učenje uvidom (inteligencija) - Köhler

Stupnjevi učenja prema Gagnéu:

1.) signalno učenje
2.) podražaj - reakcija učenje
3.) motoričko ulančavanje
4.) jezično ulančavanja
5.) učenje razlikovanjem i diskriminacijom
6.) učenje pojmova
7.) učenje pravila
8.) rješavanje problema
Kako organizirati vlastito učenje?

-> Stalno mjesto za rad
-> Povećana koncentracija
-> Ponavljanje na početku
-> Učenje s razumijevanjem
-> Mnemotehnika
-> Stalno ispitivanje
-> Grupiranje sličnih sadržaja
-> Nagrađivanje


Tipična krivulja zaboravljanja:
Izvor: http://www.hita-academy.com/1stupanj/multim_02.htm
-> Ispočetka se brže zaboravlja, a kasnije se usporava tempo zaboravljanja .
CILJEVI UČENJA
-> opći ciljevi
-> izvedbeni (operativni) ciljevi
-> unutarnji ciljevi
-> vanjski ciljevi
-> uvijek se nastoje
zadovoljiti određene
potrebe

-> operativno određeni
ciljevi
-> jasno definirani
ciljevi
-> društvene vrijednosti i nužne
kvalifikacije se stalno mijenjaju -> valja osigurati aktualnost
odgoja i obrazovanja i postavljanje operativnih (konkretnih) ciljeva
TAKSONOMIJE
CILJEVA UČENJA
1. Taksonomija kognitivnih ciljeva učenja Benjamina S. Blooma
-klasificira se željeno ponašanje učenika
-određuje 6 kategorija – određene ponašanjem

-kategorije s odgovarajućim potkategorijama:

1. Znanje
-znanje pojedinosti
-znanje putova i načina upravljanja
pojedinostima
-znaje općih, univerzalnih pojmova i
određenom području

2. Taksonomija afektivnih ciljeva učenja prema Davidu R. Krathwohlu
-> afektivno područje
– mišljenja, stavovi, interesi i emocionalna stanja pojedinca
-> obuhvaća:
1. Primanje
2. Reagiranje
3. Usvajanje vrijednosti
4. Organizacija vrijednosti
5. Karakterizacija ličnosti

3. Taksonomija ciljeva učenja prema Robertu M. Gagnéu
-> 5 kategorija ishoda, odnosno osposobljenosti u 3 područja:

1. Kognitivno područje
-verbalne informacije
-intelektualne vještine
-kognitivne strategije

2. Psihomotorno područje
– motorne vještine

3. Afektivno područje
– stavovi

-> ciljevi učenja opisuju se i
klasificiraju taksonomijom
ciljeva učenja
2. Razumijevanje (shvaćanje)
-prevođenje
-tumačenje
-ekstrapolacija
3. Primjena
4. Analiza
-analiza sastavnica
-analiza odnosa
-analiza organiziranih načela
5. Sinteza
6. Vrednovanje (evaluacija)


UVJETI UČENJA
Unutarnji uvjeti učenja
-> unutarnje stanje učenika
i kognitivni procesi:
- predznanje
- sposobnost
- motivacija
Vanjski uvjeti učenja
-> mnogi čimbenici iz okoline:
- kompetentnost i učiteljeva
osobnost
- kvaliteta poučavanja
- mediji
- prostor i oprema
- socijalno okruženje u školi
i razredu
Učenje ne počinje u školi?!
- prenatalno učenje = ograničeno

- bebe počinju koristiti mogućnosti za učenje odmah nakon rođenja

- percipiraju uzorke i razvijaju preferencije za ljudska lica
- učenje kod djece u najranijoj dobi ne
razlikuje se od učenja kod drugih sisavaca
- učenje uvjetovanjem i učenje
oponašanjem

- bebe oponašanjem uče jezik
- uče kako proizvesti zvukove
koje jezik koristi
- otkrivaju da zvukovi mogu
predstavljati predmete i iskustva

- rane komunikacijske sposobnosti pružaju temelj na kojem se gradi govorni jezik

- ljudi su jedina inteligentna životinjska vrsta sposobna razviti jezik

- djeci treba pomoći da usvoje svoj materinji jezik

- istinski napredak u razumijevanju jezika se može javiti već u četvrtom mjesecu

- djeca imaju ograničen raspon pažnje i lako ih je omesti

- tijekom najranijih godina dijete postupno stječe repertoar naučenih vještina, sposobnosti i znanja

- u godinama koje slijede nakon dojenačke dobi stječe se niz daljnjih vještina koje su potrebne da djeca budu uspješna u pogledu daljnjeg učenja

- da bi malo dijete postalo dobar učenik mora
razviti i šire navike koje pomažu u postizanju maksimalnih učinaka učenja

ffzgpedagogija2013@gmail.com
-> učenje čovjeka čini čovjekom
-> pojam učenje vodi k nesporazumima
-> pod učenje kao općom temom
pedagogije podrazumijevamo
sve ono što se ne može
objasniti biofizičkim određenjima
-> mnogi psiholozi predlažu definiciju
-> učenje je promjena
ponašanja

-> mogućnost operacionalizacije
Učenje je proces kojim neko ponašanje postaje relativno trajno ili se mijenja na temelju interakcije s okolinom, ili na temelju reakcija na situaciju, s tim da treba isključiti mogućnost uvjetovanja urođenim načinima reagiranja, procesima sazrijevanja ili prolaznim stanjima organizma.
Giesecke, H.(1993), Uvod u pedagogiju, Zagreb: Educa
-> problemi:

1. Ako se uključe sve moguće kognitivne, emocionalne i socijalne reakcije, teško se može operacionalizirati i precizirati u nekim slučajevima.

2. Neki se učinci učenja nikako nemogu konkretizirati ponašanjem niti se mogu provjeriti u razmjerno kratkom roku.

3. Nerazdvojna povezanost sadržaja učenja sa situacijom učenja.

4. Pokušaj konkretiziranja i operacionaliziranja ciljeva učenja kao promjena ponašanja pretpostavlja da se ukupno čovjekovo ponašanje, koje treba naučiti, nije ništa drugo nego zbroj brojnih pojedinačno zamjetljivih ponašanja.

5. Definicija da je učenje promjena čovjekova ponašanja uopće ne pojašnjava što učenje uistinu jest.

6. Ciljevi učenja tu su samo da se operacionaliziraju i ostvaruju pomoću ako-onda veze.

7. Odrediti smisleno učenje kao promjenu ponašanja je moguće samo ako je riječ o jednoznačajnom rezultatu učenja.


1. Pod kojim se socijalnim uvijetima najbolje uči?

2.Kako se postignuća učenja mogu pravilno vrednovati?

3.Koji se motivi za učenje mogu koristiti?
Temeljni problemi za pedagošku praksu:
-> ovisi o iskustvu i konteksu
-prije se učilo sudjelovanjem u svijetu odraslih
-učenje navikavanjem i sistematsko učenje

1. Kako se dijete uopće može sistematski poučavati i to kroz dulji period?

2. Tko i s kojom legitimnošću određuje što će se učiti, a što se neće učiti?

3. Ako je sistematsko pouka bila potrebna, ona je morala barem djelomično postati
neprijateljem učenja navikavanjem.
-> problem nastave:

-> sistematsko poučavanje je potrebno,
ali prijeti da će čovjek postati nelojalan
samurazumijevajućim autoritetima

-> utjecaj okoline i vladajućih na ono što
će se učiti

-> učenjem jedne stvari propuštamo
naučiti neku drugu

-> danas su zabrane u nastavi prešle na
medije
Rezultati upitnika?

a -> vizualni stil učenja
b -> auditivni stil učenja
c -> kinestetički stil učenja
e-učenje
Proces obrazovanja (učenja i poučavanja) uz uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije, koja pridonosi unapređenju kvalitete toga procesa i kvalitete ishoda obrazovanja.
Klasifikacija e-učenja
klasična nastava
nastava uz pomoć ICT-a
hibridna ili mješovita nastava
online nastava
Uspješan obrazovni proces:
primjerena pedagoska, didaktička i metodička načela
opća didaktička načela i obrazovne metode e-učenja ovise o metodici svakog specifičnog nastavnog predmeta ili područja
procjena pripremljenosti polaznika za e-obrazovanje te njihove informatičke pismenosti
polaznici usvajaju znanje i vjestine za sudjelovanje u e-učenju
FFZG i e-učenje
u sklopu projekta OIZEOO prof. Jadranke Lasić-Lazić od 2002.
sustav učenja na daljinu Omega – 2004.
trenutno na sustavu 1100 e-kolegija (bilo 1300)
preko 500 GB nastavnih materijala
500+ nastavnika i 6000+ studenata online
autorizacija: AAI@EduHr i lokalni računi
većinom – hibridna nastava

*Ovo nije znanstveno potvrđeni instrument, nego instrument
procjene preuzet s interneta, osmišljen kako bi upozorio na preferirani stil učenja.
Hvala na pažnji! :)
Izvor: http://www.pigeon.psy.tufts.edu/psych26/kohler.htm
Mijatović, A. (2000), Leksikon temeljnih pedagogijskih pojmova. Zagreb: EDIP.
Izvor: http://nbaxter.com/wp-content/uploads/2013/02/cone_of_learning.png
Full transcript