Loading presentation...

Present Remotely

Send the link below via email or IM

Copy

Present to your audience

Start remote presentation

  • Invited audience members will follow you as you navigate and present
  • People invited to a presentation do not need a Prezi account
  • This link expires 10 minutes after you close the presentation
  • A maximum of 30 users can follow your presentation
  • Learn more about this feature in our knowledge base article

Do you really want to delete this prezi?

Neither you, nor the coeditors you shared it with will be able to recover it again.

DeleteCancel

Make your likes visible on Facebook?

Connect your Facebook account to Prezi and let your likes appear on your timeline.
You can change this under Settings & Account at any time.

No, thanks

Gramatika

No description
by

Luka Obradovic

on 10 March 2013

Comments (0)

Please log in to add your comment.

Report abuse

Transcript of Gramatika

GRAMATIKA MORFOLOGIJA Morfem (grč. morfe = oblik) je najmanja jezična jedinica ili najmanji dio riječi koji ima svoje značenje. Morfologija- grana jezikoslovlja koja proučava vrste riječi i njihove oblike Vrste riječi S obzirom na značenje, riječi se dijele na dvije skupine:
1. punoznačnice (leksičke, autosemantičke riječi)
→ imenice
→ pridjevi
→ zamjenice
→ brojevi
→ glagoli
→ prilozi Sve osim priloga su promjenjive riječi. Mijenjaju se na tri načina: DEKLINACIJA ILI SKLONIDBA – promjena po padežima (N, G, D, A, V, L, I ), dekliniraju se imenice, zamjenice, pridjevi i neki brojevi
KOMPARACIJA ILI STUPNJEVANJE – promjena po stupnjevima (pozitiv, komparativ, superlativ), kompariraju se pridjevi
KONJUGACIJA ILI SPREZANJE – promjena glagola po licima ili osobama (ja, ti on/ona/ono, mi, vi, oni/one/ona) 2.Nepunoznačnice (gramatičke, odnošajne, pomoćne, sinsemantične riječi)
→ prijedlozi
→ usklici
→ veznici
→ čestice Sve su nepromjenjive. IMENICE PRIDJEVI ZAMJENICE BROJEVI GLAGOLI PRILOZI Riječi kojima se imenuju bića, predmeti i pojave Prema leksičkim obilježjima imenice određujemo s obzirom na: OPĆE – sva biće, predmeti ili pojave iste vrste (djevojčica)
VLASTITE – točno određeno biće, predmet ili pojava (Petra)
ZBIRNE – skup istovrsnih bića, predmeta ili pojava koji se uzimaju kao cjelina (momčad) Gramatička obilježja imenica Rod: muški, ženski i srednji Broj: jednina i množina Padež: N tko? što?
G koga? čega?
D komu? čemu?
A koga? što?
V o! oj!
L (o) kom (e)? (o) čem?
I (s) kim? (s) čim? Pridjevi su riječi kojima se izriče svojstvo predmeta ili pojava. Pridjevi suzuju opseg značenja riječi kojima se pridijevaju, a to su najčešće imenice. OPISNI (KVALITATIVNI) PRIDJEVI izriču osobine i odgovaraju na pitanje kakav. Izriču tvarna (prirodna, fizička, materijalna) i netvarna (misaona, duhovna, psihička) svojstva. Na primjer: sladak, topao, žut, pametan, žalostan…

GRADIVNI (MATERIJALNI) PRIDJEVI izriču tvarnost, od čega je što napravljeno. Na primjer: zlatni, drveni, željezni…

POSVOJNI (POSESIVNI) PRIDJEVI izriču pripadanje. Odgovaraju na pitanje čiji. na primjer: bratov, gospodski, majčinski, vučji… • pridjevi imaju posebne oblike za rod, broj i padež
• po načinu kako određuju imenicu, oblici pridjeva mogu bit određeni i neodređeni Pridjeve kompariramo po stupnjevima.
Pozitiv: Dobar
Komparativ: Bolji
Superlativ: Najbolji Zamijenice su riječi koje zamjenjuju druge imenske riječi. Zamjenicama se označuju, ali ne imenuju, predmeti, bića, svojstva i količine i upućuju se na njih. Zamjenice dijelimo na: osobne, posvojne, povratne, pokazne, upitne, odnosne i neodređene. Posvojne: Povratne: Pokazne: Zamjenjuju govorne osobe: govornika, sugovornika i negovornika. Sklanjaju se u jednini i množini. U akuzativu, genitivu i dativu imaju naglašene i nenaglašene oblike. Izriču kojoj osobi što pripada. Odgovara na pitanje ''čije je što''. pr. moj, tvoj, njezin, naš, vaš, njihov. Upotrebljavaju se u rečennicama u kojima je vršitelj radnje ujedno i trpitelj radnje. Pokaznim zamjenicama se služimo kada nešto pokazujemo ili na nešto upućujemo, a pritom njima i izričemo udaljenost od onog o čemu govorimo. Odgovaraju na pitanja: Koji? Kakav? Kolik? Brojeve dijelimo na: Glavne: Redne: brojevi koji izriču točnu količinu nečega (jedan, dva, tri itd.). brojevi koji izriču koje je što po redu (prvi, drugi, treči itd.). Brojevne imenice
dvojica, obojica, trojica, četvorica… pedesetorica
tvorba: nastavkom -ica Brojevni prilozi
desetak, petnaestak, dvadesetak…
tvorba: nastavak -ak Brojevni pridjevi
dvoji, troji, četvori, osmori… Redni brojevi
prvi, drugi, treći, stoti... Zbirni brojevi
dvoje, troje…
tvorba: osnova glavnog broja + nastavci -oje/-ero (osim broja četiri koji ima drugu osnovu) Riječi kojima se izriče radnja, stanje ili zbivanje FONOLOGIJA FONETIKA Fonetika ili glasoslovlje jezikoslovna znanstevna je disciplina koja se baci proučavanjem artikulacijskih i akustičnih obilježja glasova i govora. Postoje tri vrste fonetike: Artikulacijska fonetika proučava djelovanje artikulacijskih organa tj. govornog prolaza. Pri proizvodnji govornih glasova razlikuju se mjesto i način izgovora. Stoga su za opis glasova upsostavljena tri kriterija: zvučnost, način artikulacije i mjesto artikulacije. Artikulacijska fonetika: Akustična fonetika proučava akustične osobine glasova i govora. Perceptivna fonetika: Perceptivna ili auditivna fonetika proučava načine tumačenja glasova i govora. Akustična fonetika: Fonologija jezikoslovna je disciplina koja proučava jezičnu funkciju i ponašanje govornih jedinica. Fonologija proučava sustav govornih jedinica (glasova) u jeziku, dok se fonetika bavi proučavanjem artikulacijskih i akustičnih obilježja glasova i govora. SINTAKSA Sintaksa je dio gramatike koji opisuje rečenično ustrojstvo. U njoj se izlažu pravila o slaganju riječi u rečenici. Rečenica je niz riječi ili jedna riječ kojom prenosimo najmanju cjelovitu obavijest Rečenica se sastoji od rečeničnih dijelova, a to su: Predikat: temeljni rečenični dio koji otvara mjesto ostalim rečeničnim dijelovima. Subjekt: vršitelj radnje. Objekt: predmet glagolske radnje. Priložna oznaka: okolnost glagolske radnje. Apozicija: dopuna imenici sa kojom se slaže u rodu broju i padežu Atribut: dodatak imenici sa kojom se ne slaže u padežu. Rečenice dijelimo u dvije vrste: složena rečenica i jednostavna rečenica SLOŽENA REČENICA Složena rečenica sastoji se od dva ili više predikata i dijelimo ih na nezavisno složene i zavisno složene Zavisno složene rečenice sastoje se od dvije jednostavne rečenice koje ne mogu stajati zasebno. Jedna je glavna rečenica (razumijemo ju bez pomoči druge rečenice i može stajati samostalno), a druga je zavisna (ne mogu stajati samostalno i proširuju glavnu rečenicu) Nezavisno složene rečenice sastoje se od dvije ili više jednostavnih rečenica koje mogu stajati zasebno. Predikatna rečenica
Subjektna rečenica
Objektna rečenica
Apozicijska rečenica
Atributna rečenica
Priložna rečenica Nezavisno složene rečenice dijelimo na rečenični niz, rastavne, sastavne, isključne, zaključne i suprotne rečenicu Prilozi su riječi koje se prilažu drugim, obično ponoznačnim riječima da ih pobliže odrede. Prilozi izriču okolnosti u kojima se vrši radnja ili zbivanje, ili traje stanje (uz glagole), tj. u službi su priložne oznake. Priloge dijelimo na vremenske, mjesne i načinske. pr. gdje, kamo, ovdje, svuda, sutra, navečer.. Infinitiv je neodređen glagolski oblik koji govori samo pojam radnje. Stoga se uzima kao osnovni glagolski oblik i navodi se kada se općenito govori o nekom glagolu.
Infinitiv ima samo jedan oblik koji završava na -ti ili -ći. Hodati
Reći Glagolska imenica Glagolska imenica je imenica nastala od glagola. Glagolskom imenicom se izriče radnja, stanje ili zbivanje. Tvori se tako da glagolskom pridjevu trpnom dodam nastavak -je. Hodan + je = Hodanje Infinitiv Glagolski pridjevi
-nastali od glagola Glagolski pridjev radni Izriče vršenje radnje
Tvori se od osnove i nastavaka
-o, -la, -lo, -li, -le, -la Glagolski pridjev trpni Izriče trpljenje radnje
Nastavci: -n, -en, -jen, -t TVORBA RIJEČI U tvorbi riječi bitna je riječ koja sudjeluje u tvorbenom procesu i riječ koja se u tvorbenom procesu ostvaruje. Riječ koja je u tvorbenom procesu polazna ili ishodišna riječ zove se osnovna riječ, a riječ koja tvorbom nastaje zove se tvorenica. Takva jezična pojava gdje od jedne ili više riječi nastaju nove zove se tvorba riječi. Tvorba riječi i ujedno je i dio gramatike koji proučava tvorbenu strukturu dosadašnjih pravila za tvorbu novih riječi. Riječi koje se ne mogu izrazno i sadržajno dovesti u tvorbenu vezu ni s jednom riječju zovu se nemotivirane (netvorbene) riječi.
Full transcript