Loading presentation...

Present Remotely

Send the link below via email or IM

Copy

Present to your audience

Start remote presentation

  • Invited audience members will follow you as you navigate and present
  • People invited to a presentation do not need a Prezi account
  • This link expires 10 minutes after you close the presentation
  • A maximum of 30 users can follow your presentation
  • Learn more about this feature in our knowledge base article

Do you really want to delete this prezi?

Neither you, nor the coeditors you shared it with will be able to recover it again.

DeleteCancel

Make your likes visible on Facebook?

Connect your Facebook account to Prezi and let your likes appear on your timeline.
You can change this under Settings & Account at any time.

No, thanks

SPREMNOST ZA ŠKOLU

No description
by

Sara Andelovic

on 9 April 2014

Comments (0)

Please log in to add your comment.

Report abuse

Transcript of SPREMNOST ZA ŠKOLU

SPREMNOST ZA ŠKOLU
''KRITIČNO VRIJEME''
-> optimalno vrijeme za učenje- trud neće dati zadovoljavajuće rezultate ako se s učenjem počne prije nego je postignut određeni stupanj zrelosti, također će i kašnjenje s početkom učenja dovesti do slabijeg rezultata
Služi li određivanje spremnosti selekciji?
Služi li utvrđivanju najvažnijih odrednica školskog uspjeha?
Služi li razvrstavanju učenika različite pripremljenosti?
Ili služi kao podatak učiteljici/učitelju o početnoj osnovi svakog učenika?
Zakon o odgoju i obrazovanju u
osnovnoj i srednjoj školi (2008.)
Pravilnik o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta (2011.)
UTVRĐIVANJE SPREMNOSTI ZA ŠKOLU
pregled kod školskog lječnika
testiranje u školi
procjenjuje se percepcija, grafomotorika, usvojenost informacije o svijetu oko sebe, baratanje pojmom broja, praćenje i rzumijevanje upute...
Informacije se prikupljaju kroz:
upitnik za roditelje
rezultat koji je djete postiglo na testu spremnosti za školu
opažanje djeteta tijekom testiranja
individualno ispitivanje
pregled kod školskog liječnika
eventualne nalaze stručnjaka (logopeda, defektologa, psihologa,...)
od predškolske ustanove koju je dijete pohađalo
Kriterij za upis djeteta u prvi razred ipak je u najvećoj mjeri kronološka dob, te je umanjeno značenje utvrđivanja spremnosti za školu kao činitalja o kojem će ovisiti upis
- ''zrelost za školu''- ''spremnost za školu''
- idealistički-nativistički pristup- spremnost za školu je rezultat spontanog, biološkog sazrijevanja, kognitivnih sposobnosti, psihomotorike, a najviše samoregulacije uspostavljanja socijalnih odnosa i sposobnosti slijeđenja uputa
- pripremljenost ne ovisi o dobi, te sam protok vremena neće dovesti do povećane spremnosti, da bi došlo do kvalitativnog pomaka u djetetovoj spremnosti, u vremenu mora odvijati neka djetetova aktivnost i aktivnost okoline
RAZUMIJEVANJE SPREMNOSTI KAO ZRELOSTI
RAZUMIJEVANJE SPREMNOSTI KAO INTERAKTIVNE PRIPREMLJENOSTI
- nema djeteta koje nije spremno za školu- škola mora biti pripremljena za sve oblike i stupnjeve razvoja djeteta, mora ih prepoznati i u suradnji s roditeljima organizirati takav obrazovni proces koji će svakom djetetu omogućiti najbolji i najbrži razvojni put

JEDNADŽBA ŠKOLSKE SPREMNOSTI

dijete spremno za školu= spremna obitelj + spremna šira zajednica + spremne službe + spremne škole

RAZUMIJEVANJE SPREMNOSTI KAO SPECIFIČNE PRIPREMLJENOSTI
- empirističko-okolinski model- zastupao je nužnost i potrebu posredovanja određenog korpusa znanja(boje, oblici, brojke, slova, adresa) s kojim dijete treba doći u školu i koji će mu osigurati dobro praćenje nastave i uspijeh u učenju
- neposrednim učenjem vještina koje učitelji smatraju pokazateljem spremnosti za školu, roditelji dobro pripremaju dijete za početak školovanja, ali mu ne osiguravaju ili mu čak smanjuju mogućnost za uspješno napredovanje u školovanju

RAZUMIJEVANJE SPREMNOSTI KAO OPĆE PRIPREMLJENOSTI
- razmatra se u okviru socijalno-konstrkutivističkog modela i interakcijsko relacijskog modela- naglasak je istodobno na djetetu, njegovoj okolini i njihovoj međusobnoj interakciji s tim da je u interakcijskom modelu za rezultate djetetova razvoja najveća odgovornost na užoj i široj djetetovoj okolini
- dakle spremnost djeteta za školu ovisi o postupanju roditelja u najranijem razvojnom razdoblju, o bogatstvu i poticajnosti djetetove materijalne i socijalne okoline u predškolskoj fazi, a sve se više vodi računa i o postupku učitelja koji će na početku školovanja uočiti djetetove najjače i najslabije strane i organizirati mentorski oblik podučavanja u skladu s tim spoznajama
Novije spoznaje o razvoju spremnosti za školu
istraživanje - 840 parova blizanaca
značajan utjecaj obiteljske okoline-kognivna školska spremnost
o nasljeđu ovisi matematička spremnost, karakteristike reagiranja
okolinski čimbenici-školska pripremljenost
nasljedni čimbenici-školski uspjeh
istraživanje na uzorku od 50.000 djece
za školski uspjeh najvažnija elementarna matematička vještina, manje važna elementarna čitačka vještina,a zatim djetetova pozornost na početku 1. razreda
istraživanje nedvojbeno odbacilo važnost socijalnih vještina ili prisutnost problematičnog ponašanja kao odrednica budućeg školskog uspjeha
ČIMBENICI OKOLINE
UMANJUJU DJETETOVU SPREMNOST ZA ŠKOLU
PREDŠKOLCA POSTAVLJAJU U PREDNOST I OMOGUĆUJU MU POSTIZANJE SPREMNOSTI ZA ŠKOLU
SADRŽAJ SPREMNOSTI ZA ŠKOLU:
dijete mora biti dobro govorno razvijeno
posjedovati elementarne pojmove količine i usporedbe količina
mora imati razvijenu glasovnu svjesnost
elementarno poznavanje primjene simboličkog sustava u čitanju i matematici
sposobno koncentrirati se na sadržaj učenja
Kako se rezultati provedene analize mogu primjeniti na novu definiciju spremnosti za školu??
ZA RODITELJE
da djetetu daju mogućnost stjecanja pojmova, uočavanja kvaliteta stvarnosti i njihove usporedbe (posebno na usporedbu kvalitete količina)
razgovor s djetetom, čitanje s djetetom, odgovaranje na djeteta pitanja, postavljenje pitanja, upozoravanje na višestrukost odgovora, upozoravanje na količine i odnose količina, sustavno širenje djetetova rječnika i stvaranje prilika ua upoznavanje novih i raznolikih sadržaja
SPREMNOST VRTIĆA I SLIČNIH PREDŠKOLSKIH USTANOVA
ŠTO VEĆI OBUHVAT DJECE U PROGRAME
koji potiču na aktivno učenje, inicijativnost djece, usmjereni su na poticanje misaonih procesa
imaju velik broj odgajatelja u odnosu na broj djece
u brizi predškolskih ustanova za kontinuirano usavršavanje osoblja
INTENCIONALNI PREDŠKOLSKI KURIKULUM
sadržaj učenja određuje se prema tome koliko se pokazao prediktivnim za školsku uspješnost
naglašava se aktivnost djece i interakcija djece i roditelja
uključuje se odgoj socijalnih vještina i vještina emocionalne regulacije
javlja se osjetljivost za individualne i socijalne razlike među djecom
ZA UČITELJA/UČITELJICU:
uvid učitelja u elementarno ovladavanje predmatematičkim i predčitačkim vještinama
hitno organiziranje nadoknade
organiziranje sustavne suradnje s roditeljima
posebna organizacija rada i briga za djecu iz rizičnih skupina
svakodnevno praćenje promjena u razvijenosti rječnika
SPREMNOST ŠKOLE
najvažniji element spremnosti djeteta
ona se ponajprije ogleda u svijesti o važnosti predškolskog iskustva za uspjeh u školskom učenju
SPREMNE ŠKOLE
olakšavaju prijelaz od predškolskog kustva do školskog učenja, od kuće do škole i uspješno uključuju roditelje u rad škole i u učenje djeteta
škola može pomoći povećanju spremnosti budućih učenika tako da 'regrutira' djecu za 1. razred godinu dana unaprijed
jedna od istaknutih karakteristika ''spremne škole'' jest uvođenje i održavanje tranzicijske prakse
ISTRAŽIVANJE u SADu - dokazalo opravdanost uvođenja tranzicijske prakse

7 OBLIKA TRANZICIJSKE PRAKSE:
1. telefonski razgovor učitelja s roditeljima prije početka škole
2. jednodnevni boravak predškolca u školi
3. skraćeni satovi i školski dan na početku školske godine
4. zajednički posjet školi roditelja i djece prije početka škole
5. posjeti učitelja roditeljima upisane djece
6. održavanje roditeljskog sastanka na početku školske godine
7. druga praksa koju inicira učitelj
SPREMNOST ZAJEDNICE
materijalna i organizacijska potpora školi u svim aktivnostima koje pridonose spremnosti djece, škole, roditelja i učitelja
financiranje i organiziranje dodatnog i kontinuiranog obrazovanja učitelja i roditelja
suradnja škole s knjižnicama, gospodarskim i kulturnim ustanovama u lokalnoj zajednici
NAJVAŽNIJA ULOGA šire društvene zajednice bila bi u očuvanje goleme važnosti predškolskog odgoja
Valja odbaciti praksu čekanja da dijete postane zrelo za školu, da je potrebno istraživanjem i praćenjem napretka djece u školi odrediti značajne odrednice školskog uspjeha koje se očituju pri ulasku u školu, te da je u svim navedenim činjenicama koji utječu na spremnost djeteta za školu potrebno uvesti promjenu stava i prakse!
ISTRAŽIVANJE:
PREDIKTIVNA VALJANOST JEDNOG TESTA SPREMNOSTI ZA ŠKOLU
CILJ ISTRAŽIVANJA:
ispitati prognostičku valjanost Testa spremnosti za školu
autorice Vlahović-Štetić i sur.
ISPITANICI:
U istraživanju su sudjelovali učenici 5. i 6. razreda (68 učenica i 90 učenika) OŠ
Zrinskih i Frankopana, Otočac.

MJERE
: ocjene, test spremnosti za školu, Morgan-Jinks skala učeničke sposobnosti
POSTUPAK:
ispitivanje provedeno u dva navrata
REZULTAT:
Potvrđena je pretpostavka o postojanju značajne i umjerene povezanosti učeničke samofikasnosti i školskog postignuća.
NASTANAK SPREMNOSTI ZA ŠKOLU
Uvijeti nastanka spremnosti
razumijevanje spremnosti kao zrelosti
razumijevanje spremnosti kao specifične pripremljenosti
razumijevanje spremnosti kao opće pripremljenosti
razumijevanje spremnosti kao interaktivne pripremljenosti
Sadržaj spremnosti
- aspekti djetetovih kompetencija koji govore o dobroj pripremljenosti- biološke karakteristike, kognitivne sposobnosti, socijalne vještine, emocionalna samoregulacija
Povezanost pripremljenosti s budućim školskim uspjehom
Je li dijete sposobnije za učenje i uspješno prikazivanje rezultata učenja ako na početku školovanja pokazuje veći stupanj spremnosti za školu?
Svrha određivanja spremnosti za školu
Spremnost za školu jest onaj minimum razvojnog stupnja koji djetetu omogućuje da primjereno reagira na zahtjeve škole.

zdravstvena spremnost


tjelesna spremnost


govorna razvijenost


emocionalna razvijenost


socijalna spremnost


kognitivna spremnost
LITERATURA:

Čudina-Obradović M.: Spremnost za školu: višestrukost značenja pojma(ODGOJNE ZNANOSTI), br.2, 2008.
http://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&ved=0CCwQFjAA&url=http%3A%2F%2Fhrcak.srce.hr%2Ffile%2F164513&ei=EYUhU7_6EMeGywObtYGYBg&v6u=https%3A%2F%2Fs-v6exp1-ds.metric.gstatic.com%2Fgen_204%3Fip%3D93.141.1.92%26ts%3D1394705681843566%26auth%3Dfskdtm5ywrw2o5vpdcrziswamiigcven%26rndm%3D0.8375089841076436&v6s=2&v6t=3762&usg=AFQjCNH8ykDhrQdnwOjbDt9ZsiHYgiaScw&sig2=Jn-c9Pl2EYLKBkCsEY_Jxw
IZRADILE:
Sara Anđelović
Belma Kalabić
LK, S4
Full transcript