Loading presentation...

Present Remotely

Send the link below via email or IM

Copy

Present to your audience

Start remote presentation

  • Invited audience members will follow you as you navigate and present
  • People invited to a presentation do not need a Prezi account
  • This link expires 10 minutes after you close the presentation
  • A maximum of 30 users can follow your presentation
  • Learn more about this feature in our knowledge base article

Do you really want to delete this prezi?

Neither you, nor the coeditors you shared it with will be able to recover it again.

DeleteCancel

Make your likes visible on Facebook?

Connect your Facebook account to Prezi and let your likes appear on your timeline.
You can change this under Settings & Account at any time.

No, thanks

PRIRODOSLOVLJE 1

No description
by

Petra Projić

on 11 June 2014

Comments (0)

Please log in to add your comment.

Report abuse

Transcript of PRIRODOSLOVLJE 1

PRIRODA ŽIVOTA
• Život je nastao prije 3.9 milijuna godina.
• Aristotel je podijelio živi svijet na toplokrvna i hladnokrvna živa bića.

2. Prilagodba
posebna struktura ili način ponašanja koji organizmima olakšavaju život u okolini kojoj žive
Sve su prilagodbe nasljedne, nastaju postupno tijekom mnogih naraštaja

FOSILI
(lat. fossus – iskopan) --- ostaci izumrlih biljaka i životinja sačuvani u slojevima Zemljine kore
PRIRODA
ŽIVA

Teorije nastanka SVEMIRA
1. BIG RIP/VELIKO CIJEPANJE
2. BIG BOUNCE/VELIKI SKOK
3. BIG CRUNCK/VELIKI LOM
4. TEORIJA STABILNOG STANJA

PRIRODOSLOVLJE 1
1.Okamenjivanje (petrifikacija) – proces zamjene organskih tvari mineralima
VRSTA – skupina organizama sa zajedničkim osobinama, mogu se međusobno pariti, dati plodne potomke.
Vrste s nekim zajedničkim osobinama združuju se u isti ROD.
Srodni rodovi združuju se u PORODICU.
Srodne porodice u RED.
Srodni redovi u RAZRED i KOLJENO.
Najviša i najšira jedinica u raspoređivanju je CARSTVO.

PETRA PROJIĆ, S4
Dokazi teorije Velikog praska


1. Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje (CMBR)
2. Hubbleov zakon
3. Omjer lakih elemenata
4. Kvazari
5. Radio-galaksije



Osnovni problemi vezani uz teoriju Velikog praska


Nedostatak antimaterije
Formiranje galaksija
Budućnost svemira
Uvjeti ''prije'' Velikog praska

ZEMLJA
stara oko 4,6 mlrd godina
modrikast planet
Atmosfera, Biosfera, Hidrosfera
jednostavne kemijske reakcije

složeni biokemijski procesi =ŽIVOT

prvi organizmi na Zemlji, prije 3-4 milijarde godina = PROKARIOTI
EUKARIOTI potekli od prvobitnih bakterija
pojave višestaničnih organizama u oceanu prije milijardu godina


EVOLUCIJA
razvoj iz nižega u više, iz jednostavnoga u složeno
mutacije i varijacije među potomcima osiguravaju raznolikost genetskog materijala vrste (prirodna selekcija)
nakon niza generacija vrsta evoluira

Jean Baptiste de
Lamarck
prvi razradio
cjelovitu teoriju evolucije
smatrao da se vrste postupno mijenjaju i usavršavaju pod pritiskom unutrašnjih i vanjskih čimbenika okoliša

Teorija o evoluciji prirodnom
selekcijom
opisana je 1859.g. u knjizi
“O podrijetlu vrsta"

Od 30.tih g. 20.st.
teorija prirodne selekcije + Mendelova teorija nasljeđivanja =
MODERNA EVOLUCIJSKA SINTEZA
u njoj su povezane
jedinice (geni) evolucije s
mehanizmom (prirodna
selekcija) evolucije.
EVOLUCIJA ČOVJEKA
Evolucijski proces koji je kroz vrijeme doveo do pojave anatomski modernog čovjeka

Anatomske promjene
1. dvonožno hodanje
2. razvoj mozga
najveći volumen mozga dosegao je neandertalac

3. razlike među spolovima
se smanjuju
Homo sapiens
jedina preživjela vrsta roda Homo
prvi poznati fosili stari su 195 tisuća godina i dolaze iz Afrike
prvi poznaje umjetnost
složena kultura, nježan obiteljski život

Nalazišta pračovjeka u Hrvatskoj
Hušnjakovo brdo kod Krapine

Dragutin Gorjanović-Kramberger

Špilja Vindija
pronađeni najbolje očuvani ostatci neandertalaca

Teorija Velikog praksa
nije nikakva eksplozija u ''središtu svemira'' već sam događaj stvaranja prostora, vremena, materije i energije
Svemir se prije 13,7 milijardi godina počeo širiti iz točke neizmjerne gustoće

Dokazi evolucije
Izravni (fosili)
Posredni (proučavanje živih bića)
PALEONTOLOGIJA
(grč paleos – drevan, star; ontos – biće) --- nauka o oblicima i uvjetima života u prošlosti Zemlje
POSTANAK FOSILA
2. Pougljenjivanje (karbonizacija) – proces nepotpune oksidacije organske tvari, bez prisutnosti kisika I pod tlakom.
3. konzerviranje
a) mumificiranje – zbiva u suhoj pustinjskoj klimi
b) smrzavanje – zbiva u području polarne klime
c) konzerviranje u jantaru – mineralizirana borova smola
4. kompresijom – sediment koji prekrije organizam potiskuje vodu iz organizma i on se ispreša

5. impresijom -
nakon raspada organizma uklopljenog u porozni sediment ostane njihov otisak
Objašnjenja tijekom povijesti

Kina – fosilne kosti sisavaca – kosti zmajeva – afrodizijak
Europa – biblijski ostaci
Aristotel – fosili su nekad bili žive životinje
Charles Darwin – ključni dokazi evolucijem zabrinut zbog nedostatka fosila starijih od 540 mil.

Godine 1830. Charles Darwin je ploveći svijetom istraživao raznolikost živih bića.
• Opažanja je sažeo u dvije činjenice:

• 1. Jedinke populacije razlikuju se u mnogim osobinama od kojih se neke naslijeđem prenose na iduću generaciju.
• 2. Populacije stvaraju znatno veći broj potomstva od kapaciteta okoliša ( hrana, prostor). Posljedično, jedinke iste populacije bore se međusobno za preživljavanje na ograničenim prirodnim resursima.

NEŽIVA
međusobno povezane
RAZLIKE
ŽIVA BIĆA
stanice
pokazuju obilježje života

NEŽIVE TVARI
nemaju karakteristike života
sastoje se od neživih materijala

• Postoji devet temeljnih obilježja, od kojih neka omogućuju svakodnevno preživljavanje, a ostala osiguravaju opstanak skupine sličnih organizama i nakon smrti jedinke.
1. Organizacija
Živa bića sadrže desetke različitih elemenata povezanih u tisuće kombinacija koje su organizirane u složene strukture
3.Metabolizam
izmjena tvari u živom organizmu
zbroj svih kemijskih reakcija potrebnih za održavanje života
katabolizam, anabolizam

4. Pokretanje
vrši se pomoću energije dobivene metabolizmom
Organizmi se pokreću prema gradijentu kemijskih tvari- hrane
5. Podražljivost
Živa bića primaju podražaje u svojem tijelu i iz okoliša i reagiraju na njih
Podražljivost organizama omogućuje opažanja izvora hrane, vode, hladnoće, neprijatelja i primjerenu aktivnost koja održava tjelesnu organizaciju i sprječava razgradnju

6. Razmnožavanje
sposobnost živih bića za stvaranjem potomstva
kontinuiranost života
spolno ili nespolno

7. Razvitak
stvaranje struktura i pojava funkcija koje omogućuju preživljavanje
traje dok organizmi i sami ne postanu roditelji

8. Nasljeđe
živa bića nasljeđuju osobine svojih roditelja
vrlo rijetko- mutacije

9. Evolucija
Čovjek je počeo razlikovati vrste kad se zbog bilo kojih razloga počeo zanimati za životinje
crteži pračovjeka starijeg kamenog doba, 20 000 do 25 000 godina p.n.e
Davao im je nazive: kukavica, kokoš, gavran, grlica, gugutka
ZOOLOGIJSKA NOMENKLATURA
Nomen – ime, calare – zvati po imenu
Nomenklatura je jezik zoologije, a pravila njegova gramatika
Osnovna svrha pravila:
-spriječiti da dvije različite vrste imaju isto ime
-spriječiti da ni jedna vrsta nema više od jednog validnog imena
-osigurati da se jedno, validno ime trajno koristi
latinizirani nazivi
BINARNA (BINOMINALNA) NOMENKLATURA
Carl Linné (1707–1778)
Deseto izdanje Linneova djela Systema Nature 1758. godine- svaka vrsta mora imati naziv roda i naziv vrste
Canis lupus, C. vulpes
Pravilo prioriteta
Danas se određivanje životinja vrši pomoću ključeva ili determinatora
Razvrstavanjem organizama u što prirodniji sustav bave se posebne grane zoologije:
SISTEMATIKA - grč. systema - sustav + ikos - činjenice
osnivač Aristotel, znanstveni utemeljitelj Linne
određuje, opisuje, imenuje i raspoređuje životinje u pregledne sustave na bazi srodstvenih odnosa
TAKSONOMIJA - taksis - položaj, nomos - zakon
pronalaženje,opisivanje i imenovanje vrsta te razvrstavanje u taksonomske grupe-sistematske kategorije (taksone, svojte)
KLASIFIKACIJA - raspoređivanje skupina organizama u hijerarhijske nizove
BROJ POZNATIH ŽIVOTINJSKIH VRSTA
Aristotel
ih navodi 520

Karl Linne
-1748. g. 1104
-1758.g. 4208
-1767.g. 5629
-1805.g. 16 085

Mobius
početkom 1900. g. 418 000

Arndt
1941. g. više od milijun
Danas ih je opisano više od 1 300 000
Procjenjuje se da ih ima više od 2 milijuna
Za organizaciju prirode važno da se sve to nije nikada pomješalo, nego je u stalnom redu
Red se održava tako da se životinje iste vrste privlače, a različitih odbijaju
Pri razmnožavanju nema mješanja
U prirodi su križanci rijetkost!
Rodoslovna stabla
Povezivanjem klasifikacije i filogeneze
(evolucijska srodnost) nastaju rodoslovna (filogenetska) stabla
Kako svrstati životinju

Uzeti samo jednu osobinu za određivanje – pogrešno
Moraju se uzeti u obzir:
morfološke,
anatomske,
embriološke,
histološke,
etološke,
biokemijske razlike
Haeckelov biogenetski zakon


od koristi kod srodstvenih odnosa i
provjeravanja homologija
Na osnovi faza usporedbe u embrionalnom
razvoju s odraslim životinjama stvaraju se
zaključci o zajedničkom podrijetlu
Primjer
Carstvo- životinje

Spužva, meduza, puž, glista, rak, riba, žaba, ptica, lisica, medvjed, vuk, mačka, lav, zec, srna, šišimiš, čagalj

Koljeno- svitkovci

Razred- sisavci

Red- zvijeri

Porodica- psi

Rod- vukovi

Vrsta- vuk

Riba, žaba, ptica, lisica, medvjed, vuk, mačka, lav, zec, srna, šišimiš, čagalj

Lisica, medvjed, vuk, mačka, lav, zec, srna, šišimiš, čagalj

Lisica, medvjed, vuk, mačka, lav, čagalj

Lisica, vuk, čagalj

Vuk, čagalj

Vuk

STANICA
STANIČNA TEORIJA
1. Sva su živa bića građena od jedne ili više stanica
2. Stanice su temeljne žive jedinice organizma
3. Sve stanice nastaju iz već postojećih stanica

STANICA

Temeljna jedinica života

ORGANIZAM
JEDNOSTANIČNI
VIŠESTANIČNI
TEMELJNE VRSTE STANICA
PROKARIOTSKE
EUKARIOTSKE
PRIJENOS TVARI U STANICI
1. Pasivni transport
- iz područja više koncentracije u područje niže koncentracije
2. Aktivni transport
- suprotno od smjera gradijenta

3. Difuzija
- tendencija kretanja pasivnim transportom
- olakšana difuzija
4. Osmoza
- aktivni transport

STANICA

BILJNA


ŽIVOTINJSKA
Evolucija čovjeka u budućnosti ?
brojne teorije
1. čovjekova biološka evolucija prestala
2. stvaranje dvije, a možda i više ljudskih vrsta, pogotovo ako ljudi nasele druge planete
3. stvaranje superinteligentne vrste = čovjekovom simbiozom s inteligentnim strojevima
adaptaciji ljudske biologije kako bi odgovarala njenim potrebama
Nakon otkrića molekularne osnove života, na temelju usporedbe DNA, nova podjela svih organizama u 3 velike domene

eukariotski organizmi
prabakterije
prave bakterije-bakterije i cijanobakterije

Full transcript