Loading presentation...

Present Remotely

Send the link below via email or IM

Copy

Present to your audience

Start remote presentation

  • Invited audience members will follow you as you navigate and present
  • People invited to a presentation do not need a Prezi account
  • This link expires 10 minutes after you close the presentation
  • A maximum of 30 users can follow your presentation
  • Learn more about this feature in our knowledge base article

Do you really want to delete this prezi?

Neither you, nor the coeditors you shared it with will be able to recover it again.

DeleteCancel

Make your likes visible on Facebook?

Connect your Facebook account to Prezi and let your likes appear on your timeline.
You can change this under Settings & Account at any time.

No, thanks

Teorije licnosti

No description
by

Hana Hasković

on 23 March 2013

Comments (0)

Please log in to add your comment.

Report abuse

Transcript of Teorije licnosti

PERSONALISTIČKE TEORIJE SOCIJALNO - KOGNITIVNE
TEORIJE HUMANISTIČKE TEORIJE TEORIJE
LIČNOSTI U središtu pažnje kod ovih teorija je osobenost, posebnost pojedinca, dakle crte ličnosti.
Crte su bogatstvo prepoznatljivih, posebnih, ličnih dimenzija koje uzrokuju svjesno ponašanje. Predstavnici ove grupe teoorija su Gordon Allport i Hans Eysenck. 1. ALLPORTOVA TEORIJA Struktura: ličnost predstavlja jedinstvenu organizaciju osobina tj. crta. Pošto je ličnost dosljedna, u sličnim situacijama ponaša se na sličan način, pa su to njena karakteristična obilježja. Dinamika: Osobine, koje se ispoljavaju dosljedno, podstiču na aktivnost, zbog toga je čovjekovo ponašanje dosljedno. Biološke potrebe su osnov pormiranja motiva. Veza između bioloških potreba i novostečenih motiva može biti samo historijska. U jednom momentu ona se kida i javlja se – samostalni motiv. Takav nastanak motiva, Allport naziva funkcionalnom anatomijom motiva (lovac prvo lovi zbog gladi, a kasnije zbog hobija). Razvoj: Novorođenčetom upravlja naslijeđe. Ono još nema ličnosti. Ličnost se tek razvija kasnije i to putem diferencijacije, mutacije, integracije i imitacije. Osim naslijeđa, na razvoj ličnosti djeluje i učenje. 2. EYSENCKOVA TEORIJA Eysenck govori o dimenzijama ličnosti. On razlikuje glavne dimenzije: 1. Neuroticizam i emocionalnu stabilnost (stepen do kojeg je neka osoba anksiozna, napeta, depresivna, opsesivna, ili nasuprot tome koliko je neka osoba vedra, smirena, stabilna u raspoloženju). 2. Ekstravertnost (što znači do kojeg nivoa je neka osoba otvorena, društvena, puna energije). 3. Introvertnost (što znači koliko je neka osoba zatvorena u sebe, povučena, tiha). Ove teorije fokusiraju se na naše unutrašnje kapacitete i nastojanja usmjerena prema prihološkom rastu i self-ostvarenju. Tako pojedinac nastoji da oblikuje svoj život, sebe, svoj self. To može postići vlastitim iskustvima i težnjom za samoostvarenjem. 1. Abraham Maslow Maslowljeva teorija je teorija samoaktualizacije tj. samoostvarenje koje je posljednji, završni stepen, vrh piramide čovjekovih potreba. Maslow navodi primjere ljudi za koje smatra da su dostigli vrh piramide,
to su Einstein, Linkoln, Elenora Ruzvelt. 2. Carl Rogers Teorija C. Rogersa je teorija usmjerena na pojedinca. Jezgro ličnosti je pojam o sebi. Čovjek mora težiti da otkrije samoga sebe, da otkrije kakav je u stvari (Ja jesam) i šta želi biti (Ja mogu). To je pojam o sebi ili percepcija sebe i svojih sposobnosti. Čovjek kreira sebe. Zamjerke humanističkim teorijama su: suviše naglašavaju samo pozitivne strane ličnosti, pa tako zanemaruju kakav je čovjek u stvarnosti. Ove teorije naglašavaju važnost sredine u nastanku ličnosti, objašnjavajući: kako mi oblikujemo i kako nas oblikuje sredina. U fokusu su procesi: učenje, mišljenje i ponašanje. 1. Albert Bandura Glavni koncept učenja Alberta Bandure je učenje od drugih. Ljudi ne uče samo radeći već i gledajući druge. Dokaz ovoga je da čovjek ne mora uvijek učiti uz pomoć nagrada i kazni, ili da kažnjava i nagrađuje samoga sebe. U Bandurinim studijama, sjeca posmatraju grubost, tuču, udaranje i onda su sami ubačeni u frustrirajuće situacije. poslije toga, data im je šansa da se igraju različitim igračkama. Rezultat je uvijek bio isti: oponašanje. Ovo je biheviorističko shvatanje ličnosti. 2. Erik Erikson Prema teoriji psihosocijalnog razvoja Erika Eriksona, put razvoja čovjekove ličnosti prolazi kroz 8 životnih faza. 1. INTEGRITET
OČAJ POVJERENJE
NEPOVJERENJE 1. GOD. 2. AUTONOMIJA
SRAM 2. GOD. 3. INICIJATIVNOST
KRIVNJA 3-5. GOD. 4. POSTIGNUĆE
INTERFERIORNOST 6. GOD.
PUBERTET 5. IDENTITET
SUKOB ULOGA ADOLESCENCIJA 6. INTIMNOST
IZOLACIJA RADNA
ODRASLA
DOB 7. PLODNOST
STAGNACIJA SREDNJA DOB 8. STAROST I na kraju, ako se pitamo koja je teorija najbolja, najpotpunija, odgovor će glasiti: ni jedna od teorija ne daje cjelovitu spoznaju, niti bilo koju od njih možemo odbaciti. Mnogi prave kombinacije raznih dijelova različitih teorija. Pripremila: Hasković Ena, III-f

18.03.2013.
Full transcript