Loading presentation...

Present Remotely

Send the link below via email or IM

Copy

Present to your audience

Start remote presentation

  • Invited audience members will follow you as you navigate and present
  • People invited to a presentation do not need a Prezi account
  • This link expires 10 minutes after you close the presentation
  • A maximum of 30 users can follow your presentation
  • Learn more about this feature in our knowledge base article

Do you really want to delete this prezi?

Neither you, nor the coeditors you shared it with will be able to recover it again.

DeleteCancel

Make your likes visible on Facebook?

Connect your Facebook account to Prezi and let your likes appear on your timeline.
You can change this under Settings & Account at any time.

No, thanks

prezentacija

No description
by

Sanjin Juric Fot

on 13 January 2013

Comments (0)

Please log in to add your comment.

Report abuse

Transcript of prezentacija

- vrste riječi Morfologija Gramatika - služba riječi sintaksa - jednostavne rečenice - složene rečenice Tvorba riječi Fonetika jednostavne rečenice neproširene rečenice - imaju samo subjekt i predikat proširene rečenice - imaju subjekt, predikat i dodatke (druge rečenične djelove) složene rečenice - imaju dva ili više predikata
- nastaju slaganjem jednostavnih rečenica u jednu cjelinu - sastoje se od dvije ili više jednostavnih rečenica koje mogu stajati zasebno; nastaju nizanjem (bez veznika najčešće zarezom) i povezivanjem (veznicima) Mogu biti:
- Rečenični niz - rečenice nanizane bez veznika; odvajaju se zarezom
- Sastavne - veznici: i, pa, te, ni, niti; ne odvajaju se zarezom
- Rastavne - veznik: ili; ne odvajaju se zarezom
- Suprotne - veznici: a, ali, nego, no, već; odvajaju se zarezom
- Isključne - veznici: samo, samo što, jedino, jedino što, tek, tek što; odvajaju se zarezom
- Zaključne - veznici: dakle, zato, stoga; odvajaju se zarezom zavisno složene rečenice - sastoji se od dvije ili više jednostavnih rečenica koje ne mogu stajati zasebno. Jedna od njih je glavna rečenica (može stajati samostalno), dok su druge zavisne (ne mogu stajati samostalno, proširuju glavnu rečenicu); nastaju uvrštavanjem (zavisna se rečenica uvrsti u glavnu) vrste riječi - promjenljive
- nepromjenljive promjenljive riječi - imenske riječi
- glagoli imenske riječi: - prilozi
-prijedlozi
-veznici
- čestice
- usklici glagoli - nemaju ni rod ni broj ni padež - ne sklanjaju (dekliniraju) se, već se konjugiraju - imaju glagolska vremena infinitiv - neodređeni glagolski oblik, osnovni oblik glagola
nastavci: -ći ili -ti glagolski pridjevi - glagolski pridjev radni se tvori od infinitivne osnove i nastavka: -o, -la, -lo, -li, -le, -la - glagolski pridjev trpni se tvori od infinitivne osnove i četiri vrste nastvaka: -n (-na, -no, -ni, -ne, -na), -en, -ena, - t glagolski vid - svojstvo glagola kojim se izriče svršenost ili nesvršenost - svršeni - opisuje radnju koja je svršena - nesvršeni - opisuje radnju koja još traje glagoli po predmetu radnje - prijelazni - uz sebe mogu imati glagol u akuzativu - neprijelazni - uz sebe ne mogu imati glagol u akuzativu - povratni - uz sebe imaju zamjenicu sebe ili se glagolska imenica - imenica koja je nastala od glagola, a tvori se dodavanjem nastavka -je glagolskom pridjevu trpnom glagolski prilozi - glagolski prilog sadašnji - izriče radnje koje se zbivaju kad i radnja predikata, tvore se od nesvršenih glagola i glagolu u 3. osobi množine dodaje se nastavak -ći - glagolski prilog prošli - izriče radnje koje su se dogodile prije radnje predikata, tvore se od svršenih glagola i glagolskoj osnovi se dodaje nastavak -vši ili -avši glagolska vremena - prošlost - sadašnjost - budućnost sadašnjost - prezent - sadašnje vrijeme, jednostavno glagolsko vrijeme koje se tvori od infinitivne osnove + nastavci (-im, -am, -em, -jem) prošlost - perfekt - prošlo složeno vrijeme, tvori se od glagolskog pridjeva radnog + nenaglašeni nesvršeni prezent glalgola biti (bio sam, htio sam) budućnost - aorist - prošlo jednostavno svršeno vrijeme, tvori se od infinitivne osnove + nastavci
(-h, -, -, -smo, -ste, -še;
-oh, -e, -e, -osmo, -oste, -oše) - imperfekt - prošlo jednostavno nesvršeno vrijeme, tvori se od infinitivne osnove + nastavci
(-ah, -aše, -aše, -asmo, -aste, -ahu;
-jah, -jaše, -jaše, -jasmo, -jaste, -jahu;
-ijah, -ijaše, -ijaše, -ijasmo, -ijaste, -ijahu) - pluskvamperfekt - pretprošlo složeno vrijeme koje se tvori od imperfekta glagola biti + glagolski pridjev radni ili
perfekta glagola biti + glagolski pridjev radni - futur prvi - buduće složeno vrijeme koje se tvori od infinitiva + nesvršeni nenaglašeni prezent glagola htjeti (ću vidjeti);
kad je glagol htjeti iza infinitiva ako je nastavak glagola ti slovo i se gubi (vidjet ću) - futur drugi - predbuduće složeno vrijeme koje se tvori od svršenog prezenta glagola biti + glagolski pridjev radni (ću vidjeti);
koristi se u složenim rečenicama (Ne budemo li se spremili na vrijeme, vlak će nam pobjeći.) glagolski načini - kondicional prvi - sadašnji pogodbeni način koji se tvori od nenaglašenog aorista glagola biti i glagolskog pridjeva radnog (bih šetao) - kondicional drugi - prošli pogodbeni način koji se tvori od kondicionala prvog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog (bio bih šetao); koristi se za mogućnosti u prošlosti - imperativ - zapovjedni glagolski način koji se tvori od osnove i nastavka (trči); postoji za 1. osobu množine, i 2. osobu jednine i množine pridjevi - nominativ - tko? što? - označava vršitelja radnje - genitiv - koga? čega? - označava pripadnost, podrijetlo, vlasništvo - dativ - komu? čemu? - označava namjenu ili cilj - akuzativ - koga? što? - označava izravni objekt - vokativ - oj! ej! - padež oslovljavanja, obraćanja i dozivanja U hrvatskom jeziku postoji 7 padeža: - lokativ - o komu? o čemu?- isključivo se koristi s prilozima u, na, po pri, prema - instrumental - s kim? s čim? - koristi se s prijedlozima s, nad, pred, za, pod, među - riječi koje imaju rod, broj i padež tj. mogu se deklinirati - dijele se po značenju na opisne (kakvo je što, npr. žut, velik), posvojne (čije je što, npr. očevo, mačje), gradivne (od čega je što, npr. zlatan, drven) i na određene (koji?) i neodređene (kakav?)
- stupnjevanje ili komparacija pridjeva - postoje tri stupnja opisnih pridjeva pozitiv (kojim se iskazuje apsolutno svojstvo, npr. Ivana je brza), komparativ (kojim se iskazuje relativno svojstvo npr. Ivana je brža (od Marije, ali je ipak spora) i superlativ (kojim se iskazuje svojstvo u odnosu na sve s kojima nešto uspoređujemo, npr. Ivana je najbrža.)
- sklonidba pridjeva - imaju isti rod, broj i padež kao imenica kojoj se predlažu, neodređeni se sklanjaju samo u jednini muškog i srenjeg roda, a određeni u sva tri roda imenice - riječi kojima imenujemo bića stvari i pojave
- opće i vlastite
- muški (ovaj), ženski (ova) i srednji (ovo) rod
- jednina i množina brojevi - njima se izriče količina ili redoslijed onoga što je imenovano imenicama
- mijenjaju se kao određeni pridjevi zamjenice - osobne - npr. ja, ti - mijenjaju neku imenicu ili označavaju govornika ili osobu na koju se odnosi rečenica;
- povratne zamjenice - sebe, se... - mijenja osobu koja je označena drugdje u rečenici, odnosno mogu značiti uzajamnost odnosa među subjektima
- posvojne zamjenice - npr. moj, tvoj - odnose se prema osobnim zamjenicama kao posvojni pridjevi prema imenicama; upotrebljavaju se kao posvojni pridjevi
- povratno-posvojne zamjenice - npr. svoj - kao za posvojne zamjenice, samo se izvode iz povratnih
- pokazne zamjenice - npr. ovaj, onaj
- upitne zamjenice - npr. tko, što
- odnosne zamjenice - npr. koji
- neodređene zamjenice - npr. netko, nešto gramatika gramatika/sintaksa gramatika/sintaksa/složene rečenice gramatika/sintaksa/složene rečenice gramatika/sintaksa/jednostavne rečenice gramatika/sintaksa/jednostavne rečenice - ima samo jedan predikat gramatika gramatika gramatika nezavisno složene rečenice gramatika/sintaksa gramatika/morfologija/vrste riječi nepromjenljive riječi gramatika/morfologija gramatika/morfologija/vrste riječi - prilažu se glagolu i označuju uvjete vršenja glagolske radnje gramatika/morfologija/vrste riječi/nepromijenljive riječi prilozi - vremenski - kada? otkada? dokada?
- mjesni - gdje? kamo? kuda? odakle? dokle? otkuda? dokud?
- uzročni - zašto? zbog čega?
- posljedični prilozi - s kojom posljedicom/ishodom?
- količinski prilozi - koliko? koliko puta?
- načinski prilozi - kako? na koji način? - izražavaju odnos između bića, stvari i pojava te utječu na padež riječi uz koju stoje gramatika/morfologija/vrste riječi/nepromijenljive riječi prijedlozi - jedino su nominativ i vokativ samostalni padeži bez prijedloga, a svi se ostali padeži nazivaju nesamostalnim padežima te uz njih dolaze prijedlozi

genitiv - bez, blizu, do, iz, iza
dativ - k(a), nasuprot, unatoč, usprkos
akuzativ - na, o, po, u, kroz(a), među, mi, nad, pod, pred, uz, niz, za
lokativ - na, o, po pri, prema, u
instrumental - među, nad, pod, pred, s(a), za gramatika/morfologija/vrste riječi/nepromijenljive riječi veznici - služi međusobnom povezivanju pojedinih riječi, skupina riječi i rečenica.
- veznici nezavisno složenih rečenica:
sastavne rečenice - i, pa, te, ni, niti
rastavne rečenice - ili, ili-ili
isključne rečenice - samo, samo što, jedino,jedino što, tek tek što
zaključne rečenice - dakle, zato, stoga
suprotne rečenice - a, ali, nego, no, već gramatika/morfologija/vrste riječi/nepromijenljive riječi čestice -služe za oblikovanje i preobražavanje rečenica
da, ne, zar, li, neka, god gramatika/morfologija/vrste riječi/nepromijenljive riječi usklici - koriste se za izražavanje doziva, osjećaja ili zvuka služba riječi gramatika/morfologija
- subjekt
- predikat
- objekt
- priložne oznake
- atribut
- apozicija subjekt gramatika/morfologija/služba riječi - uvijek u nominativu (tko?, što?)
- vršitelj radnje
- bilo koja imenska riječ
- subjekt u rečenici može biti izostavljen predikat gramatika/morfologija/služba riječi - temeljni dio rečenice; krnja rečenica se sastoji samo od predikata (nema subjekta)
imenski - tvori se od imenske riječi i pomoćnog glagola biti
glagolski - samo glagol objekt gramatika/morfologija/služba riječi - predmet radnje; mjesto mu otvara glagol u predikatu
- obuhvaća svu radnju koja nije vezana uz subjekt
izravni - u akuzativu; radnja direktno prelazi na njega
neizravni - u svim padežima osim u nominativu i vokativu, još dolazi u akuzativu s prijedlogom; radnja ne prelazi direktno, već neizravno na njega priložne oznake gramatika/morfologija/služba riječi - dopunjuje predikat, izriče okolnosti radnje
- najčešće su priložna oznaka mjesta (Gdje?), priložna oznaka vremena (Kada?), priložna oznaka načina (Kako?)
- može biti jedna riječ ili skupina riječi atribut gramatika/morfologija/služba riječi - mjesto atributu ne otvara predikat
- dodatak imenici, pobliže ju opisuje
pridjevni - pridjevi, zamjenice, brojevi; slažu se u rodu, broju i padežu s imenicom koju dopunjuje
imenični -imenica dopunjuje imenicu; ne slaže se u padežu s imenicom koju dopunjuje; u genitivu je apozicija gramatika/morfologija/služba riječi - imenica koja pobliže označava drugu imenicu s kojom se slaže u rodu, broju i padežu
- jako slična atributu
- apozicijski skup - čine ga atribut i apozicija ako stoje jedan pored drugoga. nevezničke gramatika/sintaksa/složene rečenice/nezavisne vezničke gramatika/sintaksa/složene rečenice/nezavisne Sastavne - sadržaji surečenica se međusobno sastavljaju; veznik dolazi ispred nezanijekanog glagola; veznici: i, pa, te, ni, niti; ne odvajaju se zarezom
Rastavne - sadržaji surečenica se međusobno rastavljaju; sadržaji su toliko rastavljeni da se ne mogu istodobno ostvariti; veznik: ili; ne odvajaju se zarezom
Suprotne - sadržaji surečenica međusobno se suprotstavljaju; veznici: a, ali, nego, no, već; odvajaju se zarezom (ispred veznika)
Isključne - iz sadržaja prve surečenice isključuje se dio sadržan u drugoj surečenici; veznici: samo, samo što, jedino, jedino što, tek, tek što; odvajaju se zarezom
Zaključne - sadržaj druge surečenice je zaključak sadržaja prve; veznici: dakle, zato, stoga; odvajaju se zarezom - rečenični niz - ravnopravne surečenice nanizane jedna za drugom bez veznika
- odvajaju se zarezom subjektne - zavisna se surečenica uvrštava na mjesto subjekta glavne surečenice
- prepoznaje se po tome što u glavnoj surečenici nedostaje subjekt
- odnosi se prema glavnoj kao subjekt prema predikatu gramatika/sintaksa/složene rečenice/zavisno složene predikatne - zavisna se surečenica uvrštava na mjesto predikata glavne surečenice
- prepoznaje se po tome što u imenskom predikatu glavne surečenice nedostaje imenska riječ
- rečenice koje se prema glavnoj odnose kao predikat
- u ulozi veznika najčešće je da ili odnosna zamjenica (tko, što, koji, kakav). gramatika/sintaksa/složene rečenice/zavisno složene objektne - zavisna se surečenica prema predikatu odnosi kao subjekt
- prepoznaje se po tome što u glavnoj surečenici nedostaje objekt
- odgovara na pitanje Koga? Što?. Veznici: tko, što, kako, kamo, kad, da gramatika/sintaksa/složene rečenice/zavisno složene atributne - zavisna se surečenica prema imenici glavne surečenice odnosi kao atribut
- atributna surečenica dolazi iza imenice koju dopunjuje i ne odvaja se zarezom
- zavisna rečenica kojom se pobliže označuje imenica, u atributnoj je službi; veznici: da i mjesni i vremenski prilozi gramatika/sintaksa/složene rečenice/zavisno složene priložne - zavisna je surečenica uvrštena u glavnu na mjesto priložne oznake
- kao priložna oznaka (mjesta, vremena, načina, namjere, uzroka, poslijedice, pogodbe ili dopuštanja) prema predikatu
- mjesne
- vremenske
- načinske
- namjerne
- uzročne
- posljedične
- pogodbene
- dopusne gramatika/sintaksa/složene rečenice/zavisno složene
Full transcript