Loading presentation...

Present Remotely

Send the link below via email or IM

Copy

Present to your audience

Start remote presentation

  • Invited audience members will follow you as you navigate and present
  • People invited to a presentation do not need a Prezi account
  • This link expires 10 minutes after you close the presentation
  • A maximum of 30 users can follow your presentation
  • Learn more about this feature in our knowledge base article

Do you really want to delete this prezi?

Neither you, nor the coeditors you shared it with will be able to recover it again.

DeleteCancel

Make your likes visible on Facebook?

Connect your Facebook account to Prezi and let your likes appear on your timeline.
You can change this under Settings & Account at any time.

No, thanks

Plovne dizalice

No description
by

Nedim Laković

on 10 April 2014

Comments (0)

Please log in to add your comment.

Report abuse

Transcript of Plovne dizalice

Plovne dizalice
Plovne dizalice
Plovne dizalice su mašine koje se primjenjuju za utovar i istovar brodova i šlepova na mjestima gdje se ne raspolaže odgovarajućom mehanizacijom, kao što je to duž plovnih riječnih tokova. Potpuno su autonomne u pogledu lokacije djelovanja kao i u energetskom pogledu pošto posjeduju vlastiti energetski pogon

Plovne dizalice spadaju u grupu okretnih i specijalnih dizalica zajedno sa: stubnim ili toranjskim dizalicama i portalnim ili okretnim dizalicama. Postoji veliki broj specifičnih konstrukcija ovakvih dizalica, koje u principu posjeduju velike sličnosti
Zaključak
Plovne dizalice se koriste u izgradnji mostova i lučkim postrojenjima ali se također koriste za povremeni utovar i istovar naročito teškog ili nezgrapnog tereta sa i na brod. Neke plovne dizalice su građene potonski, druge su specijalizirane dizalice mostova sa dizajućom težinom koja prevazilazi 10 000 tona i bile su korištene za transport cijeloga mostnog sektora. Plovne dizalice su također bile korištene za spašavanje nasukanih brodova.
Stabilnost plovnih dizalica
Kod određivanja režima rada ovih plovnih dizalica, mora se voditi računa o položaju težišta u dizalici koje je odlučujuće za stabilnost dizalice. Kod dizalica postoji opasnost od prevrtanja uslijed mase tereta koji dizalica podiže, uslijed sopstvene mase ili od spoljnih sila, najčešće vjetra kao i inercije.
Pri projektovanju i izradi dizalica mora se strogo voditi računa o pravilnom izboru oslonca okretnog dijela, pravilnom izboru kontratega, mehanizma za podizanje i pomjeranje tereta, kao i mase samoga tega

Uvod
Plovne dizalice se grade za manje i veće terete. Mogu poslužiti za vađenje potopljenih plovnih objekata i kod građenja u/na vodi ( pristaništa, mostovi, itd.). Ploveći kranovi mogu biti raznih konstrukcija i obično su sa nepokretnim stubom i pokretnim krakom

Najčešće su ellektričnog pogona sa sopstvenom centralom na pontonu koja daje i energiju za kretanje pontona i za pumpe koje uravnotežuju ponton u zavisnosti od veličine tereta
Univerzitet u Sarajevu
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
Tema rada: Plovne dizalice


Predmetni profesor: r.prof.dr. Džafer Kudumović Student:Mirela Kladanjčić
Asistent: viši asistent mr. Ahmed Ahmić Usmjerenje: K.T.



Sarajevo, 27.03.2014
Primjenjuju se na velikim gradilištima, onjektima visokogradnje, mogu poslužiti na pretovarnim željezničkim stanicama, lukama gdje vodeću ulogu igraju plovne dizalice, i u slične svrhe

Osnovna konstrukciona karakteristika ovih dizalica je ta da imaju ugrađen mehanizam za okretanje nosećeg dijela dizalice koji pravi kružnu putanju opisujući krugove zavisno od položaja tereta na nosećem dijelu dizalice
Pogon i kapacitet plovnih dizalica
Dizalice starijih konstrukcija imale su pogon parnim motorima, a danas sui h potisnuli moderniji dizel motori.
Pogon plovnih dizalica čine sljedeće pogonske jedinice:
• Pogon kraka ili katarke;
• Pogon zahvatnog suda;
• Pogon okretnog mehanizma;
• Pogon kompletne dizalice.

Kapacitet plovne dizalice
Oznake su kao kod proračuna kabel kranova:
• Qh = kapacitet
• Tc = trajanje jednog ciklusa
• q = nosivost dizalice
• kv = koeficijent iskorištenja radnog vremena
• kp = koeficijent iskorištenja nosivosti dizalice

Plovna dizalica "Veli Jože"
Ova dizalica nazvana je prema divu iz privjetke Vladimira Nazora. Izgrađena je 1949. u Rotterdamu, kao vlasništvo Brodospasa, tadačnje riječke tvrtke za spašavanje i tegljenje brodova, u Jadran stiže 1950.
“Veli Jože” najveća je i najsnažnija dizalica na Jadranu, dugo godina je bila i na Sredozemlju. Gorostas je težak 330 tona, mogao je podići 350 tona tereta ( tri dizelske locomotive), na visinu od 35 metara. Krakovi su mu visoki 40 metara, s produženom rukom od dodatnih 17 metara.
Unatoč predviđanjima da će “ Veli Jože” u staro gvožđe, to se ipak nije desilo. Naime, uprava Nautičkog centra Prgin odlučila je Veloga Jožu ‘udomiti’ na dokovima svoga Remontnog brodogradilišta u Šibeniku.
Platforma dizalice će se trajno vezati sa obalom, tako da će ‘ dobri duh Jadrana’ ubuduće služiti za dizanje velikih jahti, kojih je u Šibeniku na remontu popriličan broj. Iako je umirovljenje Veloga Jože veliki gubitak za hrvatsko pomorstvo i takvo rješenje je mnogo bolje nego njegov odlazak u rezalište

Postoje dvije vrste stabilnosti tereta i to:
• stabilnost u odnosu na prevrtanje na stranu tereta pod uticajem mase tereta koji se podiže, vjetra i inercije.
• Sopstvena stabilnost u odnosu na prevrtanje okrenutog dijela na stranu suprotnu od kraka za podizanje.
Full transcript