Loading presentation...

Present Remotely

Send the link below via email or IM

Copy

Present to your audience

Start remote presentation

  • Invited audience members will follow you as you navigate and present
  • People invited to a presentation do not need a Prezi account
  • This link expires 10 minutes after you close the presentation
  • A maximum of 30 users can follow your presentation
  • Learn more about this feature in our knowledge base article

Do you really want to delete this prezi?

Neither you, nor the coeditors you shared it with will be able to recover it again.

DeleteCancel

Make your likes visible on Facebook?

Connect your Facebook account to Prezi and let your likes appear on your timeline.
You can change this under Settings & Account at any time.

No, thanks

jezik

morfologija,sintaksa,fonetika i tvorba rijeČi
by

ivana barisic

on 8 March 2013

Comments (0)

Please log in to add your comment.

Report abuse

Transcript of jezik

JEZIK MORFOLOGIJA, SINTAKSA,
fonetika i tvorba riječi MORFOLOGIJA- vrste riječi i služba riječi SINTAKSA jednostavne i složene rečenice nezavisne rečenice zavisna rečenica gl.načini, gl. vremena služba rječi gl. pridjev,gl. imenica glagoli 10 vrsta riječi imenske riječi MORFOLOGIJA-vrste riječi i služba riječi - imenske riječi (imenice, pridjevi, zamjenice, brojevi) su riječi koje se mogu sklanjati (mjenjati po padežima)
- u hrvatskom jeziku ima 7 padeža, svaki od njih ima svoja padežna pitanja koja nam pomažu da ih prepoznamo u rečenici
-PADEŽI: nominativ(tko?što?), akuzativ(koga?što?), genitiv(koga?čega?), dativ(komu?čemu?), lokativ(o)kome?(o)čemu?), instrumental(s kim?s čim?, vokativ (NEMA) - glagoli su promjenjive riječi koje izriču radnju
- INFINITIV: - jednostavni neodređeni gl. oblik koji
ima završetak -ti ili -ći
- neodređeni je zato što ne izriče podatke o gl. vremenu, osobi ili broju
- GL. VID: - je obilježlje gl. da izriče trajanje ili svršenost gl. radnje
- svršeni i nesvršeni
- svršeni: izriču radnju koja je završila
- nesvršeni: izriču radnju koja traje
- vidski par: glagol u svršenom i nesvršenom obliku (zamisliti-zamišljati)
- GL. PO PREDMETU RADNJE: - mogu biti prijelazni i neprijelazni
- prijelazni: uza sebe mogu imati imensku
riječ u akuzativu, neprijelazni: nemogu imati
imensku riječ u akuzativu - služba riječi u rečenici je uloga riječi unutar rečenice
- riječi koje imaju službu riječi u rečenici nazivaju se rečenični
dijelovi
-predikat, subjekt, objekt, priložne oznake, atribut, apozicija
- PREDIKAT: - temeljni rečenični dio, izriče radnju
- otvara mjesto svim rečeničnim djelovima
- postoji imenski i glagolski predikat, glagolski je izrečen glagolom, a imenski se tvori od pomoćnog gl. biti i imenske riječi
- SUBJEKT: - izriče vršitelja radnje
- izriče se imenskom riječi u nominativu
- OBJEKT: - izriče predmet radnje
- dijeli se na izravni i neizravni objekt
- izravni: radnja prelazi izravno (A)
- neizravni: radnja ne prelazi izravno ( G, D, L, I)
- PRILOŽNE OZNAKE: - izriče okolnosti gl.radnje (mjesto,vrijeme, način), prepoznat češ ih postavljanjem pitanja vezanih uz radnju (gdje?, kamo?, kuda?, odakle?, dokle?, kada?, otkad?, dokad? koliko dugo? kako?
- ATRIBUT: - MJESTO NE OTVARA PREDIKAT
- dodatak imenici, pobliže ju opisuje
- pridjevni atribut: pridjev, zamjenica ili broj
- imenični atribut: imenica koja pobliže opisuje drugu
imenicu (ne slaže se u padežu)
- APOZICIJA: - imenica koja dopunjuje drugu imenicu
(slaže se u padežu)
- u pravilu predhodi imenicu koju opisuje - glagolski pridjevi su pridjevi nastali od glagola
- dijele se na gl. pridjev radni i gl. pridjev trpni
- radni izriče vršenje radnje. Tvori se od osnove i nastavaka -o, -la, -lo, -li, -le, -la.
- trpni izriče trpljenje radnje. Tvori se od osnove i nastanaka -n, -en, -jen, -t.
- gl. imenica je imenica koja je nastala od glagola. Tvori se dodavanjem nastavaka -je glagolskomu pridjevu trpnom. - gl. načini: imperativ, kondicional 1,2
- imperativ- zapovijedni način (zabrana,savjet, poticaj, zamolba)
- jednostavan(2. l.jd. i 1i 2.l.mn.) i složen gl. oblik
(3.l. jd. i mn.)
- ne postoji u 1. os.jd.
- kondicional I.- pogodbeni način
- mogućnost vršenja radnje u sadašnjosti
- tvori se od ne naglašeno aorista pom. gl. biti i gl.
pridjeva radnog
kondicional II.- mogućnost vršenja radnje u prošlosti
- tvori se od kondicijala I. pom. gl. biti i gl.
pridjeva radnog - JEDNOSTAVNA REČENICA - ima jedan predikat
- SLOŽENA REČENICA - ima dva ili više predikata
- dijeli se na zavisne i nezavisne
- JEDNOSTAVNA REČENICA - dijelimo ih na jednostavne
neproširene i jednostavne preširene
- neproširena rečenica sastoji se od subjekta i predikata ili samo od predikata
- u proširenoj rečenici subjekt i predikat mogu imati dopune - rečenica složena povezivanjem ili nizanjem ravnopravnih surečenica
- rečenični niz- nezavisna rečenica u kojoj se surečenice nižu jedna iza druge bez zareza
- surečenice ne ovise jedna o drugoj (razumijemo ih same)
- postoji sastavna, rastavna, suprotna, isključna i zaključna rečenica - postoji 10 vrsta riječi
- one se dijele na promjenjive i nepromjenije riječi
- PROMJENJIVE RIJEČI: imenice, pridjevi, glagoli, zamjenice i brojevi
- NEPROMJENJIVE RIJEČI: prilozi, prijedlozi, veznici, čestice i usklici ZAMJENICE - postoje osobne, povratne, povratno-posvojne, posvojne, pokazne, neodređene,
upitne i odnosne
OSOBNE: - zamjenjuju govorne osobe
- ja, ti, on, mi, vi, oni
- imaju naglašeni i nenaglašeni oblik: nenaglašeni oblik koristimo u svakodnevnom životu, a naglašeni kada nešto istićemo
POVRATNE: - koristi se u rečenicama u kojima je vršitelj radnje ujedino i trpitelj radnje
- zamjenjuje imenicu ili zamjenicu u rečenici u kojoj vršitelj radnje vrši
radnju na sebi
- sebe, se
POVRATNO-POSVOJNE: - zamjenjuje posvujnu zamjenicu kada izriče pripadnost
subjektu
- svoje
POSVOJNE: - zamjenjuju posvojne pridjeve i odgovaraju s pitanjem čije je što?
- moj, tvoj, njegov, njezin, naš, vaš, njihov
POKAZNE: - služimo se kad nešto pokazujemo
- odgovara na pitanja koji? kakav? kolik?
NEODREĐENE: - zamjenjuju nešto neodređeno, općenito ili niječno
- netko,nitko, itko, svatko, nešto, ništa, išta, svašta, bilo što, neki, nekakav, ikakav, bilo kakav, svaki, čiji god...
UPITNE I ODNOSNE: - imaju isti oblik: tko, što, koji, čiji, kakav, kolik
- upitna služi za postavljanje pitanja i zamjenjuje riječ (riječi)
koja se očekuje u odgovoru
- odnosne izriču na koju se riječ u surečenici odnosi
rečenica na čijemu početku stoje - imenice imenuju bića, stvari i pojave
- pridjevi opisuju imenice
- glagoli izriču radnju
- zamjenice zamjenjuju riječi
- brojevi pokazuju koliko čega ima
- prilozi izriču okolnosti glagolske radnje i prilažemo ih glagolima
- prijedlozi izriču odnose među riječima u rečenici i prilažu se imenicama
- veznici povezuju riječi rečenice
- usklici riječi kojima se izražavaju osječaji, raspoloženje ili doziv
- česticama se oblikuju (preoblikuju) rečenice - gl. vremena: prezent, perfekt, aorist, imperfekt, pluskvamperfekt, futur I,II vratiti = vrat + jen = vraćen = gl. pridjev trpni voditi = vod + jen = vođen = gl. pridjev trpni npr. vratiti = vratio, vratila, vratilo = gl. pridjev radni voditi = vođen + je = vođenje = gl. imenica - imenice pridjevi brojevi prilozi prijedlozi veznici, čestice i usklici - opisni i posvojni
- određeni i neodređeni
- opisni opisuju imenicu i odgovaraju na pitanje kakvo je što
- posvojni govore čije je što i odgovaraju na pitanje kakav?
- određeni oblik pridjeva odgovara na pitanje koji? i on određuje imenicu
- neodređeni oblik pridjeva odgovara na pitanje kakav? i on opisuje imenicu KAKAV je dječak? malen OPISNI
ČIJI je kralj? šumski POSVOJNI Jabuka je sladak plod. Taj slatki plod je voće.
List je zelen. U mojoj ruci je zeleni list.

KAKAV? KOJI?
opisuje imenicu određuje imenicu
neodređeni oblik određeni oblik - izričemo koliko ima bića, stvari ili pojava
- redni i glavni brojevi
- rednima izričemo mjesto u redosljedu, a glavnima količinu onoga što brojimo
- redni se brojevi sklanjaju poput pridjeva, a među glavnim brojevima sklanjaju se samo 1, 2, 3, i 4. sklonidba rednih brojeva:
N - prvi, prva, prve
G - prvog,prve, prvoga
D - prvom-u-e, prvoj, prvom-u-e sklonidba pridjeva - slaže se u rodu, broju i padežu s imenicom s kojom stoji
- neodređeni se sklanjaju samo u jednini muškog i srednjeg roda, a određeni se sklanjaju u sva tri roda po pridjevnoj sklonidbi IMENIČNA SKLONIDBA
N zaigran dječak
A zaigrana dječaka
G zaigrana dječaka
D zaigranu dječaku
L o zaigranu dječaku
I zaigranim dječakom
V (nema) dječače PRIDJEVNA SKLONIDBA MUŠKI ROD
N zaigrani dječak
A zaigranoga dječaka
G zaigranoga dječaka
D zaigranomu dječaku
L o zaigranomu dječaku
I zaigranim dječakom
V zaigrani dječače SREDNJI ROD
N zaigrano stablo
A zaigrano stablo
G zaigranoga stabla
D zaigranomu stablu
L o zaigranome stablu
I zaigranim stablom
V zaigrano stablo ŽENSKI ROD
N zaigrana djevojčica
A zaigranu djevojčicu
G zaigrane djevojčice
D zaigranu djevojčicu
L o zaigranoj djevojčici
I zaigranom djevojčicom
V zaigrana djevojčice stupnjevanje pridjeva - stupnjevanje ili komparacija
- promjena pridjeva koja nastaje pri uspoređivanju po stupnju obilježlja koje izriču
- pozitiv, komparativ, superlativ 1. stupanj (pozitiv) izriče svojstvo:
- crven, sretan, star
2. stupanj (komparativ)izriče isto svojstvo u istoj
mjeri:
- crveniji, sretniji, stariji
3. stupanj(superlativ) izriče svojstvo u največoj
mjeri:
- najcrveniji, najsretniji, najstariji - prilažemo ih glagolima
- mjesni, vremenski , načinski
- vremenski (izriču vrijeme gl. radnje) i odgovaraju na pitanja kada? odkada? dokada?
- načinski (način gl. radnje) i odgovaraju na pitanja kako? na koji način?
- mjesni (mjesto gl. radnje) odg. na pitanja gdje? kamo? kuda?odakle? dokle? sada odmah jutros oduvijek zauvijek dovijeka ovako nikako svakako brzo ovdje negdje desno ovamo tamo ovuda nekuda odande odozdo dotle donde - prilažemo ih imenicama
- izriču odnose među riječima u rečenici
- određuju imenicu pred kojom stoje
- NEJČEŠĆI PRIJEDLOZI: na, o, po, pri, prema, u, iz, od, bez, pokraj, kraj, kod, s, k, pred, među, između, nakon...
- prijedložni izraz je skup riječi koji čine prijedlog i imenica npr. Živim blizu Zagraba.
Vaza je na stolu.
Rekla je to s veseljem. - veznici- povezuju riječi i rečenice
-usklici- riječi kojima se izražavaju osječaji, raspoloženja ili doziv
- čestice- njima se oblikuju i preoblikuju rečenice, pomoću njih se daje drugačije značenje pojedinim riječima
- najčešči veznici- i, pa, te, ni, niti, a, ali, nego, no, već, ili, jer, ako, dok, makar, premda, iako, kao..
-najčešći usklici- ah, eh, ih, oh, hura, jao, oj, uf, oj,ej, hej, halo, mic, šic, điha, buć, pljus,
tap, mlac, tres, bum, tik-tak...
-najčešće čestice- da, ne, li, zar,
neka, baš, god - prezent(sadašnjost), perfekt, aorist, imperfekt, pluskvamperfekt(prošlost), futur I,II(budućnost) prezent perfekt aorist imperfekt pluskvamperfekt futur 1. futur 2. - gl. oblik kojim izričemo sadašnjost
- tvori se od osnove i nastavka
- nastavci: -am, -em, -jem, -im. BITI svršeni nesvršeni 1. os. budem jesam sam
2. os. budeš jesi si
3. os. bude jest je
1. os. budemo jesmo smo
2. os. budete jeste ste
3. os. budu jesu su jd. mn. HTJETI naglašeni nenaglašeni naglašeni nenaglašeni hoću ću
hoćeš ćeš
hoće će
hoćemo ćemo
hoćete ćete
hoće će - pom. glagoli biti i htjeti imaju svoje niječne oblike
- BITI- nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu
- HTJETI- ne ću, ne ćeš, ne će, ne ćemo, ne ćete, ne će - peošlo složeno gl. vrijeme perfekt pomoćnih gl. - krnji perfekt- perfekt u kojem je izostavljen pom. gl. (uobočajen u 3 os. jd.) - tvori se od gl. pridjeva radnog i nesvršenog prezenta pom. gl. biti 1. os.
2. os.
3. os.
1. os.
2. os.
3.os. jd. mn. BITI HTJETI bio sam
bio si
bio je
bili smo
bili ste
bili su htio sam
htio si
htio je
htjeli smo
htjeli ste
htjeli su - prošlo svršeno vrijeme
- tvori se od svršenih glagola
- jednostavan gl. oblik
- tvori se dodavanjem nastavaka gl. osnovi
- izriče brze, dinamične radnje u prošlosti
- nastavci: -h, -, -, -smo, -ste, -še
-oh, -e, -e, -osmo, -oste, -oše aorist pomoćnih glagola 1.os. 2. os. 3. os. 1. os. 2. os. 3. os. BITI HTJETI htjedoh, htjede, htjede, htjedosmo, htjedoste, htjedoše bih, bi, bi, bismo, biste, biše - prošlo nesvršeno vrijeme
- tvori se od nesvršenih glagola
- jednostavan gl. oblik
- tvori se dodavanjem nastavka na gl. osnovu
- izriče radnje koje su trajale u prošlosti
- nastavci: -ah, -aše, -aše, -asmo, -aste, -ahu
-jah, -jaše, -jaše, -jasmo, -jaste, -jahu
-ijah, -ijaše, -ijaše, -ijasmo, ijaste, -ijahu,
imperfekt pom. gl.
- BITI- bijah, biješe, bijaše, bijasmo, bijaste, bijahu
- bjeh, bješe, bješe, bjesmo, bjeste, bjehu
- htjeti- htijah, htijaše, htijaše, htijasmo, htijaste
htijahu - predprošlo gl. vrijeme (radnja se dogodila prije neke druge prošle radnje)
- složeni gl. oblik
- tvori se od perfekta ili imperfekta pom. gl. biti i gl. pridjeva radnog
- pluskvamperfekt pom. gl. :
- BITI- bio sam bio, bio si bio, bio je bio, bili smi bili, bile ste bile, bili su bili
- bijah bio, bijaše bio, bijaše bio, bijasmo bili, bijaste bili, bijahu bili
- HTJETI- bio sam htio, bio si htio, bio je htio, bili smo htjeli, bili ste htjeli, bili su htjeli
- bijah htio, bijaše htio, bijaše htio,
bijasmo htjeli, bijaste htjeli, bijahu htjeli - buduće vrijeme
- složeni oblik
- tvori se od infinitiva i nenaglašenog prezenta pom. gl. htjeti
ako poslije glagola koji završava na -ti stoji pom. gl. htjeti, gubi se završni -i
- futur I. pomoćnnih gl.
- BITI- bit ću, bit ćeš, bit će, bit ćemo, bit ćete, bit
će
- ću biti, ćeš biti, će biti, čemo biti, ćete
biti, će biti
-HTJETI- htjet ću, htjet ćeš, htjet će, htjet
ćemo, htjet ćete
- ću htjeti, ćeš htjeti, će htjeti, ćemo
htjeti, ćete htjeti, će htjeti - predbuduće vrijeme
-složeni oblik
- rabimo u rečenicama s više predikata
- tvori se od svršenog prezenta pom. gl. biti i gl. pridjeva radnog npr. Dok budemo maštali o viteškim vremenima, učit čemo o futuru drugome.. 1. radnja 2. radnja npr. Kiša tuče. Na terasi kao po tipkama kiša tuče.
Krov titra. Crevenkasti krov titra ispod sunca. NEPROŠIRENA PROŠIRENA npr. Uzmite list papira i načinite od njega brod. PRVA SUREČENICA DRUGA SUREČENICA veznik Sve leti. Sve klepeće. Sve kljuca. Sve leti, klepeće, kljuca. sastavna rastavna suprotna isključna zaključna - nezavisna rečenica u kojoj se sadržaji surečenica međusobno sastavljaju
- tvori se povezivanjem
- veznici: i, pa, te, ni, niti.
- veznicima ni i niti se služimo u niječnim rečenicama npr. Dijete je kihnulo pa je ustalo.
Dijete se nije osmjehnulo niti se pomaknulo. - nezavisna rečenica u kojoj se sadržaji surešenica međusobno rastavljaju
- tvori se povezivanjem
- venik: ili npr. Zastat će ili će nastaviti. Dođi djetetu ili odustani.
Dijete se nasmijalo ili možda nije. Zastao je ili nastavio. TVRDNJA PROTUTVRDNJA - nezavisna rečenica u kojoj se sadržaj jedne surečenice suprotstavlja sadržaju druge
- u suprotnim rečenicama piše se zarez
- veznici: a, ali, nego, no, već npr. On je veliki pisac, no ja to nevidim.
Ljudi nevide anđela, ali vide djecu. Htio je učiniti zlo, a napravio je dobro. TVRDNJA SUPROTNA TVRDNJA - zavisna rečenica iz čije se prve surečenice isključuje sadržaj druge
- u isključnim rečenicama piše se zarez
- veznici: jedino, jedino što, samo, samo što, tek, tek što npr. Posvuda je vladala tišina, jedino je lanac zveckao.
Uživao je u letu biciklom, samo što je bio malo prepalšen. Posvuda je vladala tišina, jedino je lanac zveckao. TVRDNJA ISKLJUČENO
IZ TVRDNJE - nezavisna račenica čija je druga surečenica zaključak sadržaja prve surečenice
- u zaključnim rečenicama piše se zarez
- veznici: dakle, stoga, zato npr. Let biciklom je bio uzbudljiv, dakle dobro su
se zabavljali.
Nije baš uobičajeno viđati leteće bicikle, zato se
slobodno čudite ovmou prizoru. Let je uzbudljiv, dakle zabavili su se. TVRDNJA ZAKLJUČAK - rečenica u kojoj surečenice nisu ravnopravne, nego jedna zavisi o drugoj zbog toga što je uvrštena u nju
- surečenica u koju se druga surečenica uvrštava naziva se GLAVNA, a surečenica koja se uvrštava u glavnu naziva se ZAVISNA
- zavisna se može uvrstiti u glavnu na svako mjesto rečeničnoga dijela
- razlikujemo predikatnu, subjektnu, objektnu, artibutnu i priložnu rečenicu
- surečenice mogu biti poredane na 3 načina: 1. uobičajeni redosljed: GLAVNA-ZAVISNA
Lana je uplovila u selo kad je svanulo sunce.
2. obrnut redosljed: ZAVISNA-GLAVNA
Kad je sunce svanulo, Lana je uplovila u selo.
2. umetnuta surečenica: dio GLAVNE-ZAVISNA-drugi dio
GLAVNE
Lana je, kad je sunce svanulo, uplovila u selo. predikatna rečenica subjektna rečenica objektna rečenica atributna rečenica priložna rečenica - zavisno složena rečenica u kojoj se zavisna surečenica uvrštava na mjesto imenske riječi predikata glavne surečenice
- ne postoje veznici po kojima se može prepoznati
- prepoznaje se po tome što imenskom predikatu glavne surečenice nedostaje imenska riječ npr. Sreća je teška. Sreća je da ne može biti teža. subjekt predikat subjekt predikat predikat - zavisno složena rečenica u kojoj se zavisna surečenica prema glavnoj surečenici odnosi kao subjekt
- ne postoje veznivci po kojima se može prepoznati npr. npr. npr. npr. Zlo ne misli tko pjeva. Tko ne misli zlo? Tko pjeva glavna zavisna - zavisno složena rečenica u kojoj se zavisna surečenica prema glavnoj surečenici odnosi kao objekt
- prepoznaje se po tome što predikat glavne surečenice otvara mjesto kao objekt Promaram kako valovi udaraju. zavisna zavisna glavna glavna glavna zavisna - zavisno složena rečenica u kojoj se zavisna surečenica prema imanici iz glavne surečenice odnosi kao atribut
- zavisna surečenica je vezana uz imenicu iz glavne surečenice
- ne postoje veznici po kojima se može prepoznati Boavio je u Italiji gdje je obavio svoja nakpoznatija djela. - zavisno složena rečenica u kojoj je zavisna surečenica uvrčtena u glavnu na mjesto prilože oznake
-mjesni: gdje, kamo, kuda, odakle, dokle
- vremenski: kada, čim, odkada, pošto, tek
- načinski: kako, kao što, kao da,, kolko god Slava je stajala kako to čine uzbuđena djeca. sadašnjost prošlost budućnost -imenice su riječi kojima imenujemo bića, stvari i pojave
-dijelimo ih na opće i vlastite
- opća: čovjek, lovac, cvijeće..
- vlastita: Marija, Zagreb, Split..
muški rod (ovaj)
ženski rod (ova)
srednji rod (ovo) višestruko složena rečenica - rečenica sastavljena od zavisnih i nezavisnih surečenica
- surečenice mogu biti u odnosu s jednom ili dvijema surečenicama, taj odnos može biti zavisan i nezavisan
- rečenica od kojih nastaju surečenice u složenim rečenicama zovu se ishodišne rečenice npr. Dječak je pomislio da je Jelena kojoj je donio kišobran u učionici.
Full transcript