Loading presentation...

Present Remotely

Send the link below via email or IM

Copy

Present to your audience

Start remote presentation

  • Invited audience members will follow you as you navigate and present
  • People invited to a presentation do not need a Prezi account
  • This link expires 10 minutes after you close the presentation
  • A maximum of 30 users can follow your presentation
  • Learn more about this feature in our knowledge base article

Do you really want to delete this prezi?

Neither you, nor the coeditors you shared it with will be able to recover it again.

DeleteCancel

Make your likes visible on Facebook?

Connect your Facebook account to Prezi and let your likes appear on your timeline.
You can change this under Settings & Account at any time.

No, thanks

Copy of Gestalt Two-Chaired Technique

Counselling Interventions 471 Presentation
by

Nagib Uzbrdica

on 14 December 2013

Comments (0)

Please log in to add your comment.

Report abuse

Transcript of Copy of Gestalt Two-Chaired Technique

PSIHOTERAPIJSKI PRAVCI
GEŠTALT PSIHOTERAPIJA
Tehnika prazne stolice

Vedran Gašević
Đipa Aziz

Affective Orientated Counselling Theories
Include: Gestalt (Perls), Psychoanalysis (Freud), Person-Centred (Rogers), Adlerian (Adler).

Fredric "Fritz" Perls founded Gestalt Therapy which is a complex psychological system that stresses the development of client self-awareness and personal responsibility.


Tehnika prazne stolice
Jedna od tehnika GT je „prazna stolica“
U kabinetu geštalt terapeuta, uvijek se nalazi jedna stolica viška.
Klijent zamišlja da se na stolici preko puta njega nalazi neka osoba u vezi sa kojom želi da radi.
Klijent se upućuje da razgovara sa tom osobom, direktno joj se obraća.
Igranje uloga gdje sve uloge igra klijent.
The effect of the ABCs of rational emotive therapy and the empty –chair technique of gestalt therapy on anger reduction

Conoley, C.W., Conoley, J.C., McConnell, J.A. & Kimzey, C.A. (1983)


Tehnike geštalt terapije
Frederick „Fritz“ Perls, Laura Perls
Tehnike geštalt terapije su mnogobrojne i zasnivaju se na eksperimentiranju.
Njihova primjena skraćuje terapiju i čini je dinamičnom.
Eksperiment u geštalt terapiji znači da ne pričamo o nekim događajima, već da ih doživljavamo sada.
Ispitanici:
N = 61 (sve žene-studentice psihologije)
Experimentatori:
N = 6 (3 M + 3 Ž)
Stimulusi srdžbe:
Samoiskazi 5 nedavnih događaja koji su izazvali srdžbu.
Trening:
Eksperimentatori prošli trening u primjeni TPS, ABC i reflektiranog slušanja
Metodologija
Na stolici možemo zamisliti:
1. Predmete
2. Dijelove naše ličnosti
3. Emocije
4. Simptome (glavobolja, umor)
5. Dijelove snova
6. Stereotipe
7. Druge osobe
Suština TPS:
TPS vodi klijenta da iskusi samu situaciju/emocije u većem intenzitetu nego je to ranije radio;
Terapeut usmjerava verbalizaciju klijentove srdžbe na praznu stolicu;
Pretpostavka je da je verbalizacija srdžbe/ljutnje/bijesa koji klijent ispoljava povezana sa emocijama i osjećajima
Racionala tretmana
Sličnosti & razlike ABC/TPS
Sličnosti između ABC i TPS:
Oslobađaju klijenta ograničenja iz prošlosti;
Jačaju individualizam/svijest o sebi, odgovornost;
Pojačavaju svijest o prisutnosti „ovdje“ i „sada“


Razlike između ABC i TPS:
TPS ima fokus na ponovnom proživljavanju/iskustvu klijentovih emocija;
ABC ima fokus na alternativnim misaonim shemama/načinima interpretacije podražaja iz okoline.

Karakteristika ličnosti koja se tiče potiskivanja/pojačanog pobuđivanja bila je izabrana kao mogući medijator uspjeha pojedine tehnike, i to iz slijedećih razloga:
Potiskivači izbjegavaju stres, dok se osobe sa pojačanom pobuđenošću približavaju izvoru stresa; (Tucker,1970)
Potiskivači nastoje da negiraju anksioznost dok osjetljivi to ne rade; (Byrne et al., 1965; Byrne, 1964; Early & Kleinknecht, 1978; Scarpetti, 1973; Soma, 1978)
Potiskivači postižu visočije skorove na skalama emocionalne stabilnosti u odnosu na osjetljive; (Byrne, 1961, 1964; Berquist & Crandall, 1972; Matlin & Derby, 1978; O'Gorman & Stain, 1977; Tucker, 1970)
Osjetljivi su u startu fiziološki pobuđeniji od potiskivača; (Early & Kleinknecht, 1978; Scarpetti, 1973; Lazarus & Alfert, 1964)
Kognitivni tretman je bio efektivniji za obe grupe u odnosu na afektivni tretman. (Baldwin & Cabianca, 1972)
Omogućava nam da kažemo određenoj osobi sve što želimo bez straha da ćemo je uvrijediti ili se kajati zbog toga što smo rekli.
kada „zamijeni ulogu“ sa određenom osobom/osjećanjem, klijent može postati svjestan toga kako mu je kao tom osjećanju/osobi i šta to želi da poruči klijentu.
Cilj ove metode nije samo katarzični, nego pomažu ljudima da razriješe nezavršene poslove koje imaju.
Suština ABC tehnike:
ABC je orjentisana da djeluje na kognitivne strukture klijenta;
Klijent i terapeut raspravljaju o procesu kako se srdžba javlja i razvija;
Fokus je na percepciji djelovanja/akcije, interpretaciji akcije/djelovanja te rezultujućem osjećaju;
Klijenti su usmjereni da koriste alternativne interpretacije njihove percepcije kako bi iskusili drugačije emocije.
Logika koja opravdava korištenje TPS pri reduciranju srdžbe:
Direktna agresija protiv osobe/objekta koji je izvor srdžbe uzrokuje brže opadanje sistoličkog krvnog pritiska nego što to opadanje uzrokuje agresija na neku drugu osobu/predmet, ili da ne ispoljimo agresiju uopšte; (Hokanson & Burgess, 1962; Hokanson, Burgess & Cohen, 1963; Hokanson & Edelman, 1966)
Agresija treba da bude ispoljena prema izvoru srdžbe;
Opadanje razine srdžbe nakon simboličke ekspresije emocija; (Feshback, 1969)

Logika koja opravdava korištenje ABC tehnike pri reduciranju srdžbe:
Tolerancija na frustraciju kod djece je povišena u odnosu na kontrolnu grupu primjenom ABC tretmana. (Brody, 1974)
Primjer: „Zamislite svog oca u ovoj stolici, jasno ga pogledajte i sada razgovarajte s njim o tome kako ste se osjećali kada je on prevario vašu majku.“
Pomaže osobama da se odmaknu od samog pričanja o njihovim konfliktima ka aktualnom doživljavanju tih konflikata u stvarnom vremenu.
U praznu stolicu se može „staviti“, ne samo neka druga osoba, već i neko sopstveno osjećanje ili dio ličnosti sa kojim nismo u kontaktu.
Hipoteze:
S obzirom da TPS potencira emocije pretpostavljalo se da će ova tehnika biti uspješnija za smanjenje srdžbe kod osoba koje imaju povišeno osjetljivost (sensitizers). Pretpostavka je da bi tehnika iskosritila potencijal njihovog kontakta sa vlastitim emocijama.

Sa druge strane, s obzirom na kognitivne strategije kontrole emocija pretpostavljalo se da će ABC biti uspješnija tehnika u smanjenju srdžbe kod potiskivača.
Uvod
Cilj studije je bio da istraži eventualne razlike u efektivnosti dvije terapijske tehnike pri reduciranju srdžbe (anger):
Tehnika prazne stolice iz geštalt psihoterapijskg pristupa - TPS
ABC tehnika kognitivnog restrukturiranja iz racio-emocionalne terapije - ABC

Ove dvije intervencije korištene su kod ispitanika koji su se razlikovali po tome kako reagiraju na prijetnju/anksioznost:
Suzbijajuće (potiskujuće)
Pojačanjem osjetljivosti (pobuđenošću)
Instrumenti:
Sistolički krvni pritisak
Upitnik osjećanja
Upitnik zdravlja i mišljenja
Procedura:
Razgovor 5 min
Prvo mjerenje krvnog pritiska
Pisanje 5 događaja koji su izazvali srdžbu
Razgovor od 20 minuta po principima ABC TPS ili reflektiranog slušanja
Drugo mjerenje krvnog pritiska
Zadavanje Upitnik Osjećanja i Upitnik zdravlja i mišljenja
Debriefing
ZV_2: Upitnik osjećanja

Rezultati 2/2

ZV_1: Sistolički krvni pritisak

Rezultati 1/2

Diskusija:
Način suočavanja sa anksioznošću
Potiskivači vs. Osjetljivi
Na mjeri krvnog pritiska nije bilo razlike među grupa ABC i TPS.
Razlika se pokazala pri subjektivnom izvještavanju o razini srdžbe, što je mjerio Upitnik osjećanja.
Potiskivači su izvještavali o nižoj razini osjećaja srdžbe u odnosu na osjetljive.
Obe tehnike uspješne u reduciranju srdžbe:
Snižavale krvni pritisak
Smanjivale razinu samoopažene razine srdžbe na Upitniku osjećanja.
Zaključak:
Niti jedan od tretmana nije se pokazao kao uspješniji u odnosu na drugi, dok su oba bila superiorna u odnosu na kontrolnu grupe.

Hipoteza o interakciji između vrste tretmana i načina suočavanja sa anksioznošću nije se potvrdila u rezultatima ove studije.

Za obe mjere efekat interakcije je bio neznačajan.

Studija nije uspjela da identificira individualne karakteristike na osnovu kojih bismo mogli da predvidimo kojim osobama bi bio adekvatniji specifični tretman.

Hvala na pažnji!
Full transcript