Loading presentation...

Present Remotely

Send the link below via email or IM

Copy

Present to your audience

Start remote presentation

  • Invited audience members will follow you as you navigate and present
  • People invited to a presentation do not need a Prezi account
  • This link expires 10 minutes after you close the presentation
  • A maximum of 30 users can follow your presentation
  • Learn more about this feature in our knowledge base article

Do you really want to delete this prezi?

Neither you, nor the coeditors you shared it with will be able to recover it again.

DeleteCancel

Make your likes visible on Facebook?

Connect your Facebook account to Prezi and let your likes appear on your timeline.
You can change this under Settings & Account at any time.

No, thanks

Hrvatski jezik

GRAMATIKA
by

Valentina Dedić

on 9 March 2013

Comments (0)

Please log in to add your comment.

Report abuse

Transcript of Hrvatski jezik

gramatika -Fonetika,fonologija
-Morfoligija
-Sintaksa
-Tvorba riječi HRVATSKI JEZIK Morfologija SLUŽBA RIJEČI U REČENICI DIJELI SE NA: Glagolski načini Kondicional 1.
Kondicional 2.
Imperativ SINTAKSA JEDNOSTAVNE- sastoji se od jednog predikata
Dijele se na: PROŠIRENE (subjekt,predikat + dopune) I NEPROŠIRENE (predikat, subjekt). SLOŽENE
Dijele se na: ZAVISNO SLOŽENE I NEZAVISNO SLOŽENE Proučava rečenice,tipove rečenica,funkciju i strukturu. Morfologija je nauka koja se bavi tvorbom riječi,vrstama riječi i njihovim oblicima. VRSTE RIJEČI DIJELE SE NA PROMJENJIVE NEPROMJENJIVE Imenice Riječi kojima se imenuju bića,stvari i pojave. Mijenjaju se po padežima. Imaju stalan rod. U rečenici može biti subjekt,objekt,imenski dio predikata i apozicija Glagoli Riječi koje izriču radnju,stanje i zbivanje. Sprežu se i konjugiraju izričući osobu i vrijeme ili način radnje,stanje ili zbivanje. INFINITIV - neodređeni gl.oblik kojima se ne daje nikakav podatak o osobi,broju,vremenu ili načinu.

Infinitiv završava na -ti ili -ći.

Pisati Moći NEPROMJENJIVE Fonetika- bavi se proučavanjem artikulacijskih i akustičnih obilježja glasova i govora.
Fonologija-jezikoslovna je disciplina koja proučava jezičnu funkciju i ponašanje govornih jedinica. GLAGOLSKI PRILOZI

- nastali od glagola Gl.pridjev radni Pridjev koji izriče vršenje radnje -O, -la, -lo , -li, -le, -la Gl.pridjev trpni

Pridjev koji izriče trpljenje radnje.

-N, -en, -jen, -t GLAGOLI PO PREDMETU RADNJE Prijelazni Neprijalazni Povratni Gl.koji uza se imaju imensku riječ u akuzativu
Izriče predmet radnje Gl.koji uza se nemaju imensku riječ u akuzativu na koju bi prelazila radnje Gl. uz koje se javlja povratna zajenica sebe,se Glagolska imenica - nastala od glagola Tvori se dodavanjem nastavaka -je glagolskom pridjevu trpnom
PLIVANJE PRIDJEVI Vrsta riječi koja se pridjeva imenicama,odnosno opisuju imenice. Opisni- opisuje imenicu
Posvojni- označuje čije je što
Određeni- određenim pridjevom se predmet indificira,utvrđuje se koji je
Neodređeni- neodređenim pridjevom se predmet kvalificira,utvrđuje se kakav je Komparacija pridjeva po stupnjevima POZITIV: Brza
KOMPARATIV: Brža
SUPERLATIV: Najbrža ZAMJENICE - riječi koje zamjenjuju druge riječi,najčešće imenice i pridjeve Osobne- zamjenjuju govorne osobe: govornika, sugovornika i negovornika
- sklanjaju se u jednini i množini
Posvojne- izriču kojoj osobi što pripada. Odgovaraju na pitanje čije je što. Moj,tvoj,njegov,njezin,naš,vaš,njihov ZAMJENICE Riječi koje zamjenjuju druge riječi,najčešće imenice i pridjeve. OSOBNE- zamjenjuju govorne osobe: govornika,sugovornika i negovornika. Sklanjaju se u jednini i množini.
POSVOJNE- izriču kojoj osobi što pripada. Odgovaraju na pitanje čije je što. MOJ,TVOJ,NJEGOV,NJEZIN,NAŠ,VAŠ,NJIHOV
POVRATNE- upotrebljavaju se u rečenicama u kojima je vršitelj radnje ujedno i trpitelj radnje.
POVRATNO-POSVOJNE- zamjenjuju posvojne zamjenice kada izriču pripadnost subjektu. Sklanjaj se kao i posvojne zamjenice moj i tvoj
POKAZNE- zamjenice kada nesto pokazujemo ili na nešto upućujemo. Odgovaraju na pitanje Koji? Kakav? Kolik? BROJEVI- riječi redom sklonjive. Dolaze uz imenicu.
pr. Jedan,Dva.... PRILOZI Najčešće se dodaju glagolima uz oznaku mjesta,vremena i načina. VREMENSKI,MJESNI I NAČINSKI Gdje,kamo,ovdje... USKLICI Riječi kojima se izražava neki doziv,osjećaj ili zvuk

Oh,uh,eh,joj,uf... VEZNICI Riječi kojima se povezivaju riječi u rečenici ili surečenice u složenim rečenicama.

SASTAVNA- i, pa, te, ni, niti
RASTAVNA- ili
SUPROTNA- a, ali, nego, no ,već
ZAKLJUČNA- dakle, toga, zato
ISKLJUČNA- jedino što, samo, samo što, jedino, jedino što PRIJEDLOZI Pomoćne riječi koje izriču međusobne odnose među stvarima i radnjama u rečenici. U, na, po, pri, prema.. ČESTICE Riječi kojima se izražava stav govornika prema sadržaju iskaza

Da, ne, li,zar SUBJEKT Iz subjekta se saznaje o kome se ili čemu radi,tko je vršitelj radnje. U službi subjekta mogu još biti: poimečni pridjevi,zamjenice, glagoli u infinitivu i brojevi. OBJEKT Rečenični dio koji izriče predmet radnje.
Objektu mjesto u rečenici otvara glagolski predikat. Izravni- izriče predmet radnje na koji radnja prelazi izravno Neizravni- imenica ili koja druga riječ u genitivu, dativu, lokativu ili instrumentalu te akuzativu s prijedlogom. PREDIKAT Izriče radnu,stanje ili zbivanje Predikat koji se izriče glagolom zove se GLAGOLSKI PREDIKAT Predikat koji se sastoji od pomoćnog glagola BITI i neke imenske riječi zove se IMENSKI PREDIKAT PRILOŽNE OZNAKE Rečenični dio koji izriče okolnosti glagolske radnje. Okolnosti glagolske radnje: mjesto,vrijeme,način Mjesto u rečenici otvara predikat. Pitanja: Gdje? Kuda? Dokada? Kako? APOZICIJA Imenica koja dopunjuje drugu imenicu koja se slaže u padežu, a često i u rodu i broju.
APOZICIJSKI SKUP- skup apozicije iz jednog ili više atributa. ATRIBUT PRIDJEVNI ATRIBUT- pridjev, zamjenica ili broj koji je pridjeven imenici kako bi ju pobliže označio
IMENIČNI ATRIBUT- imenica koja označuje drugu imenicu s kojom se ne slaže u padežu, a najčešće je imenica u glagolu.
ATRUBUTNI SKUP- skup ili više riječi u službi atributa Zavisno složene: nastala uvrštvanjem Cijela zavisna surečenica uvrštava se u glavnu surečenicu umjesto nekog njezinog dijela. - Zavisnu rečenicu ne razumijemo bez druge DIJELE SE NA: Predikatne-zavisno složena rečenica u kojoj se zavina surečenica uvrštava na mjesto imenske riječi predikata glavne surečenice
Subjektne-zavisno složena rečenica u kojoj se zavisna surečenica uvrštava na mjesto subjekta glavne surečenice
Objektne- zavisno složena rečenica u kojoj se zavisna surečenica prema predikatu glavne odnosi kao subjekt
Priložne- zavisno složena rečenica u kojoj je zavisna surečenica uvrštena u glavnu surečenicu na mjesto priložne oznake
Vrsta priložnih oznaka- mjesna,vremenska i načinska
Atributne- zavisno složena rečenica u kojoj se zavisna surečenica prema imenici glavne surečenice odnosi kao atribut Nezavisno složene: nastaju nizanjem zarezom i povezivnjem vezničkim riječima:
veznici
veznički skupovi
prilozi
zamjenice
zamjenice s prijedlogom Dijele se na: VEZNIČKE I NEVEZNIČKE
Vezničke: 1. sastavne 2. rastavne 3. isključne 4. suprotne 5.zaključne
Veznici: 1. i, pa ,te, ni, niti, a, ali, nego, no, već 2. ili 3. a, ali,nego, no, već 4. samo, samo što, tek, tek što, jedino, jedino što 5. stoga,dakle, zato

Nevezničke: Rečenični niz-nanizane riječi bez veznika TVORBA RIJEČI Nastanak novih riječi naziva se TVORBA RIJEČI Nove riječi mogu nastajati od jedne ili više riječi Riječi nastaju : 1.posuđivanjem
2.promjenom oblika
3.promjenom vrste
4.proširivanjem značenja
5.tvorbom PADEŽI

Nominativ- Tko? Što?
Genitiv- Koga? Čega?
Dativ- Komu? Čemu?
Akuzativ- Koga? Što?
Vokativ- (dozivanje) Oj! Ej!
Lokativ- (o) Komu? (o) Čemu?
Instrumental- (s) Kim? (s) Čim?
Full transcript