Loading presentation...

Present Remotely

Send the link below via email or IM

Copy

Present to your audience

Start remote presentation

  • Invited audience members will follow you as you navigate and present
  • People invited to a presentation do not need a Prezi account
  • This link expires 10 minutes after you close the presentation
  • A maximum of 30 users can follow your presentation
  • Learn more about this feature in our knowledge base article

Do you really want to delete this prezi?

Neither you, nor the coeditors you shared it with will be able to recover it again.

DeleteCancel

Make your likes visible on Facebook?

Connect your Facebook account to Prezi and let your likes appear on your timeline.
You can change this under Settings & Account at any time.

No, thanks

Mobing

No description
by

amir amir

on 10 October 2012

Comments (0)

Please log in to add your comment.

Report abuse

Transcript of Mobing

M O B I N G Postoje dvije vrste mobinga

1) Horizontalni koji se odvija izmedju radnika koji su na jednakoj poziciji u hijerarhiji

2) Okomiti koji se odvija izmdjeu pretpostavljenog i jednog ili više podredjenih radnika.

Mobing esto nastaje iz sukoba medju suradnicima kojima zapocinju loši medjusobni odnosi. Izvorni sukob se zaboravlja, a netrpeljivost ostaje. Vrste mobinga : 1. faza: Neriješen sukob meu suradnicima, koji remeti meuljudske odnose. Izvorni sukob se brzo zaboravlja, a zaostale agresivne težnje usmjeravaju se prema odabranoj osobi.

2. faza: Potisnuta agresija eskalira u psihoteror. Žrtva gubi svoje profesionalno i ljudsko dostojanstvo, poinje se osjeati manje vrijednom, postaje manje vrijedan subjekt koji u svom radnom okružennu gubi potporu, ugled, pravo glasa.

3. faza: Obilježena i stigmatizirana stalno zlostavljana osoba postaje dežurnim krivcem za sve propuste i neuspjehe kolektiva.

4. faza: Žrtva je u "borbi za opstanak", pojavljuje se sindrom izgaranja na poslu (Burn out) psihosomatski i depresivni poremeaj.

5. faza: Uglavnom nakon višegodišnjeg teroriziranja, žrtve obolijevaju od kroninih bolesti i poremeaja, napuštaju posao ili ine suicid. Faze mobinga


Mobing (work abuse ili employee abuse) je engleski izraz za zlostavljanje na radnom mjestu. Mobing je specifični oblik ponašanja na radnom mjestu, kojim jedna osoba ili skupina njih sustavno psihički (moralno) zlostavlja i ponižava drugu osobu, s ciljem ugrožavanja njezina ugleda, časti, ljudskog dostojanstva i integriteta, sve do eliminacije s radnog mjesta. Zlostavljana je osoba bespomoćna, u nemogućnosti je da se obrani. Takve se aktivnosti odvijaju najmanje jednom tjedno, tijekom najmanje šest mjeseci. Historijat mobinga prouavanje mobing-ponašanja poelo je prije 20-ak godina (1980-ih, Heinz Leymann). Naziv je stvoren od engleskoga glagola to mob, što znai nasrnuti u masi, buno navaliti na nekoga, i imenice "mob" koja znai rulja, gomila, puk, svjetina, ološ, a skovan je prema istraživanjima Konrada Lorenza koji je opisao ponašanje nekih životinja koje se udruže protiv jednog lana, napadaju ga i istjeruju iz zajednice, ponekad ga dovode i do smrti. U engleskom govornom podruju esto se koristi i izraz bullyng koji se odnosi uglavnom na slino nasilje u školi. Smanjenje ucinkovitosti, ometanje napredovanja, ucestali izostanci s posla, bolovanja (bijeg u bolest) napuštanje radnog mjesta, dobivanje otkaza. Posljedice mobinga na radnom mjestu :
fizicki poremecaji -kroncini umor, probavne smetnje, prekomjerna tjelesna težina ili mršavljenje, nesanica, razliiti bolni sindromi, smanjen imunitet, povecana potreba za alkoholom, sedativima, cigaretama
emocionalni poremecaji -depresija, burn-out sindrom, emocionalna praznina, osjeaj gubitka životnog smisla, anksioznost, gubitak motivacije i entuzijazma, apatija ili hipomanija, poremeaj prilagodbe
bihevioralni simptomi - iritabilnost, projektivnost, nekritino rizino ponašanje, gubitak koncentracije, zaboravnost, eksplozivnost, grubost, pretjerana osjetljivost na vanjske stimuluse, bezosjeajnost, rigidnost, stalna okupiranost poslom, obiteljski problemi, razvod braka, suicid žrtve Zdravstvene posljedice: Kako prepoznati mobing Ako se ve ne može izbjei, važno je mobing znati prepoznati. Slijedi nekoliko znakove, po H. Leymannu, koji upuuju da je rije o mobingu, bez obzira na njihovu uestalost.

neprestano sumnjaju u vaše odluke i propituju vaša rješenja;
dodjeljuju vam posao štetan za zdravlje;
dodjeljuju vam posao ispod vaše razine ili koji umanjuje vaše samopoštovanje;
šire o vama glasine ili poluistine;
iza lea vas ogovaraju ili namiguju;
govore da niste psihiki zdravi;
gledaju vas s visine;
oponašaju vašu mimiku, kretnje i hod;
omalovažavaju vas i daju vam uvredljive nadimke;
upliu se u vaš spolni život.

Po tim kriterijima zaposlenici mogu lako prepoznati jesu li izloženi mobingu. Najgori oblik je, dakako, spolno uznemiravanje, kojemu je, nažalost, izloženo sve više žena.
Zabilježite svaki nasrtaj, arhivirajte sve pismene dokumente
Obratite se osobi u radnoj sredini u koju imate povjerenje, aktivistima udruženja za zaštitu ljudskih prava, sindikatu, inspektoru rada.
Ne dopustite da vas uvuku u mobbing ponašanje, budite ljubazni sa zlostavljanom osobom, a zlostavljaa upozorite na njegovo ponašanje. Kako se zaštiti : Burn out je progresivni gubitak idealizma, energije i smislenosti vlastitog rada koji doživljavaju ljudi u pomažuim profesijama kao rezultat frustracija i stresa na poslu.

Izgaranje na poslu nije isto što i umor. Umor ne ukljuuje promjene stavova prema poslu i ponašanje prema klijentima.

Izgaranje se takoer povezuje s mnogim negativnim emocijama, npr. depresijom, nedostatkom snage, nezadovoljstvom, strahom, neodgovarajuom kvalitetom života i beznaem, gubitkom samopouzdanja, nemogunosti prosudbe i donošenja odluka; emocionalnom iscrpljenošu, osjeajem nemogunosti vladanja emocijama zbog stalne i dugotrajne izloženosti stresnim situacijama, depersonalizacijom - patološki promijenjenim doživljajem osobnog identiteta. Burn-out Aktivnosti kojima se radnik zlostavlja mogu se podijeliti na:
1.) Napadi na mogunost adekvatnog komuniciranja
- nadreeni i/ili kolege ograniavaju mogunost izražavanja žrtve; žrtva se prekida u razgovoru; odbijaju se neverbalni kontakti sa žrtvom (izbjegavaju se pogledi, ne primjeuju se znakovi npr. dizanje ruke itd.)
2.) Napadi na mogunost održavanja socijalnih odnosa
- žrtva se stalno izolira, nitko joj se ne obraa, svi se ponašaju kao da žrtva ne postoji, žrtva je premještena u ured daleko od kolega, ne poziva se na zajednike sastanke, neformalna druženja kolega i slino.
3.) Napadi na osobnu reputaciju
- izmišljanje pria o žrtvi i njenom privatnom životu, ogovaranje, ismijavanje, negativni komentari osobnih karakteristika žrtve itd
4.) Napadi na kvalitetu profesionalne situacije
- stalne kritike i prigovori, vrijeanja, pretjerana kontrola, stalna kažnjavanja i niska ocjena rada, žrtvi se ne daju radni zadaci i oduzimaju joj se sredstva za rad npr. telefon, raunalo (sindrom "praznog stola"), zadaju joj se zadaci neprilagoeni profesionalnoj kvalifikaciji (zadaci su ili prejednostavni ili preteški i zahtijevaju od žrtve sposobnosti koje nema, cilj je natjerati žrtvu da pogriješi), zatrpavanje zadacima i odreivanje kratkih rokova (sindrom "punog stola"), stalno mijenjanje radnih zadataka.
5.) Napadi na zdravlje
- žrtvu se prisiljava obavljati zadatke koji narušavaju njeno zdravlje, ne dopuštaju se godišnji odmori i slobodni dani, prijeti se fizikim napadima, žrtvu se seksualno zlostavlja (u nekim istraživanjima pod terminom "mobbing" se podrazumijeva samo psihološko zlostavljanje i pruava se odvojeno od sekusalnog zlostavljanja i tjelesnog nasilja, dok su u drugim tjelesno i seksualno nasilje samo jedan od oblika mobinga - moralnog maltretiranja).

Po Leymannu svaki radnik tijekom svog radnog vrijeka ima 25% šanse da bude barem jednom žrtva mobinga.
Mobing je daleko više od povremenih konflikata ili uredskih svaa. Tko prakticira mobing ima svjesnu namjeru (rijetko nesvjesnu) da naškodi radniku i/ili da ga na kraju prisili da napusti radnu sredinu. Definicija mobinga:

Istraživanja su pokazala tko su karakteristine žrtve mobinga:

- "Poštenjaci" - osobe koje su uoile i prijavile nepravilnosti u radu
- Tjelesni invalidi
- Mlade osobe tek zaposlene i starije osobe pred mirovinom
- Osobe koje traže više samostalnosti u radu ili bolje uvjete rada
- Osobe koje nakon godina besprijekornog rada traže priznavanje radnog položaja i poveanje plae
- Višak radne snage

Pripadnici manjinskih skupina:
- razliite religije (u mnogim europskim zemljama pripadnici muslimanske vjeroispovjesti ponekad su izloženi ismijavanjima zbog estih napuštanja radnog mjesta i odlaska na molitvu, 3-4 puta na dan)
- drugaijeg etnikog porijekla
- razliitog spola (žena u skupini muškaraca ili muškarac u skupini žena), razliite seksualne orijentacije
- vrlo kreativne osobe
- ekscentrine osobe
- bolesne osobe - esta izbivanja s radnog mjesta zbog bolovanja mogu izazvati nezadovoljstvo u poslodavca.
esto su postupci usmjereni na pogoršanje zdravstvenog stanja radnika. (npr. radniku koji ima bolove u kralješnici dodjeluje se poslovi utovarivanja i istovarivanja i sl. )
- zadnje zaposleni u nekom poduzeu. Postojea skupina ljudi zbog osjeaja ugroženosti zapoinje odmah s mobingom, s izoliranjem, omalovažavanjem Žrtve mobinga Poslodavac i zaposlenici trebaju biti upoznati s pojmom mobinga i njegovih posljedica, te raditi na suzbijanju mobinga i prevenciji, prvenstveno edukacijom

Ako osoba ima osjeaj da je žrtva zlostavljanja na poslu treba zabilježiti vrijeme dogaaja sa što više detalja, svjedoka.

Žrtva bi se trebala obratiti osobi u radnoj sredini u koju ima povjerenja, sindikatu, inspektoru rada i odluno zlostavljau rei pred svjedokom da njegovo ponašanje nije prihvatljivo. Izvan radne sredine treba obavijestiti lijenika medicine rada s kojim poslodavac ima ugovor ili svom lijeniku ope medicine.

Nikad ne vraati istom mjerom.

Problem mobinga treba sprijeiti preventivnim programima koje bi svaka uprava poduzea trebala primjenjivati.

Programi bi trebali jasno navoditi kakvo ponašanje se smatra mobingom i biti primjenjivi na sve osobe vezane uz tvrtku. Bitno je odrediti posljedice za takvo ponašanje i ohrabriti prijavljivanje bilo kakve vrste nasilja. Radniku treba stvoriti sigurnost da nee biti izoliran ili trpjeti zbog prijave takvog ponašanja.

Trebaju se odrediti tone procedure u sluaju zlostavljanja, te osigurati i održati teajeve kako bi svi bili upoznati sa posljedicama. Nakon donošenja pravilnika i procedura tvrtka bi trebala osigurati nadzor kako bi bila sigurna da se isti provode na propisan nain.


Prvi znanstvenik koji je poeo istraživati ovaj fenomen bio je njemaki psiholog Heinz Leymann. On je zaslužan jer je prvi upotrijebio naziv “mobbing” za odreena ponašanja na radnom mjestu, odredio njegove karakteristike, posljedice na zdravlje, a osnovao je i kliniku za pomo žrtvama. Rije “mobbing” Leymann je posudio iz etologije Konrada Lorenza


Definicija mobinga prema Leymannu : „ Mobing (work abuse, employee abuse) je specifini oblik ponašanja na radnom mjestu, kojim jedna osoba ili skupina njih sustavno psihiki (moralno) zlostavlja i ponižava drugu osobu, s ciljem ugrožavanja njezina ugleda, asti, ljudskog dostojanstva i integriteta, sve do eliminacije s radnog mjesta. Zlostavljana je osoba bespomona, u nemogunosti je da se obrani. Takve se aktivnosti odvijaju najmanje jednom tjedno, tijekom najmanje šest mjeseci.“
Dvije vrste mobinga
1) Horizontalni koji se odvija izmeu radnika koji su na jednakoj poziciji u hijerarhiji
2) Okomiti koji se odvija izmeu pretpostavljenog i jednog ili više podreenih radnika.
posljedice mobinga
Fiziki poremeaji
Emocionalni poremeaji
Bihevioralni simptomi
Burn-out

•Žrtva bi se trebala obratiti osobi u radnoj sredini u koju ima povjerenja, sindikatu, inspektoru rada i odluno zlostavljau rei pred svjedokom da njegovo ponašanje nije prihvatljivo. Izvan radne sredine treba obavijestiti lijenika medicine rada s kojim poslodavac ima ugovor ili svom lijeniku ope medicine.
•Nikad ne vraati istom mjerom.
•Problem mobinga treba sprijeiti preventivnim programima koje bi svaka uprava poduzea trebala primjenjivati.

Teze :
Full transcript