Loading presentation...

Present Remotely

Send the link below via email or IM

Copy

Present to your audience

Start remote presentation

  • Invited audience members will follow you as you navigate and present
  • People invited to a presentation do not need a Prezi account
  • This link expires 10 minutes after you close the presentation
  • A maximum of 30 users can follow your presentation
  • Learn more about this feature in our knowledge base article

Do you really want to delete this prezi?

Neither you, nor the coeditors you shared it with will be able to recover it again.

DeleteCancel

Make your likes visible on Facebook?

Connect your Facebook account to Prezi and let your likes appear on your timeline.
You can change this under Settings & Account at any time.

No, thanks

KNJIŽEVNOTEORIJSKE OSNOVE HRVATSKOGA JEZIKA

No description
by

kristina ivošević

on 17 December 2014

Comments (0)

Please log in to add your comment.

Report abuse

Transcript of KNJIŽEVNOTEORIJSKE OSNOVE HRVATSKOGA JEZIKA

TEMELJNA PODJELA KNJIŽEVNOSTI NA RODOVE:
o LIRIKA
o EPIKA
o DRAMA
o DISKURZIVNI KNJIŽEVNI OBLICI


→ ESTETIKA: znanost o lijepome
→ LINGVISTIKA: znanost o jeziku
→ SEMIOTIKA: znanost o znakovima

VEZE KNJIŽEVNOSTI S DRUGIM VRSTAMA:
Image by Tom Mooring
KNJIŽEVNOTEORIJSKE OSNOVE HRVATSKOGA JEZIKA
3. PREDRENESANSA i HUMANIZAM (13. i 14. st.)
- pokret koji se usmjeruje na razmatranje čovjeka
RENESANSA (15. I 16. st.)
- preporod čovjeka, znanstvena i zemljopisna otkrića...
4. BAROK (16. – 18. st.)
- Crkva nastoji povratiti ugled koji je izgubila

ZNANOST O KNJIŽEVNOSTI:
1. Teorija književnosti
2. Povijest književnosti
3. Književna kritika
1. ANTIKA (od 8. st. pr. n. e. – 5. st.)
- grčka i rimska
2. SREDNJI VIJEK (od 5. – 13. st.)
- dominacija Crkve, kršćanstvo...
PODJELA NA KNJIŽEVNE EPOHE:
Kristina Ivošević
7. REALIZAM (1830. – 1870.)
- želi prikazati stvarnost svoga vremena
NATURALIZAM (1880. – 1890.)
- nastoji prikazati samo mračne strane društva
8. MODERNIZAM (1857. - kraj 19. st.)
- parnasovci, simbolizam...

9. KNJIŽEVNOST 20. STOLJEĆA
- avangarda, egzistencijalizam...
10. POSTMODERNIZAM
- suvremeno doba (?)

Neke su lirske vrste određene još u antici (himna, oda, elegija, epigram, epitaf), a neke kasnije (sonet)
LIRIKA
- SUBJEKTIVNA
- INDIVIDUALNA
- ISKAZUJE OSJEĆAJE I MISLI LIRSKOGA SUBJEKTA
- U STIHU I PROZI
- SPECIFIČAN JEZIK → RITAM, STIHOVNA ORGANIZACIJA JEZIKA

PJESNIK
LIRSKI SUBJEKT
5. KLASICIZAM I PROSVJETITELJSTVO (17. i 18. st.)
- filozofija racionalizma
6. ROMANTIZAM (kraj 18. i prva desetljeća 19. st.)
- mašta i osjećaji, pesimističan ton, svjetska bol, nacionalno-povijesni tematski krug...


Lirske vrste prema temi:
- misaona, ljubavna,
domoljubna, pejzažna
duhovno-religiozna, socijalna
BROJ STIHOVA
2
3
4
5
6
7
8
distih (dvostih)
tercet
katren
pentastih
sekstina
septima
oktava
RIMA ili SROK = glasovno podudaranje raju stiha
PARNA
aa bb cc
UNAKRSNA
abab
OBGRLJENA
abba
ISPREKIDANA
abcb
TROSTRUKA
aaa bbb
NAGOMILANA
aaaa
RITAM = pravilna izmjena naglasaka, stanke, istih glasova, rečeničnih dijelova
Može biti: brz, spor, ujednačen, smiren
EPIKA
- jednostavni oblici: mit, legenda, bajka, basna, vic, poslovica, zagonetka
- složeni oblici: roman, novela, pripovijetka, kratka priča
Analiza epskog djela:
A) vrsta
B) fabula
C) likovi (karakterizacija)
D) ideja
E) jezik
pripovjedač
stil
VRSTE ROMANA:

PREMA TEMI:
- ljubavni, povijesni, pustolovni, psihološki,znanstveno-fantastični...
PREMA TONU I AUTOROVOJ NAMJERI:
- satirični, sentimentalni...
PREMA TEMELJNIM FABULARNIM ELEMENTIMA:
- roman lika/karaktera, roman prostora, roman zbivanja, roman vremena
LIRSKO - EPSKE VRSTE:
1. BALADA
2. POEMA
3. ROMANCA
EPSKO PJESNIŠTVO:

1. EPSKA PJESMA
2. EP
3. EPOPEJA
DRAMA
VRSTE:
Tragedija
Komedija
Drama u užem smislu
KOMPOZICIJA DRAME:
DISKURZIVNI KNJIŽEVNI OBLICI
ESEJ
PUTOPIS
(AUTO)BIOGRAFSKE VRSTE
- autobiografija, biografija, memoari, dnevnik, pisma
PUBLICISTIČKE VRSTE
- feljton ili podlistak, reportaža, polemika
- objedinjuju književno i znanstveno
STILSKE ZNAČAJKE EPA:
In media res - "u središte stvari", bez većeg uvoda pisac nas uključuje u radnju
Invokacija - zazivanje bogova i muza u pomoć pri pisanju epa
Perifraza - neki pojam se izražava širim, opisnim izričajem
Stalni epiteti - stalno se ponavljaju
ANALIZA DRAME
VANJSKA KOMPOZICIJA:
- dijalog, monolog, didaskalije
- najčešće je podijeljena na činove
UNUTARNJA KOMPOZICIJA:
- uvod, zaplet, kulminacija, obrat, rasplet
- na osnovi govora i postupaka karakteriziramo likove
VRSTE KOMEDIJA:
- komedija karaktera, intrige, konverzacije, farsa, lakrdija, vodvilj
Drama je:
KNJIŽEVNI TEKST
SCENSKO DJELO
1. Teorija književnosti
STILISTIKA - proučava posebne osobitosti jezika književnosti
VERSIFIKACIJA - znanost o stihu
KLASIFIKACIJA KNJIŽEVNOSTI - podjela na književne rodove i vrste
- proučava opće zakonitosti književnog oblikovanja
2. Povijest književnosti
- proučava književnost u povijesnom slijedu
- određuje osobitosti književnosti u pojedinim razdobljima


NACIONALNA KNJIŽEVNOSTI
OPĆA POVIJEST KNJIŽENOSTI SVIH NARODA
Komparativna knjiž.
3. Književna kritika
- dio znanosti o književnosti, a često i posebna vrsta same književnosti
Kada više slijedi znanstvene metode - nastoji primijeniti neke spoznaje teorije knjiž. (analiza)
Kada nastoji upozoriti i na smislenu cjelovitost - književnoznanstvena interpretacija
Kada se svodi na vrijednosni sud - književnost o književnosti
USMENA KNJIŽEVNOST
PISMENA KNJIŽEVNOST
Podjela:
Građa književnosti = JEZIK
EPSKO PJESNIŠTVO
Veći opseg nego lirska poezija
Opširnost u izlaganju, pripovijedanje...
Stih je često jednoličan
Teme - važne za narod ili naciju; veliki događaji
LIRSKO - EPSKE VRSTE
ROMANCA - tema je ljubavna, često opisuje neki događaj, a prevladava osjećaj vedrine, no može biti i tragičan
BALADA - slična je romaci, a pjeva o stradanjima i nesrećama polaganijim ritmom, a intonacija je tužna (uobičajen završetak je tragična smrt junaka)
POEMA - ima lirske, epske i dramske elemente, izratito je nabijena emocijama i promišlja o moralnim pitanjima
SIMETRIČNI OSMERAC - ima 8 slogova i cenzuru iza 4. sloga; stara knjiž.
LIRSKI DESETERAC - ima cenzuru iza 5. sloga
EPSKI DESETERAC - ima cenzuru iza 4. sloga
DVANAESTERAC - ima cenzuru nakon 6. sloga i parne rime

STIH BUGARŠĆICE - najčešće petnaesterac ili šesnaesterac s cenzurama iza 7. ili 8. sloga
HEKSAMETAR - izmjena dugih i kratkih slogova; ima 6 stopa. daktila, od kojih se posljednji može zamijeniti jednim trohejem
SLOBODAN STIH - ne poštuje ustaljenje uzorke
STROFA
pisac
pripovjedač
TEMA - glavni predmet
MOTIVi - manje tematske jedinice
PRIPOVJEDAČKI POSTUPCI:
Naracija (pripovijedanje)
- vanjski opis
- unutarnji opis (psihički portret)
Opisivanje (deskripcija)
Razgovor (dijalog, monolog)
KOMPOZICIJA - uvod, zaplet, vrhunac radnje, rasplet, završetak
KNJIŽEVNI LIK (KARAKTERIZACIJA):
Etička - moralne osobine lika (pošten/nepošten, marljiv/lijen...)
Psihološka - osjećaji, raspoloženje...)
Sociološka - društveno podrijetlo
Govorna - govor (sleng, zavičajni govor...)
Full transcript