Loading presentation...

Present Remotely

Send the link below via email or IM

Copy

Present to your audience

Start remote presentation

  • Invited audience members will follow you as you navigate and present
  • People invited to a presentation do not need a Prezi account
  • This link expires 10 minutes after you close the presentation
  • A maximum of 30 users can follow your presentation
  • Learn more about this feature in our knowledge base article

Do you really want to delete this prezi?

Neither you, nor the coeditors you shared it with will be able to recover it again.

DeleteCancel

Make your likes visible on Facebook?

Connect your Facebook account to Prezi and let your likes appear on your timeline.
You can change this under Settings & Account at any time.

No, thanks

Burnout syndrome

No description
by

Dora Karmelic

on 29 May 2014

Comments (0)

Please log in to add your comment.

Report abuse

Transcript of Burnout syndrome

Diploma bez sloma
Javnozdravstveni program promocije zdravlja 2014.-2020.
Burnout syndrome
Grupa A1: Anamarija Baković, Davor Belčić, Indira Benjak, Vanja Blagaj, Kristina Blaslov, Andrea Blažeković, Martina Brnardić, Ivana Buljeta, Majk Crljenica, Maja Cikać, Kristina Đuherić, Kristina Germek, Franka Gregurović, Dario Hegediš, Dora Karmelić, Petra Kezerić, Ana Kocijan, Viktor Simunović, Diana Tot
Mentor: dr.sc. Milena Kabalin, dr.med
Rezultati ankete
Sindrom emocionalne iscrpljenosti, depersonalizacije i smanjenog osjećaja osobnog dostignuća koji se može javiti u osoba koje rade s ljudima
Rezultat
kroničnog stresa
Osjećaj osobe da postoji nepodudaranje između uloženog rada i rezultata odnosno nagrada
Dimenzije:
emocionalna iscrpljenost
(osiromašenje emocionalnih resursa),
depersonalizacija
(negativni osjećaji i ciničan stav)
osjećaj nedostatka osobnih dostignuća
Simptomi: psihički i fizički umor, emocionalna iscrpljenost, problemi sa spavanjem, učenjem i pamćenjem, anksioznost, depresija, razvoj ovisnosti (alkohol, lijekovi), glavobolja, gastrointestinalni i kardiovaskularni poremećaji

Njemačka - 20% liječnika
Francuska - 33% liječnika JIL-a
Švedska - 27% studenata medicine
USA - 21% 1. god, 41% 2. god, 43% 3. god, 31% 4. god.
MedRi (2012.) - 32,77% ženskih i
25% muških studenata
ISTRAŽIVANJA
CILJEVI:
Kratkoročni:
1. Utvrditi prevalenciju simptoma stresa
među studentima Medicinskog fakulteta u
Rijeci (anketni upitnik)
2. Utvrditi prevalenciju simptoma stresa u
odnosu na dob (godina studija) i spol (anketni
upitnik)
3. Izrada promotivnog materijala
(promotivni letak)
Srednjeročni:
1. Implementacija metoda za ostvarenje
učinkovitog radnog okoliša bez stresa
(stress-free learning environment) na
Medicinskom fakultetu u Rijeci
Dugoročni:
1. Pozitivno mentalno zdravlje
studenata medicine Medicinskog fakulteta
Rijeka
2.
Smanjenje incidencije sindroma sagorijevanja za 50%
među studentima medicine na Medicinskom fakultetu u Rijeci do 2020. godine
3.
Nulta stopa incidencije visoke razine BOS
među studentima medicine na
Medicinskom fakultetu u
Rijeci do 2020. godine
Ciljna skupina
Primarna
Sekundarna
Tercijarna

studenti medicine na Medicinskom fakultetu u Rijeci koji su anketirani upitnikom koji je sastavnica ovog programa:
- dobna struktura: 18-28 godina;
- spolna struktura: oba spola;

Studenti medicine
na Medicinskom fakultetu u Rijeci osim onih
obuhvaćenih upitnikom te
studenti ostalih studija
na Medicinskom fakultetu u Rijeci;
- dobna struktura: 18-28 godina;
- spolna struktura: oba spola;
Demografska obilježja
Spolna struktura
ispitanika
Struktura isptanika prema
prosjeku ocjena
Postotak ispitanika po
godinama studija
Simptomi
BOS
kumulativno
prema godini studija
dodatni pokazatelji BOSa
MBI
upitnik
Udio ispitanika prema težini BOS
Depersonalizacija
Emocionalna iscrpljenost
Osjećaj nedovoljnog osobnog dostignuća
kumulativno prema
spolu
prema spolu i
godini studija
prema prosjeku ocjena i godini studija
Prevencija
razvoja BOS u studenata koji će prvi put upisati studij u akademskoj godini 2014./2015. i nadalje te
smanjenje akutnih i kroničnih simptoma
BOS u postojećih studenata Fakulteta kroz:
• razvijanje zrelih mehanizama sučeljavanja,
• bolju psihološku pripremljenost,
• smanjenje i oslobađanje od stresa,
• povećanje koncentracije, kreativnosti i produktivnosti kroz razne radionice
• osjećaj pripadnosti i identifikacije s kolegama.
Troškovi
Izvori prihoda
1. Istraživanje prevalencije simptoma burnout sindroma na
populaciji studenata
2. Savjetnik za kvalitetu nastavnog okruženja i stress
management
3. Program profesionalne orijentacije
4. Uređenje prostorija za vježbanje
5. Osnivanje Fonda za pozitivne aktivnosti za studente
6. Oslobađanje od stresa kroz rad sa terapijskim životinjama
7. Uvođenje mogućnosti volontiranja kao jednog izbornog predmeta
Predlažemo još i: - reorganizaciju nastave
- humanizaciju radnog okoliša
Prijedlog mjera
Financijski plan
Očekivani rezultati
LITERATURA:
1. Backović D., Jevtić M. (2012.) Burnout sindrom kao problem mentalnog zdravlja studenata medicine. Med Pregl, 129-132
2. Schaufeli B. W., Leiter P. M., Maslach C. (2009.). Burnout: 35 years of research and practice. Career development international, 204-220
3. Weber A., Jaekel-Reinhard A. (2000.) Burnout syndrome: a disease of modern societies? Occup. Med. Vol. 50, 512-17
4. Montero-Marin J., Garcia-Campayo J., Mosquesra Mera D. (2009). A new definition of burnout syndrome based on Farber's proposal. Journal of Occupational Medicine and Toxicology, 4-31
5. Pejušković B., Lečić-Toševski D., Priebe S., Tošković O. (2011.). Burnout syndrome among physicians-the role personality dimensions and coping strategies. Psychiatria Danubina Vol. 23, 389-95
6. Norlund S., Reuterwall C., Höög J., Lindahl B., Janlert U. (2010.).Burnout, working conditions and gender – results from the northern Sweden MONICA study. BMC Public Health.
7. Vasile D., Vasiliu O. (2003.) Burno out in a Sample of Physicians, Nurses and Medical students– risk factors analysis. 468-72
8. Gentile P. J., Roman B. (2009.) Medical student mental health services: Psychiatrists treating medical students. Psychiatry (Edgemont), 38-45
9. Koehl-Hackert N., S. J. (2012). Burdened into the job – final year students' empathy and burnout. Z Evid Fortbild Qual Gesundhwe, 116-24
10. Cecile Poncet M., Toullic P., Papazian L., Kentish-Barnes N., Timsit J. F. (2007.) Burnout syndrome in critical care nursing staff. American Journal of Respiratory and Critical Care Nursing Staff, 698-704.
11. Dahlin E. M., Runeson B. (2007.) Burnout and psychiatric morbidity among medical students entering clinical training: a three year prospective questionnaire and interview based study. BMC Medical Education
12. Dyrby LN, Thomas MR, MassieFS, Power DV, Eacker A., Harper W., Durning S. (2008). Burnout and suicidal ideation among U.S. medical students. Annals of Internal Medicine
13. Santen A. S.,Holt B. D., Kemp D. J., Hemphill R.R. (2010.). Burnout in medical students: Examining the prevalence and associated factors. Southern Medical Journal Vol. 103, 758-63
14. Borozan H. (2012). Prevalencija sindroma izgaranja kod studenata 4. i 5. godine sveučilišnog diplomskog studija Medicina na Medicinskom fakultetu, Sveučilišta u Rijeci
15. Chen-Yen Chang, Ping-Kun Chen (2005). Human Response to Window Views and Indoor Plants in the Workplace. HortScience, 40(5), 1354-1359
16. Friedmann E, Son H. (2009). The human-companion animal bond: how humans benefit. Vet Clin North Am Small Anim Pract. 39(2):293-326
17. J. A. Piliavin, E. Siegl (2007). Health Benefits of Volunteering in the Wisconsin Longitudinal Study. Journal of Health and Social Behavior, 48(4), 450-464
Full transcript