Loading presentation...

Present Remotely

Send the link below via email or IM

Copy

Present to your audience

Start remote presentation

  • Invited audience members will follow you as you navigate and present
  • People invited to a presentation do not need a Prezi account
  • This link expires 10 minutes after you close the presentation
  • A maximum of 30 users can follow your presentation
  • Learn more about this feature in our knowledge base article

Do you really want to delete this prezi?

Neither you, nor the coeditors you shared it with will be able to recover it again.

DeleteCancel

Make your likes visible on Facebook?

Connect your Facebook account to Prezi and let your likes appear on your timeline.
You can change this under Settings & Account at any time.

No, thanks

HUMANISTIČKA TEORIJA LIČNOSTI

No description
by

Anesa Tinjak

on 19 February 2014

Comments (0)

Please log in to add your comment.

Report abuse

Transcript of HUMANISTIČKA TEORIJA LIČNOSTI

Potrebe za pripadanjem i ljubavlju
Kad su zadovoljene fiziološke potrebe i potrebe za sigurnošcu, onda se pojavljuju potrebe za pripadanjem i ljubavlju. Pojedinac tada traži odnose s drugim ljudima na temelju odanosti, privrženosti i ljubavi. On zapravo traži svoje mjesto u
takvim odnosima koji vladaju u grupi kojoj on pripada. To je najprije njegova obitelj, a onda druge grupe kojima pripada ili u koje se ukljucuje.
HUMANISTICKA TEORIJA LICNOSTI
Čovjek
Integrirano i stvatalačko biće
Covjek predstavlja integriranu cjelinu i zadatak je psihologije da ga proucava kao cjelovito i integrirano bice.
Osim cjelovitosti licnosti za covjeka je prema shvatanjima Maslowa karakteristicno i to da je on stvaralacko bice. Stvaralaštvo licnosti jedna je od temeljnih koncepcija humanisticke psihologije. Stvaralaštvo je izrazito ljudsko obilježje.
Teorija o hijerarhiji motiva

Najvažniji dio Maslowljeve teorije licnosti cini njegova teorija motivacije.
Prema njegovom mišljenju svaki pojedinac ima odredene ciljeve koje želi u životu postici.
Poznavanje motivacionih procesa u covjeku je stoga, prema njegovom mišljenju, neophodno za razumijevanje funkcioniranja licnosti pojedinca i za razumijevanje njegovih ponašanja i postupaka.
Ciljevi kojima pojedinac teži u odredenom trenutku imaju za njega vrijednosti zbog toga što mu život ispunjavaju nagradivanjem. Postizanje tih ciljeva djeluje kao nagrada i cini život vrijednim i daje smisao životu pojedinca.
Ciljevi su naravno individualni i personalni. Te ciljeve Maslow naziva
ciljnim stanjima
.
Fiziološke potrebe
To su potrebe koje imaju vitalnu važnost, jer od njihovog zadovoljavanja ovisi život pojedinca.
Te su potrebe ili nnagoni vezani za biološko funkcioniranje i moraju bit zadovoljene prije negoli se mogu pojaviti potrebe iz nekog višeg nivoa u hijerarhiji potreba.
U tu grupu fizioloških potreba spadaju potrebe za hranom, vodom, kisikom, spavanjem, seksom, zaštitom od ekstremnih temperatura, potrebe za izlucivanjem i potrebe za senzornom stimulacijom.
Potreba za sigurnošću
Ove se potrebe najbolje primjecuju kod male djece. To je zbog toga što su mala djeca
bespomocna i ovisna o drugim ljudima u okolini. Djeca na primjer placu kada su ostavljena sama ili kada su prepuštena drugim ljudima na koje nisu naucena, placu na sve jake iznenadne i neocekivane pojave i podražaje. Kod odraslih to se
vidi u strahu od bolesti, strahu od neodredene i nesigurne buducnosti, strahu od nesreca i sl.
ABRAHAM MASLOW
Maslow je osnivač škole koja je poznata pod nazivom humanistička psihologija. Humanistička teorija ličnosti je nastala kao reakcija na biheviorizam i psihoanalizu.
Ljudska je priroda prema mišljenju humanistickih
psihologa sasvim jedinstvena i posebna. Ona se ne može dovoditi u vezu sa životinjskom prirodom, jer ono što obilježava covjeka i što je za njega karakteristicno toga u životinja nema. Covjek, prema tome ima svoju vlastitu prirodu razlicitu od svih drugih živih stvorova, i psihologija koja želi proucavati i objašnjavati covjeka ili njegovo ponašanje treba proucavati upravo tu njegovu specificnu prirodu i to njegova specificna obilježja.
U toj hijerarhiji motiva ili potreba postoji pet razina. Potrebe koje se nalaze u osnovi ili na prvom nivou te hijerarhijske organizacije su najprioritetnije potrebe. One moraju biti najprije ispunjene i zadovoljene.
Tek kada su one zadovoljene mogu se pojaviti potrebe koje su na drugoj razini u hijerarhijskoj organizaciji potreba.

Socijalna neprilagođenost i patološki oblici ponašanja, proizlaze u velikoj mjeri iz nezadovoljenih potreba u ovoj kategoriji. Otuđen, razočaran i usmaljen čovjek prestaje vjerovati drugima. U takvoj situaciji pojedinac se još više zatvara u sebe, ne povjerava se drugima, ne ulazi u intimne odnose sa drugima i neprekidno strahuje od razočaravanja i odbacivanja.
Potrebe za poštovanjem svog ja
Na cetvrtoj razini u hijerarhiji potreba nalaze se potrebe za poštovanjem vlastitog ja. Potrebe za poštovanjem mogu se svrstati u dvije kategorije. U prvu spadaju potrebe za poštovanjem samoga sebe ili potrebe za samopoštovanjem, a u drugu spadaju potrebe za poštovanjem
od strane drugih ljudi.
Potrebe za samoaktualizacijom
One stoje na vrhu razvoja licnosti i kad pojedinac može i njih zadovoljiti, onda je on postigao kompletan razvoj koji mu njegova ljudska priroda omogucuje. Maslow kaže da je samoaktualizirana licnost ona licnost ili pojedinac koji je postao sve što je mogao postati. Pojedinac koji je ostvario sasmoaktualizaciju ostvario je i iskoristio sve svoje kapacitete, potencijalnosti i talente.
Potrebe za samopoštovanjem znace da pojedinac želi sebe smatrati vrijednim, sposobnim da se nosi sa
životnim zadacima i da ih uspješno rješava. To je potreba za samopouzdanjem iz koje onda izvire želja pojedinca da postane
kompetentan, osobno jak, uspješan, slobodan, nezavisan od drugih.
Potreba da se bude poštovan od drugih ukljucuje takve želje i nastojanja kao što su pažnja upucena od drugih ljudi, reputacija, status, prestiž, priznanja, odlikovanja, prihvacenost potreba da ga cijene i da mu se dive. Takva priznata sposobnost ili sposobnost pojedinca stvaraju kod njega osjecaj vrijednosti.
Full transcript