Loading presentation...

Present Remotely

Send the link below via email or IM

Copy

Present to your audience

Start remote presentation

  • Invited audience members will follow you as you navigate and present
  • People invited to a presentation do not need a Prezi account
  • This link expires 10 minutes after you close the presentation
  • A maximum of 30 users can follow your presentation
  • Learn more about this feature in our knowledge base article

Do you really want to delete this prezi?

Neither you, nor the coeditors you shared it with will be able to recover it again.

DeleteCancel

Make your likes visible on Facebook?

Connect your Facebook account to Prezi and let your likes appear on your timeline.
You can change this under Settings & Account at any time.

No, thanks

Tjelesna aktivnost, psihološka dobrobit i mentalno zdravlje

No description
by

tin mrakužić

on 23 January 2014

Comments (0)

Please log in to add your comment.

Report abuse

Transcript of Tjelesna aktivnost, psihološka dobrobit i mentalno zdravlje

Tjelesna aktivnost, psihološka dobrobit i mentalno zdravlje
Sadržaj:
• Uvod
• Dobrobiti tjelesne aktivnosti
• Psihološke dobrobiti trčanja
• Podizanje kvalitete života vježbanjem
• Utjecaj tjelesnog vježbanja na samopoštovanje
• Motivacija
• Negativne posljedice vježbanja
• Tjelesno vježbanje i mogućnost uklapanja u sredinu
• Utjecaj tjelesnog vježbanja na raspoloženje
• Zaključak

Dobrobiti tjelesne aktivnosti
Pod pojmom tjelesne aktivnosti obićno se podrazumijeva nekakav oblik rekreativne ili organizirane tjelesne aktivnosti koja se uglavnom provodi u okvirima nekog programa pod stručnim vodstvom, a s ciljem unaprjeđenja zdravlja, tjelesnog statusa i općenito dobrobiti za pojedinca.
Psihološke dobrobiti trčanja
Postoje neposredne dobiti, u vidu boljeg raspoloženja i euforije odmah poslije treninga te dugoročne, u vidu trajnog smanjenja negativnog raspoloženja
Podizanje kvalitete života vježbanjem
Tjelovježba je jedan od zaštitnih mehanizama pomoću kojih pokušavamo smanjiti ili poništiti negativne učinke stresa.
Utjecaj tjelesnog vježbanja na samopoštovanje
Zaključak
Uvod
Zdravlje se određuje (definira) kao visoki stupanj opće funkcionalnosti organizma,
odnosno nenarušenost funkcionalnosti organizma, harmonija i nenarušenost intelektualnih i bioloških funkcija.
Razvoj tehnologije, sve izraženiji sedentarni način života, te nedovoljna tjelesna aktivnost predstavljaju prijetnju psuhosomatskom stanju čovjeka na početku 21. stoljeća.
Cilj ovog rada je analizirati spoznaje iz literature, kako domaće tako i strane, koje se bave tjelesnom aktivnosti kao jednim od čimbenika koji pridonose psihološkom zdravlju pojedinca.
Tjelesno vježbanje od rane mladosti do duboke starosti jedan je od faktora koji izrazito blagotvorno utječu na razinu gustoće kostiju, posljedično i na njezino očuvanje, odgađajući negativne nuspojave kao što je osteoporoza kod žena i smanjujući rizik od mogućih fraktura kostiju
Kao šta vidimo i na slici jedni od glavnih razloga bavljenjem tjelovježbom su: stjecanje poželjnih navika, stavova i emocija prema tjelesnom vježbanju i zdravlju, stjecanju teoretskih znanja o utjecaju vježbanja na zdravlje, usvajanje motoričkih znanja odnosno tehnika izvođenja vježbi, zadovoljavanje potreba za kretanjem, igrom i druženjem, razvoj kondicijskih sposobnosti- izdržljivost, jakost, fleksibilnost, brzina i dr.
Osobe koje se bave trčanjem smanjuju mogućnosti oboljenja od raznih bolesti, neke od njih su : kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, nekih vrsta raka i osteoporoze. Svakako treba spomenuti da redovito trčanje može doprinijeti u prevenciji i sprječavanju pretilosti.
Gledajući pojedinca, a imajući na umu načela pozitivne psihologije, možemo zaključiti da je zajednička poveznica svim aspektima tjelesnog vježbanja može biti unaprjeđenje samog pojedinca, njegovog tjelesnog statusa i sukladno tome, povećanja tjelesne snage.
Dok u Europskim zemljama redovito vježba i više od 50% stanovništva, u Hrvatskoj je taj broj, prema nekim istraživanjima, manji od 10%
Visoko samopoštovanje općenito je povezano sa pozitivnijim mentalnim ishodima kao što su sposobnost nošenja sa problemima te također manjom vjerojatnošću pojavljivanja depresije.
Možemo reći da postoji značajna povezanost između bavljenja tjelesnim aktivnostima i povišene razine samopoštovanja, jer osobe koje se bave određenim aktivnošću imaju priliku kroz svoju aktivnost povećati ili pak izgraditi svoje samopoštavanje, dok osobe koje nisu sklone tjelesnim aktivnostima nemaju priliku na ovaj način utjecati na svoje samopoštovanje.
Povezanost više razine samopoštovanja i sudjelovanja u sportu potvrđena je u istraživanjima.
Motivacija
Motivacija je jedan od ključnih aspekata prilikom odrađivanja treninga.
Zahvaljujući motivaciji u stanju smo odraditi kvalitetan trening i uspješno izvršiti neki cilj.
Motivacija je psihološki konstrukt koji objašnjava zašto ljudi odlučuju ponašati se na određeni način u određenome trenutku.
Motivacije utječe na naše ponašanje na brojne i različite načine. Suvremeni teoretičari motivacije istražuju motivacijske faktore koji utječu na naše izbore, izvedbu, ustrajnost, postignuća.
Negativne posljedice vježbanja
Tjelesno vježbanje možemo razmatrati kao slijed od nedostatnog vježbanja do prekomjerenog vježbanja, gdje usred prekomjerene tjelovježbe može doći do slabljenja imunološkog sustava koji time postaje podložniji raznijim bolestima i infekcijama, a to sve može rezultirati povećanjem negativnog raspoloženja.
Pretreniranost se manifestira kroz tri vrste opterečenja, među kojima je prvo mehaničko opterečenje (vezivno tkivo, hrskavice, kosti), zatim metaboličko opterečenje (nedostatne razine glikogena), te psihološko opterečenje (poremećaj raspoloženja)
Tjelesno vježbanje i mogućnost uklapanja u sredinu
Socijalizacija je proces koji se svakodnevno odvija, bitno je napomenuti da ona započinje još u ranom djetinjstvu, kada dijte uči jezik, vrijenosne i neke osnovne obrasce okoline i društva u kojem pripada
Kroz tjelesno vježbanje, osim procesa socijalzacije, može doći i do procesa resocijalizacije, i to osoba koje su zbog različizih životnih okolnosti popustile pred mnogim sredstvima ovisnosti, kao što su droga i alkohol, zbog čega se, na neki način, nisu adekvatno socijalizirale.
Djeca se kroz različite vrste raznih igara uče tri stvari: uče se vještinama i individualnim postignućima, podjeli spolnih uloga i osobnim potrebama, emocijskom istraživanju i mentalnim reakcijama, također igra im pomaže u zbližavanja s bliskim socijalnim okruženjem i kroz igru i sportske aktivnosti dijete stječe određene kompetencije za učinkovito sudjelovanje u interakciji s okolinom i životom općenito.
Utjecaj tjelesnog vježbanja na raspoloženje
Bavljenje nekakvom fizičkom aktivnošću za posljedice ima promjene raspoloženja koje mogu biti pozitivne i negativne za ljudski organizam i psihu.
Određena tjelesna aktivnost za koju se odlučimo morala bi pratiti potrebu za uivanjem u toj istoj aktivnosti koja nam čini veliko zadovoljstvo i kroz koju se osjećamo ispunjeno i zadovoljno.
Svi pozitivni učinci koji su dobiveni vježbanjem, mogu se lagano izgubiti ukoliko dođe do neaktivnosti odnosno prestanka vježbanja.
Tjelesna aktivnost ima veliku ulogu u životu suvremenog čovjeka, pogotovo u smislu očuvanja zdravlje bilo to fiziškog ili psihičkog. Bavljenje tjelesnom aktivnosti u ranoj mladosti pa sve do duboke starosti od iznimnog je značaja za očuvanje naše mišićne i skeletne konstitucije, odnosno, lokomotornog sustava. U ovome radu pokazano je kako tjelesno vježbanje doprinosi u smanjivanju anksioznosti i stresa, odnosno povećanju zdravstvenog stanja pojedina. Također opisano je kako tjelovježba može utjecati na razvijanje samopoštovanja te prikazano je kako se pojedinac može bolje snalaziti u svojoj okolino ako je fizički aktivan. Također iznimno je važno da tjelesna aktivnost kojom se počnemo baviti mora nam predstavljati nekakav oblik zadovoljstva i užitka te na taj način možemo spriječiti negativne posljedice koje vježbanje za sobom nosi. Neke od tih negativnoh posljedica su ovisnost o vježbanju, pretreniranost, te smanjenje količine samopoštovanja ukoliko ne postignemo ciljeve koje smo si prethodno zadali. Sve u svemu bavljenje nekom aktivnošću nosi mnoge posljedice i one su uglavnom pozitivne. Bitno je biti discipliniran prilikom vježbanja te još jedan ključan faktor je i motivacija koja nam pomaže prilikom realizacije nekih ciljeva. Bavljenje sportom definitivno je korisno jer to na kraju krajeva bolje utječe na procese socijalizacije te na naše psihofizičko zdravlje.
Dinko Mohorović
Tin Mrakužić

Grupa: 11

Full transcript