Loading presentation...

Present Remotely

Send the link below via email or IM

Copy

Present to your audience

Start remote presentation

  • Invited audience members will follow you as you navigate and present
  • People invited to a presentation do not need a Prezi account
  • This link expires 10 minutes after you close the presentation
  • A maximum of 30 users can follow your presentation
  • Learn more about this feature in our knowledge base article

Do you really want to delete this prezi?

Neither you, nor the coeditors you shared it with will be able to recover it again.

DeleteCancel

Make your likes visible on Facebook?

Connect your Facebook account to Prezi and let your likes appear on your timeline.
You can change this under Settings & Account at any time.

No, thanks

Copy of Zamjenice

No description
by

Karmen Šimetić

on 21 January 2014

Comments (0)

Please log in to add your comment.

Report abuse

Transcript of Copy of Zamjenice

ZAMJENICE
Zamjenice su u gramatikama mnogih jezika vrsta riječi koje zamjenjuju druge riječi (osobito imenice), i riječi izvedene iz njih.
Ovo nije stroga definicija: zamjenice su skupina u koju su ugurane "gramatičke imenice i pridjevi", a naslijeđena je iz latinske gramatike. U gramatikama različitih jezika se različite riječi svrstavaju u zamjenice. Tako npr. neke hrvatske riječi gramatike hrvatskog jezika svrstavaju u zamjenice, a odgovarajuće francuske riječi gramatike francuskog ne svrstavaju u zamjenice.
Zamjenice imaju bitnu gramatičku funkciju i zato u nekim jezicima (pa i u hrvatskom) postoje dvostruki oblici (kraći i duži, slobodni i vezani...) nekih zamjenica koji se različito koriste (npr. u hrvatskom genitiv mene ima i skraćeni enklitički (nenaglašeni) oblik me koja mora stajati na drugom mjestu u rečenici).
Osobne zamjenice zamjenjuju govorne osobe: govornika, sugovornika i negovornika.
Osobne zamjenice sklanjaju se ovako:
jednina:
N JA TI ON, ONO ONA
G MENE, me TEBE, te NJEGA, ga NJU, je
D MENI, mi TEBI, ti njemu, MU NJOJ, joj
A MENE, me TEBE, te NJEGA, ga, nj NJU, ju, je
V ----- TI ------ -------
L MENI TEBI NJEMU NJOJ
I SA MNOM TOBOM NJIM NJOM
množina:
N MI VI ONI, ONE, ONA
A, G NAS VAS NJIH, ih
D NAMA, nam VAMA, vam NJIMA, im
L, I NAMA VAMA NJIMA
V ------ VI --------
Nenaglašene oblike zamjenica rabimo cešce u svakodnevnome govoru. Naglašene cemo oblike rabiti onda kada ih želimo istaknuti.
Nenaglašeni akuzativ zamjenica on najcešce glasi ga, a oblik nj rabimo iza prijedloga, koji tada završava na samoglasnik a (pred-prada nj, uz-uza nj).
OSOBNE ZAMJENICE
Vršitelj radnje ujedno je i trpitelj radnje. Taj smo odnos izrekli zamjenicom sebe.
U reenicama u kojima vršitelj radnje obavlja radnju na samome sebi rabimo povratnu zamjenicu.
Povratna zamjenica sklanja se ovako:
A, G SEBE, se
D SEBI, si
L O SEBI
I SOBOM
Povratna se zamjenica sklanja isto kao i osobne zamjenice ja i ti, a nema nominativa i vokativa. Kao i osobne zamjenice, u akuzativu, genetivu i dativu ima naglašene i nenaglašene oblike. Povratna zamjenica zamjenjuje sve osobne zamjenice u jednini i u množini.
POVRATNA ZAMJENICA
Posvojne zamjenice odgovaraju na isto pitanje kao i posvojni pridjevi.
One izriču kojoj osobi što pripada:
-govornoj osobi: ja-MOJ mi-NAŠ
-sugovornoj osobi: ti-TVOJ vi-VAŠ
-negovornoj osobi: on, ono-NJEGOV oni, one, ona- NJIHOV
ona-NJEZIN
Posvojne su zamjenice promjenjive riječi-mjenjaju se kao posvojni pridjevi.
Imaju razlicite oblike: -za sva tri roda
-za jedninu i množinu
-za padeže
Posvojne se zamjenice slažu sa svojim imenicama u rodu, broju i padežu kao i posvojni pridjevi.
Posvojnim zamjenicama rod određujemo po imenici na koju se odnose, a ne po osobi kojoj nešto pripada.
POSVOJNE ZAMJENICE
Povratno-posvojna zamjenica svoj zamjenjuje posvojne zamjenice kada one izricu pripadnost subjektu.
Povratno-posvojna zamjenica svoj ima razlicite oblike: -za sva tri roda
-za jedninu i množinu
Povratno-posvojna zamjenica svoj sklanja se isto kao zamjenica moj i tvoj.
N Ja sam SVOJ covjek, SVOJA osoba.
G Bez pomoci SVOGA prijatelja ne bih to uspio.
D Zahvalan sam SVOJIM prijateljima.
A Želim znati SVOJE podrijetlo.
L Cesto razmišljam o SVOJIM roditeljima
I Svim SVOJIM snagama trudim se pronaci roditelje.
POVRATNO-POSVOJNA ZAMJENICA
Osobne zamjenice (ili line zamjenice) podskupina su zamjenica koja postoji u svim prirodnim jezicima.

U gramatikama na hrvatskome rabe se oba naziva (osobne i line) te postoji spor oko nazivlja. Ipak, »naše vrijeme pokazuje da nazivlje utemeljeno na licu više nije prihvatljivo.«

Osobne zamjenice oznaavaju "osobe" u komunikaciji (1., 2. i 3.). One su jedini nain oznaavanja 1. i 2. osobe (lica), a u 3. osobi zamjenjuju imenice.
GOOGLE

U hrvatskom jeziku povratna zamjenica postoji samo u nekim padežima i oznaava:

ponovno vršitelja radnje (tj. subjekt, npr. perem se prema perem rublje) - tzv. refleksivna upotreba
neodreenog ili openitog vršitelja radnje (uje se, piše se, može se vidjeti = svi uju, mnogi pišu, bilo tko može vidjeti) - tzv. bezlina (impersonalna) upotreba
radnju koja se obavlja nad subjektom (juha se jede žlicom) - tzv. mediopasivna upotreba
radnju ili nastalo stanje bez nekog posebnog uzroka (grana se slomila) - tzv. antikauzativna upotreba
radnju nad neodreenim objektom (Ivica se tue = Ivica tue druge)
osim toga, koristi se uvijek uz neke glagole bez posebnog znaenja (bojim se) - tzv. inherentna upotreba

Povratna zamjenica u nekim padežima ima i skraene enklitike (nenaglašene) oblike. U punom obliku (sebe i sl.) koristi se samo u refleksivnoj upotrebi, tj. bojim se ne može se zamijeniti s bojim sebe, dok se perem se može zamijeniti s perem sebe.


Oblici zamjenice u standardnom hrvatskom jeziku:
padež NOM/VOK GEN DAT AKU LOK INS
puni oblik sebe sebi sebe sebi sobom
kratki oblik se si se / /

Ovi oblici odgovaraju svim rodovima, jednini i množini i sva tri glagolska lica. Povratna zamjenica nema nominativa i vokativa, a nenaglašeni oblik ima samo za dativ (si) i za akuzativ (se)

U standardnom hrvatskom jeziku u bezlinom obliku (neodreeni ili openiti vršitelj) može doi subjekt u nominativu, što znai da se radi o pasivizaciji (ovo je zajedniko svim slavenskim jezicima):

Pije se pivo.

U nekim govorima nema pasivnog znaenja, pa se koristi akuzativ:

Pije se vodu.

Pasivno znaenje proizlazi iz jednakosti:

Grana se slomila.
Grana je slomljena.
GOOGLE
GOOGLE
Povratno-posvojna zamjenica svoj zamjenjuje sve posvojne zamjenice kada oznauje da nešto pripada subjektu.

Povratno-posvojna zamjenica sklanja se jednako kao posvojne zamjenice moj i tvoj, odnosno, slaže se sa subjektom u rodu, broju i padežu.
GOOGLE
Posvojne zamjenice ine jednu vrstu zamjenica u gramatici mnogih jezika. U nekim jezicima se ove rijei ne svrstavaju pod zamjenice, nego pod pridjeve. Gramatiki se posvojne zamjenice ponašaju kao posvojni pridjevi, tj. imaju promjenu po padežima i broju.

U hrvatskom jeziku posvojne zamjenice zamjenjuju posvojne pridjeve i oznauju kojem glagolskom licu što pripada.
Odgovaraju na pitanja iji? ija? ije?

Pismo je Ivanovo.
Pismo je njegovo.

Odnos je prema linim zamjenicama kao odnos posvojnih pridjeva prema imenicama:

Vlasnik je Ivan. To je Ivanovo.
Vlasnik sam ja. To je moje.

Sklonidba u standardnom hrvatskom

Za sve posvojne zamjenice je:

vokativ skoro svugdje jednak nominativu (u jedinini i množini),
dativ jednak lokativu u jednini,
dativ jednak lokativu i instrumentalu u množini,
u množini su oblici za dativ i genitiv jednaki za sve rodove,
analogno imenicama, za muški rod neživog je u jednini akuzativ jednak nominativu, a za živo je jednak genitivu.
POKAZNA ZAMJENICA
Pokazne zamjenice pokazuju ili upucuju na nešto i ujedno oznacuju govorniku udaljenost od onoga o cemu govori. Pokazne zamjenice odgovaraju na pitanja : Koji?, Kakav?, Kolik?
Postoje 9 pokaznih zamjenica:
Koji? Kakav? Kolik?
OVAJ OVAKAV OVOLIK blizu govorniku
TAJ TAKAV TOLIK blizu sugovorniku
ONAJ ONAKAV ONOLIK blizu negovorniku
Najlakši nain odredivanja padeža pokaznoj zamjenici je da odredimo padež imenici: N Iznenadio me OVAJ vitez.
G Bez OVOGA viteza teško bih uspio.
I Rado cu s OVIM vitezom na put.
GOOGLE
Pokazne zamjenice pokazuju nešto što je govorniku ili sugovorniku blisko. Odgovaraju na pitanja koji? kakav? kolik?
Zamjenice ovakav, takav, tolik i onolik mijenjaju se kao pridjevi u odreenom i neodreenom obliku.
UPITNE ZAMJENICE
Full transcript