Loading presentation...

Present Remotely

Send the link below via email or IM

Copy

Present to your audience

Start remote presentation

  • Invited audience members will follow you as you navigate and present
  • People invited to a presentation do not need a Prezi account
  • This link expires 10 minutes after you close the presentation
  • A maximum of 30 users can follow your presentation
  • Learn more about this feature in our knowledge base article

Do you really want to delete this prezi?

Neither you, nor the coeditors you shared it with will be able to recover it again.

DeleteCancel

DUPINI

No description
by

Aljoša Krsto

on 30 May 2016

Comments (0)

Please log in to add your comment.

Report abuse

Transcript of DUPINI

DUPINI
Život i razmnožavanje
Izgled
Životni vijek
Zakonom zaštićeni
Dupini se ubrajaju u najpoznatije i najomiljenije morske sisavce, a dobri dupin je najbolje poznata i jedna od najrasprostranjenijih vrsta u skupini dupina. Klasificiraju se kao: Mammalia (sisavci), Cetacea (kitovi), Odontoceti (kitovi zubani), Delphinidae (dupini), Tursiops truncatus (Montague 1894) dobri dupin.
O njima
Dobri dupin ima izduženi hidro dinamični oblik tijela, a boja varira od tamno plave do smeđe-sive na leđima, preko svijetlo sive na bokovima i bijele na trbuhu, koja može poprimiti i ružičastu nijansu tijekom ljeta kad je temperatura mora viša. Odrasli dobri dupini dugački su od 2 do 4 metra, a težina se može kretati između 100 i 500 kg. Odrasle jedinke populacije koja naseljava Jadran dosižu najveću dužinu od oko 3 metra.
Mladi se kote većinom tijekom ljeta te ženka nakon dvanaest mjeseci trudnoće, koti jedno mladunče, koje doji godinu dana i duže, a mladunac ostaje s majkom i po nekoliko godina.
Dobri dupini u prirodi mogu doživjeti i preko 50 godina. Ipak, smatra se da je u prosjeku njihov životni vijek oko 30tak godina. Također, ženke u prosjeku žive nešto duže od mužjaka.
Kazne su za ubijanje dobrog dupina 35.000,00 Kn, a običnog dupina i svih drugih kitova koji se pojave u Jadranu 40.000,00 Kn. Ono što zakon zabranjuje je namjerno hvatanje, držanje i ubijanje zaštićenih vrsta, te njihovo namjerno uznemiravanje.
Ugroženost
S obzirom na malu površinu i zatvorenost Jadranskog mora, te velik pritisak stanovništva, dupini u Jadranu suočeni su s više uzroka ugroženosti.

Zagađenje mora, koje dolazi s kopna u obliku različitih otrovnih tvari, procesom nakupljanja u organizmu u velikim količinama gomila se u tkivima dupina, te ima dugoročan učinak na populaciju (smanjenje reproduktivne sposobnost, smanjenja imuniteta i pojave bolesti)

Prekomjeran izlov morskih organizama koji im služe za hranu također predstavlja veliku prijetnju opstanku dobrih dupina u Jadranu.
Full transcript