Europa nakon velike seobe naroda/Karlo Veliki - ujedinitelj Europe

Uoči seobe

Uoči seobe

Od IV. stoljeća barbarski narodi počinju intenzivnije naseljavati prostore Carstva. Velika seoba je bila pod vodstvom Atile - Biča Božjeg, vođe Huna.

Najvažnija posljedica seobe i naseljavanja barbara jest pad Zapadnog Rimskog Carstva 476. godine. Na područjima dotadašnjeg zapadnog dijela carstva osnivaju se državne tvorevine barbarskih naroda - Franci su najsnažniji

Navale germanskih plemena

Brojna germanska plemena idu prema granicama Rimskog Carstva. Sukobljavaju se s Hunima koji su Ostrogote i pokorili, a Vizigoti traže dopušteje naseljavanja južno od Dunava. Nastavljaju s pustošenjem Carstva. Carstvo je povuklo trupe s granica na Rajni i tako omogućilo Francima, Svebima, Vandalima i Burgundima prodor u Galiju. Uskoro prodiru u Britaniju, a potom i u samu Italiju gdje su, bijesni zbog ubojstva zapovjednika vojske Stilihona, koji je porijeklom bio German 410. Vizigoti opsjedaju Rim, osvajaju ga i pljačkaju.

Navale germanskih plemena

Pad Zapadnog Rimskog Carstva

Romul Augustul

Julija Nepota, bivšeg upravitelja Dalmacije, istočnorimski car Zenon je postavio na prijestolje u zapadni dio Carstva kako bi se okončala anarhija. Ubrzo se pobunio italski vojni zapovjednik Orest i svrgnuo Julija te na prijestolje postavio svoga sina Romula Augustula. On nije imao nikakvu moć. Iako nepriznat, ostao je zapamćen kao posljednji rimski car. Germanski ratnici, pod vodstvom Odoakara ga svrgavaju i ubijaju Oresta. Odoakar se proglašava kraljem Germana u Italiji i dolazi do konačnog pada Carstva.

Pad Zapadnog Rimskog Carstva

Trenutačni uspon Istočnog Rimskog Carstva

S najbogatijim provincijama smještenim u maloazijskom dijelu, Istočno Rimsko Carstvo imalo je prirodne granice koje su ga štitile od provala barbarskih plemena. Osim toga, štitila ga je i dobra diplomacija bizantskih careva. 488. istočnorimski car angažirao je Ostrogote da uklone Odoakara s prijestolja na Zapadu. Nakon njegova svrgavanja i ubojstva, Teodorik u Italiji osniva ostrogotsku državu sa sjedištem u Raveni. Na taj je način istočni dio štitio svoj teritorij od barbara i uspio sačuvati helenističku kulturu i tradiciju.

Teodorik - kralj Ostrogota

Trenutačni uspon Istočnog Rimskog Carstva

Osnivanje Franačke države

Zanimljivost:

Merovinzi su poznati i kao "kraljevi duge kose". Nisu se šišali jer su vjerovali kako moć čovjeka potječe iz kose te što je ona duža, čovjek je moćniji.

Osnivanje Franačke države

Franci su bili jedno od snažnijih germanskih plemena. Živijeli su uz tok rijeke Rajne i prvi puta se spominju u III. stoljeću. Od IV. stoljeća, postupno se naseljavaju na područjima Carstva. Krajem V. stoljeća, pod vodstvom Klodviga i dinastije Merovinga (Klodvigova obitelj), Franci osnivaju državu na području dotadašnje rimske provincije Galije. Klodvig učvršćuje svoju vlast i širi ju na još nekoliko okolnih plemena te ujedinjuje Ripuarske i Salijske Franke. U savezu s Burgundima, porazio je Vizigote i Franačku proširio na Akvitaniju. Nakon njegove smrti, Franačka je podijeljena na 4 dijela između njegovih sinova.

Klodvig - franački kralj

Uspon Karolinga u Franačkoj

Uspon Karolinga u Franačkoj

Razdoblje vladavine dinastije Karolinga ujedno je i vrijeme najvećeg razvoja Franačke države. Ova dinastija ime je dobila po svoj najpoznatijem predstavniku - Karlu Velikom. Karolinzi su bili privrženi Crkvi pa preuzimaju ulogu njezinih zaštitnika u zapadnoj Europi.

Klodvigovi nasljednici mnogim su međusobnim borbama oslabili državu. Merovinzi su, općenito, bili prilično lijeni vladari i nisu vodili ratove već su to umjesto njih činili majordomi. Tako je i tadašnji majordom Karlo Martel preuzeo organizaciju države i vojske koju je ojačao i na taj način se branio od Alemana, Sasa, Bavaraca i Arapa. Martelov sin, Pipin Mali, zapravo je začetnik dinastije Karolinga. On je uspio u potpunosti ukloniti Merovinge s vlasti i 751. se proglasio franačkim kraljem.

Vladavina Pipina Malog

Vladavina Pipina Malog

Bio je saveznik rimskoga pape i kao takav uspio poraziti Langobarde u Italiji i utemeljiti Papinsku državu na čelu s papom Stjepanom II. Ovaj čin je veoma važan jer time papa postaje ne samo duhovni, nego i svjetovni vladar.

Pipin podanicima uvodi plaćanje crkvene desetine čime dodatno učvršćuje odnose s Crkvom. Nakon smrti, nasljeđuju ga sinovi Karlo i Karlman. 771. umire Karlman i Karlo ostaje sam na franačkom prijestolju kao jedini vladar. Zbog slave i svojih djela, dobiva nadimak Veliki.

Vladavina Karla Velikog

Vladavina Karla Velikog

Velik dio svoje vladavine Karlo je proveo ratujući i na taj način proširujući teritorij Franačke. Pokorio je Langobarde i preuzeo krunu njihova kralja te tako učvrstio vlast u Italiji i još jednom zaštitio Papinsku Državu. Ujedinio je i sve svoje posjede u Italiji pod nazivom Kraljevstva Italije. Na jugoistoku, došao je u dodir s Avarima protiv kojih je proveo tri vojna pohoda. 803. konačno okončavaju ratove s Avarima osvojivši njihovo središte negdje između Tise i Balatona. Taj panonski avarski terirorij također biva pripojen Franačkoj. Karlo dolazi u dodir i sa slavenskim narodima koji onda postaju franački federati, a novoosvojeno područje od srednjeg Dunava do Jadrana dijele na dvije cjeline: Furlansku i Istočnu marku.

Karlo Veliki

Karolinška Europa

Karolinška Europa

U vrijeme Karla Velikog, najveći dio europe bio je podijeljen između dva carstva: Karolinškog i Bizantskog, no bilo je i područja izvan. Na primjer, Britanija na čijem je području najjača država Mercija. Pirenejski poluotok također je bio izvan Karolinškog carstva, a nakon vojnih intervencija Karla Velikog, tamo nastaje Španjolska marka.

Na rubovima Carstva, niz je manjih državnih i poludržavnih tvorevina koje u njega ne ulaze, ali od njega preuzimaju kulturne i gospodarske utjecaje.

Karolinško carstvo nakon Karla Velikog

Carstvo Karla Velikog u onoj snagi i obumu kakvom je bilo nije dugo trajalo. Nakon smrti, naslijedio ga je sin Ludovik Pobožni koji je također bio snažno vezan za Crkvu. U njegovo se vrijeme izuzimaju Rim i papa od carske jurisdikcije te se tako onemogućava miješanje cara u izbor pape. Ludovik je odlučio kako je njegov izravni nasljednik samo najstariji sin Lotar koji će postati carem dok će mlađi sinovi postati vladari ovisni o Lotaru. To je dovelo do nezadovoljstva i međusobnih borbi njegovih nasljednika što je dovelo do slabljenja carstva i Franačke, a Karlovo nasljeđe bilo je razdjeljivano čak deset puta. Na koncu, Karlovi unuci 843. dijele Franačku Verdunskim ugovorom na 3 dijela.

Karolinško carstvo nakon Karla Velikog