Introducing
Your new presentation assistant.
Refine, enhance, and tailor your content, source relevant images, and edit visuals quicker than ever before.
Trending searches
100
KOLEGIJ: Teorije odgoja
NOSITELJ KOLEGIJA: doc. dr. sc. Siniša Kušić
STUDENTICE: Silvia Marković, Dea Ostojić i Aleksandra Ristić
Jednopredmetni studij pedagogije
BIHEVIORIZAM
Odgojno-obrazovna filozofija
ETIMOLOGIJA RIJEČI
(Collins dictionary)
ETIMOLOGIJA RIJEČI
-behavior (ponašanje) + -ism
John B. Watson (1878-1958), američki psiholog
TEMELJNE ZNAČAJKE
TEMELJNE ZNAČAJKE
BIHEVIORIZAM
stav - način zamišljanja empirijskih ograničenja psihološkog stanja atribucije (Graham, 2015)
nauka - način na koji se radi psihološka znanost (Graham, 2015)
učiteljska filozofija (HGSE, 2012)
usko povezana s realizmom (HGSE, 2012)
STAJALIŠTE (Cetinić, 2005)
BIHEVIORISTI
- ne postoji slobodna volja i autonomija djelovanja pojedinca
- tvrde da je jedina stvarnost fizički svijet koji razabiremo detaljnim znanstvenim promatranjem
- ljudska priroda oblikuje se pod utjecajem okoline – dolazi do promjene ponašanja
ODREDNICE (Cetinić, 2005)
ODREDNICE
- nastaje na uvjerenju da je ˝slobodna volja iluzija˝, a ljudska su bića najvećim dijelom oblikovana sredinom
- ljudska priroda nije ni dobra ni loša
- ljudi ne posjeduju slobodnu volju niti ikakvu autonomiju izražavanja vlastite osobnosti; takve su ideje samo mitovi koji ne odgovaraju znanstvenim činjenicama - omogućuju da se bolje osjećamo
- defektna sredina (ne ljudska priroda) – odgovorna za štetne stvari koje ljudi čine sebi i drugima
(Cetinić, 2005)
(behaviour, engl.) terminološki određuje psihologiju i obrazovnu filozofiju biheviorizma
„PONAŠANJE”
promjena okoline pojedinca
promjena njegovog ponašanja
- Ponašanje određeno drugima (okolinom), a ne našom slobodnom voljom
- Oblikovanjem ponašanja uče se moralnost i informacije
- Pojedinci pamte reakcije iza kojih slijede zadovoljavajuće posljedice (Cohen, 1999)
- Osobe spremne na vezu (reakcija-posljedica) -> pojačano učenje
- zadovoljavajuće posljedice -> motivacija za učenje
- znanstveni pristup i opažanje - NE SUBJEKTIVNOST
promjena u ponašanju mora biti vidljiva (ne gledaju na unutarnje procese) (Cohen, 1999)
- Mijenjanje okoliša -> mijenjanje neprilagođenog ponašanja (HGSE, 2012)
TRI TEMELJNA NAČELA
(Graham, 2015)
Psihologija je znanost o ponašanju.
Psihologija nije znanost uma - kao nešto drugo ili drugačije od ponašanja.
Ponašanje se može opisati i objasniti bez konačnog upućivanja na mentalne događaje ili unutarnje psihološke procese.
Izvori ponašanja su vanjski (u okolišu), a ne unutarnji (u glavi).
U tijeku teorijskog razvoja u psihologiji, ako se na neki način pojave mentalni pojmovi ili pojmovi u opisivanju ili objašnjenju ponašanja, onda bi bilo:
(a) ove pojmove ili pojmove trebalo ukloniti i zamijeniti bihevioralnim pojmovima
(b) mogu i trebaju biti prevedeni ili parafrazirani u koncepte ponašanja
ili
PRAVCI
(Graham, 2015)
PRAVCI
METODOLOŠKI BIHEVIORIZAM
- pozitivizam (ujediniti psihologiju s prirodnim znanostima)
- Watson: psihologija je objektivna eksperimentalna grana prirodnih znanosti
- cilj: predviđanje i kontrola
KORIJENI
- normativna teorija o znanstvenom ponašanju psihologije
- psihologija se treba baviti ponašanjem organizama (ljudskih i ne-ljudskih životinja, a ne bi trebala brinuti o mentalnim stanjima ili događajima ili izgradnji internih računa o ponašanju
- dominantna je tema u spisima Johna Watsona (1878-1958)
ZNAČAJKE
PSIHOLOŠKI BIHEVIORIZAM
KORIJENI
- empirizam (Locke i Hume)
- inteligentno ponašanje = proizvod asocijativnog učenja -> učenje temeljeno na iskustvu i idejama/mislima; otkrivanje kauzalnosti; stjecanje znanja o odnosima između događaja
- razumijevanje ponašanja potrebno zamijeniti referencama na iskustva s obzirom na podražaje (tj. događaje u okolini), a ne na misli i ideje (potrebno ukloniti)
- ne uzimaju u obzir mentalne procese
- u svojim psihološkim eksperimentima uzimaju u obzir introspektivne misli, osjećaje i sl.
- zadatak: odrediti vrste asocijacija i razumjeti na koji način okolina oblikuje ponašanje te predvidjeti kako će se ponašanje mijenjati s obzirom na promjenu okoline (pr. Životinje u operantno uvjetovanim eksperimentima ne uče kako pritisnuti polugu, već vezu između ponašanja i reakcije okoline; pritisak – hrana)
ZNAČAJKE
- istraživački program unutar psihologije
- svrha - objasniti ljudsko i životinjsko ponašanje u smislu vanjskih fizičkih podražaja, odgovora, povijesti učenja i pojačanja (za određene vrste ponašanja)
- prisutan u radu Ivana Pavlova (1849.-1936.), Edwarda Thorndikea (1874.-1949.) i Watsona
- njezin najcjelovitiji i najutjecajniji izraz je djelo B. F. Skinner na rasporedima pojačanja (potkrepljenja)
ANALITIČKI ILI LOGIČKI BIHEVIORIZAM
KORIJENI
- potječe iz logičkog pozitivizma -> smisao izjava u znanosti promatra se iz perspektive eksperimentalnih uvjeta ili promatranja koji potvrđuju istinu (verifikacija)
- Verifikacija = temelj analitičkog biheviorizma; mentalni pojmovi predstavljaju težnje (tendencije) ponašanja zbog čega se prevodi u ponašanje
Teorija unutar filozofije o značenju ili semantici mentalnih pojmova ili pojmova.
- pomaže u izbjegavanju dualizma tvari* (znanost koja tvrdi da se mentalna stanja odvijaju u posebnoj ne-fizičkoj mentalnoj supstanci (nematerijalnom umu))
- "Analitički" biheviorizam (također poznat kao "filozofski" ili "logički" biheviorizam) posvećen je istinitosti podsustava da se mentalni pojmovi ili pojmovi mogu i trebaju prevesti u pojmove ponašanja.
- U novije vrijeme, filozofski psiholog U. T. Place (1924. - 2000.) zagovarao je analitički biheviorizam ograničenog na namjerna ili reprezentativnim stanjima uma, kao što su uvjerenja.
ZNAČAJKE
Ideja mentalnog stanja ili ideja o ponašanju - kako se osoba ponaša u određenoj situaciji.
Daniel Dennet - pripisivanje stanja svijesti metodom koju naziva "heterofenomenologija"
(Graham, 2015)
PREDSTAVNICI
PREDSTAVNICI
JOHN DEWEY
JOHN DEWEY
(1859-1952)
ZNAČAJKE
- vodeći zagovornik funkcionalističke filozofije psihologije
- smatra da se osjećaji daju funkcionalnom karakterizacijom i predlaže da ih se tretira kao definirane osobe u ulogama u refleksnom licu koje bi trebalo dati načelo ujedinjenja i i kontrolirati radnu hipotezu u psihologiji (Hauser, ?)
WILLIAM JAMES
(1842-1910)
ZNAČAJKE
- New York, 11. siječnja 1842.-Chocorua, 26. kolovoza 1910.
- osnivač pragmatizma i utemeljitelj američke znanstvene psihologije
- slavno održavao da je "svijest", kada je jednom isparila na ovaj posjed čiste dijafantnosti, na mjestu nestajanja
- htio je poreći da riječ "svjesnost" označava entitet, te uporno inzistira na tome da ona zaista ima funkciju
- James-Lange --> TEORIJA EMOCIJA --> tvrdi da tjelesne promjene slijede izravno PERCEPCIJE uzbudljive činjenice i da je naš osjećaj iste promjene kao što se dogodilo IS emocija (Hauser, ?)
BERTRAND RUSSELL
ZNAČAJKE
- Trelleck, 18. svibnja 1872. - Penrhyndeudraeth, 2. veljače 1970.
- filozof, matematičar, logičar, povjesničar i društveni reformator
- među prvim filozofima priznao filozofsko značenje bihevioralne revolucije koju je predložio Watson
- tvrdio je da biheviorizam sadrži mnogo više istine od onoga što se pretpostavlja
- potiče razvijanje metode ponašanja u najvišoj mogućoj mjeri --> predlaže jedinstvenu prednost između bihevioralne i analitičke filozofije uma (Hauser, ?)
GILBERT RYLE
ZNAČAJKE
- 19. kolovoza 1900. – 6. listopada 1976.
- pokret "običnog jezika"
- kategorija-pogreška
- nudi široko dispozicijske priče o tome kako funkcionira mentalistička rasprava, odbacuje "model" objekta i oznake (Hauser, ?)
LUDWIG WITTGENSTEIN
LUDWIG WITTGENSTEIN
ZNAČAJKE
- Beč, 26. travnja 1889. – Cambridge, 29. travnja 1951.
- austrijski filozof koji je pridonio nekoliko epohalnih ideja filozofiji, većinom u temeljima logike, filozofiji matematike, filozofiji jezika i filozofiji uma
- pokret običnog jezika
- nudi široke dispozicijske priče o tome kako funkcionira mentalistička rasprava, odbacuje "model" objekta i oznake
- razumjeti govor o ljudima na modelu znanstvenih hipoteza o unutarnjim mehanizmima pogrešno konstruira "Logička gramatika (Hauser, ?)
WILLARD VAN OMAN QUINE
ZNAČAJKE
- uzeo pristup biheviorističara za proučavanje jezika
- pojmom psihološke ili mentalne aktivnosti ne možemo objasniti podrijetlo ili značenje govora govorimo o poticajima za govor (Graham, 2015)
˝poticajno značenje˝
RUDOLF CARNAP
ZNAČAJKE
- Ronsdorf, 1891. — Santa Monica, 1970.
- njemački filozof i logičar
- logički biheviorizam -> odnosi se na podvrgavanje psihološkog diskursa Carpovim i Hempelovim linijama ponašanja, tražeći analizu mentalnih pojmova uzduž linija koje su suglasne s logičkim, empirističkim doktrinama provjere
- uvođenje i primjena psiholoških pojmova i hipoteza logički i metodološki je analogna uvođenju i primjeni pojmova i hipoteza u fizičkoj teoriji (Hauser, ?)
CARL GUSTAV HEMPEL
ZNAČAJKE
- 8. siječnja 1905. – 9. studenoga 1997.
- njemački filozof i pisac
- Psihološke izjave – moguće prevesti u izjave koje ne uključuju psihološke koncepte (samo koncepte za fizičko ponašanje) (Graham, 2015)
PSIHOLOGIJA
PREDSTAVNICI
(Cetinić, 2005)
JOHN B. WATSON
John B. Watson
(1878.-1958.)
- američki psiholog
- iskazao konkretizaciju biheviorističkih postavki u obrazovnoj praksi
ZNAČAJKE
EDWARD THORNDIKE
Edward Lee Thorndike
(1878.-1949.)
- krajem 19. st. i početkom 20. st. – otkrio i proučavao učenje operantnim uvjetovanjem
ZNAČAJKE
OPERANTO UVJETOVANJE
- naziva se još i učenje pomoću pokušaja i pogrešaka
- subjekt: aktivan i operantnim ponašanjem djeluje u svojoj okolini; uči novo ponašanje na temelju posljedica što ih ono ima za njega
- uče se znanja, vještine i kognitivne osobine: vrijednosti, stavovi, interesi, navike – njihovo usvajanje je svrha odgoja i obrazovanja
- najveći dio osnovnog odgoja djece zbiva se uvjetovanjem (najčešće se koristi s još nekim oblikom učenja)
ZAKON EFEKTA
- povećava se vjerojatnost pojavljivanja ponašanja koje dovodi do poželjnih posljedica, a smanjuje se vjerojatnost ponovnog pojavljivanja ponašanja koje dovodi do nepoželjnih posljedica (Pastuović, 1997)
B. F. SKINNER
B. F. Skinner
(1904. - 1990.)
- nastavio istraživanja Edwarda Thorndike-a
ZNAČAJKE
DOPRINOS
- u svojim istraživanjima potvrdio da se na ljudsko ponašanje može djelovati posljedicama tog ponašanja
- uvodi pojam potkrepljenja u teoriju operantnog uvjetovanja – mogu biti pozitivna i negativna
- ističe da se moralni standardi moraju utvrditi na temelju znanstvenih opažanja ljudskog ponašanja
- eksperimentiranjem se trebaju identificirati one sredine koje najbolje koriste ljudske potencijale – u takvim sredinama ćemo pronaći moralni kod koji ljudi moraju slijediti
PROGRAMIRANA NASTAVA
- postavio osnove suvremene pedagogije uvođenjem programirane nastave – predstavlja proces oblikovanja ponašanja na temelju potkrepljenja željenog ponašanja
- temelji se na programiranom učenju koje je visoko individualizirano učenje – svakom učeniku omogućuje napredovanje brzinom ovisnom o pozitivnim potkrepljenjima dobivenima za postignuti učinak (Pastuović, 1997)
„Pretpostavlja organizirani razred u kojem se posebno ističe uspostavljanje i održavanje mjesta, okoline, poticanje potkrepljenja i individualizacija nastave.”
(Ellsworth, J., 2001, str. 4)
PROGRAMIRANO UČENJE
NASTAVNIK
Poput instruktora prati rad učenika – utvrđuje ponašanje i daje potkrepljenja određenom ponašanju.
WOLFGANG BREZINKA
Wolfgang Brezinka
(1928.-?)
- isticao važnost:
- povezivanja biheviorističke znanosti o odgoju s prirodnim znanostima
- veze između biheviorističke znanosti s normativnom pedagogijom
- neriješenih problema koje biheviorizam zanemaruje
ZNAČAJKE
PROBLEMI
1. Kompleksnost odgojne prakse koju čine brojni čimbenici i njihovi međusobni odnosi.
2. Problem subjektivnih teorija jer se istražuju ponašanja, zapostavljaju mentalna stanja (osjećaji, misli), a čovjek se promatra kao predmet prirodno-znanstvene spoznaje.
3. Problem vrijednosne neutralnosti, posebice utjecaja istraživačkih metoda na ispitanike i dvojbe mogu li pokusi na ljudima imati neutralnu vrijednost.
IVAN PAVLOV
Ivan Pavlov
(1849.-1936.)
- Ivan Pavlov je, slučajno, provodeći pokuse na životinjama otkrio učenje klasičnim uvjetovanjem
ZNAČAJKE
Primjena: psihologija
obrazovanja i odgoja
KLASIČNO UVJETOVANJE
- temelji se na formiranju pojedinačno uvjetovanih refleksa
- najjednostavniji je oblik učenja neposrednim iskustvom
- daje temeljne informacije o pojavama i zbivanjima u našoj okolini
- njime se uči uvjetovano reagiranje naslijeđenim fiziološkim reakcijama i uvjetno reagiranje naslijeđenim čuvstvenim reakcijama*
- ima važnu ulogu u odgoju ljudi jer je čuvstvena sastavnica čimbenik stavova, interesa, navika i moralnih vrijednosti*
subjekt: pasivan
reakcije se izazivaju
DANAS
DOPRINOS
u funkciji odvikavanja od nepoželjnog ponašanja; ˝behavior˝ terapija – mijenjanje nepoželjnog ponašanja
PRIMJENA U UČIONICI
(Standridge, 2002)
PRIMJENA U UČIONICI
UGOVOR
UGOVOR
- pomaže u usmjeravanju učenika na ponašanje
- Potrebno odrediti ponašanje i dogovoriti se oko ugovora
- primjena: škola, kuća
1. Učenik ne dovršava domaće uratke -> ugovorom učenik mora ostati za dodatnu pomoć, tražiti roditelje za pomoć i dovršavati zadatke na vrijeme; učitelj je dostupan za asistiranje
2. Učenik se loše ponaša na satu -> ugovorom minimiziraju smetnje – učenik mora biti točan, sjediti ispred učitelja, dizati ruku kada ima pitanje ili komentar, ne napuštati mjesto bez dozvole
POSLJEDICE
POSLJEDICE
- neposredno nakon ciljanog/željenog ponašanja
a) pozitivne/negativne
b) (ne)/očekivane
c) odmah ili dugotrajno
d) ekstrinzične/intrinzične
e) materijalne/simbolične)
f) emocionalne(intrapersonalne)/nesvjesne
- ovisi o tome jesmo li nekoga pozitivno ili negativno potkrijepili
POTKREPLJENJE
POKTREPLJENJE
- POZITIVNO: prezentacija pozitivnog podražaja (pojačava vjerojatnost pojavljivanja ponašanja)
- NEGATIVNO: pojačava vjerojatnost odgovora koji uklanja nepoželjno stanje; uklanjanje podražaja koji je negativan za učenika
KAZNA: prezentiranje jakog podražaja koji umanjuje vjerojatnost pojavljivanja nekog ponašanja
GAŠENJE
GAŠENJE
- smanjuje vjerojatnost odgovora kontinuiranim povlačenjem prethodno pojačane stimulacije (potkrepljenja)
- pr. Svaki put kada bi učenik dignuo ruku i javio se za davanje odgovora na postavljeno pitanje, profesor bi mu dao plus. Nakon nekog vremena profesor je prestao davati pluseve, a učenik je prestao dizati ruku.
MODIFIKACIJA PONAŠANJA
MODIFIKACIJA PONAŠANJA
- metoda za postizanje bolje izvedbe nezainteresiranih učenika
- postupak:
1. Specifikacija željenog ishoda – Što će se mijenjati i kako će se ocijeniti? (pr. povećano sudjelovanje učenika u razrednim diskusijama)
2. Razvijanje pozitivnog, njegujućeg okruženja; uklanjanje negativnih podražaja (pr. prozivati učenika samo kada je sigurno da zna odgovor na pitanje)
3. Identifikacija i uporaba prikladnih pokrepljivača (intrinzične i ekstrinzične nagrade)
4. Obrazac ponašanja jača sve dok učenik ne ostvari uspjeh u željenom ponašanju (pr. sudjelovanje u diskusijama)
5. Smanjenje učestalosti nagrada kao i razgovora licem u licem između profesora i učenika
6. Evaluacija i procjena učinkovitosti pristupa temeljenog na očekivanjima učitelja i rezultatima učenika (pr. usporedba frekvencije učenikova odgovora u raspravama s obzirom na pruženo podršku –> koliko se često samostalno uključuje u raspravu?)
VAŽNOST
VAŽNOST
- učenici rade ono što im pruža pozitivne osjećaje i što je odobreno od strane ljudi kojima se dive
- izbjegavaju ona ponašanja koja im izazivaju nelagodu
- ponašanje se može naučiti, ali isto tako odučiti ili ponovno naučiti
POPIS LITERATURE
1. Cetinić, G. (2005). Struktura odgojno - obrazovnih filozofija učitelja u Republici Hrvatskoj. Magistarski rad. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci.
2. Cohen, L.M. (1999). Philosophical Perspectives in Education. School of Education. Preuzeto 8. travnja 2017. s: https://oregonstate.edu/instruct/ed416/PP4.html .
3. Collins dictionary (?). Definition of 'behaviorism'. Glasgow: HarperCollins Publishers. Preuzeto 30. travnja 2017. s: https://www.collinsdictionary.com/dictionary/english/behaviorism.
4. Graham, G. (2015). Behaviorism. Stanford University: Center for the Study of Language and Information. Preuzeto 8. travnja 2017. s: https://plato.stanford.edu/entries/behaviorism/#4.
5.Hauser, L. (?). Behaviorism. The Internet Encyclopedia of Philosophy. Preuzeto 8. travnja 2017. s: http://www.iep.utm.edu/behavior/.
6. HGSE (2012). Educational Philosophies in the Classroom. Harvard Graduate School of Education. Preuzeto 12. travnja 2017. s: http://www.doe.in.gov/sites/default/files/cte/ncteb-edphil.pdf.
7. Standridge, M. (2002). Behaviorism. Emerging perspectives on learning, teaching, and technology. Preuzeto 30. travnja 2017. s: http://epltt.coe.uga.edu/index.php?title=Behaviorism.