Introducing
Your new presentation assistant.
Refine, enhance, and tailor your content, source relevant images, and edit visuals quicker than ever before.
Trending searches
(1508. - 1567.)
Marin Dužić je najveći renesansni stvaralac. Bio je orguljaš dubrovačke katedrale Svih Svetih. Od dubrovačke vlade dobio je novčanu pomoć da ide na školovanje u italijanski grad Sijenu. U to vreme Sijena je bila poznata kao stecište umetnika; po karnevalima, družinama, predstavama... Sve je ovo uticalo na njegovo stvaralaštvo.
Dobro poznavanje dramskog žanra u svim tipovima, pozorišno iskustvo, glumačka praksa i dramski talenat učinili su Držića jednim od najvećih komediografa. Ogledao se u svim žanrovima renesansne komedije: farsi (Novela od Stanca, 1550), plautovskoj, društvenoj ili eruditnoj komediji {Dundo Maroje 1551, Skup 1554), pastorali, pastoralnoj drami ili binskoj eklogi u stihu (Tirena 1551), mitološkoj igri (Venera i Adon). Mnoge Držićeve drame su izgubljene.
Odlike Držićevog dela:
1. vreme radnje - jedan dan;
2. mesto radnje - jedno; obično trg;
3. likovi su tipizirani;
4. fini humor, bez podsmeha;
5. držao se Horacijevog stava da je cilj svakog književnog dela da zabavi i pouči;
6. komedije je pisao dvostruko rimovanim dvanaestercima.
Književni rod: drama
Književna vrsta: farsa (srednjovekovna lakrdija, nastala u antici; kratka je; u njenoj osnovi je dosetka).
Mesto radnje: trg
Likovi:Stanac, Miho, Dživo Pešica, Vlaho
Radnja ''Novele od Stanca'' počiva na sukobu dva mentaliteta - sela i grada, koju u toku karnevalske noći na Placi u Dubrovniku izvode obesni gradski mladići sa Stancem, seljakom iz Hercegovine.
Motiv prevare čini tematsku srž i nosilac je dramske radnje.
Dživo Pešica, prerušen u Vlaha, prilazi Stancu, koji drema kod fontane i stupa u razgovor sa njim. Stanac mu odmah naivno ispriča svoju nevolju. Na Stančevo pitanje da se predstavi, Dživo daje psihološki dobro motivisanu lažnu sliku o sebi, tj. daje sliku idealnog trgovca u Stančevim očima. Držić je Dživov ''mudri'' govor uobličio stilizujući narodne izreke (npr. ''Hvali more, drž' se kraja!''). Na taj način dolazi do Stančeve identifikacije sa Dživom. Dživo i dalje plete mrežu u koju će se uhvatiti lakoverni seljak, pripovedajući, inspirisan Stančevim fizičkim izgledom, kako je nekada i sam došao u grad na Ivanjdan kao bradat i sed starac, i kako se uz pomoć vila, baš kraj iste česme podmladio.
U psihološkom smislu ovde je ključna tačka i to onog trenutka kada Stanac kaže da zna kako vile igraju; ovde je dat obrnut postupak identifikacije, jer Stanac pokušava da se, lažući, pokaže Dživu prisniji. Stanac otkriva da ga kod kuće čeka mlada žena - Miona, koja bi se obradovala njegovom podmlađivanju.
Dživo odlazi svojim prijateljima ostavljajući naivnog seljaka da čeka vile. Tada naiđu maškare, koje Dživo nagovori da se predstave kao vile, koje će pristupiti ''podmlađivanju'' Stanca...