Introducing
Your new presentation assistant.
Refine, enhance, and tailor your content, source relevant images, and edit visuals quicker than ever before.
Trending searches
Postoji oko 1.100 vrsta slepih miševa na svetu, što čini petinu ukupnog broja klasifikovanih vrsta sisara.[2] Izdvajaju se dve glavne grupe.
Prvu grupu (Megachiroptera) čine leteće lisice. Ovi slepi miševi imaju glavu nalik na lisice i hrane se uglavnom biljnom materijom, odnosno voćem, cvećem, nektarom i polenom. U potrazi za hranom koriste svoje krupne oči i oštro čulo mirisa.
Stepski ili uskolisni božur je biljka upadljivo crvenih cvetova. Zbog nesavesnog branja danas je postao retkost. Tipična staništa su suvi, peskoviti , stepsko-travni predeli, krečnjaci i vrtače. U Srbiji je jedna od pet ugroženih vrsta divljeg božura, koja se može naći na Deliblatskoj peščari, iznad sela Odorovci (Dimitrovgrad) i u okolini mesta Skrobnica (Sokobanja).
Lekovitost ove biljke poznata je od davnina tako da i njeno ime odatle vodi poreklo. Po Homeru lekar bogova zvao se Peon koji je izlečio Plutona biljkom nazvanom Peonija. Tanki, nežni listovi objašnjeni su u imenu vrste lat. tenuifolius = tankolistan.
U Srbiji rastu :
1. Banatski božur – Paeonia officinalis L. subsp. banatica (Rochel) Soo (Paeonia banatica Rochel)
2. Božur - Paeonia officinalis L. subsp. officinalis
3. Uskolisni ili stepski božur - Paeonia tenuifolia L. (u narodu poznat još kao div božur ili božurika)
4. Kosovski božur - Paeonia decora Anders. (Paeonia peregrina Miller)
5. Мушки божур - Paeonia corallina Retz. (Paeonia daurica, Paeonia mascula)
U periodu od 7. do 9. maja saradnici Zavoda, obavili su terenska istraživanja staništa stepskog božura – Paeonia tenuifolia kod mesta Skrobnica, opština Knjaževac, i iznad sela Odorovci (deo Vidliča, opština Dimitrovgrad).Terenska istraživanja ove, i drugih vrsta božura (kosovski, muški i obični božur) započeta su 2010. godine u cilju utvrđivanja brojnosti i stanja populacija strogo zaštićenih vrsta, kao i radi kompletiranja karte rasprostranjenja roda božura (Paeonia) u Srbiji. Tom prilikom pronađena su i nova staništa stepskog božura, tako da je ovogodišnje istraživanje započeto sa idejom da se urade studije zaštite novootkrivenih staništa stepskog božura, na dvema gore navedenim lokalitetima. Na taj način bi u Srbiji ova vrsta bila zaštićena na sve tri lokacije na kojima je do sada zabeležena. Zaštićeno prirodno dobro SRP „Deliblatska peščara“ donedavno je predstavljalo jedini poznati lokalitet ove vrste.
Slepi miševi, šišmiši, netopiri, ili ljiljci (Chiroptera) su red sisara koje karakteriše sposobnost aktivnog leta i eholokacije. Krila su im od kože koja je čvrsto razapeta između dugih prstiju njihovih šaka i zglobova.
Slepi miševi obično love noću a odmaraju se tokom dana, viseći naglavačke u pećinama, šupljem drvetu, ili zgradama. Neke vrste slepih miševa žive same, a neke u grupama od po hiljadu i više jedinki. Mnoge ženke slepih miševa skupljaju se u „obdaništima“ — kolonijama u kojima ostavljaju svoje mladunce da se zajedno greju jedni do drugih dok one odlaze u lov.