Introducing 

Prezi AI.

Your new presentation assistant.

Refine, enhance, and tailor your content, source relevant images, and edit visuals quicker than ever before.

Loading…
Transcript

- takvi likovi publici su bili poznati iz comedie dell arte

- Mozartove opere -

- Opera seria -

- TEMA S VARIJACIJAMA -

- Oratorij -

- Gluckova operna reforma -

- Misa -

- Opera buffa -

- SLOŽENA TRODIJELNA PJESMA -

- KONCERT -

- Opera u 18. stoljeću-

- Komorne glazbene vrste klasicizma -

- SONATA -

- zbog svega toga došlo je do rušenja ideala začetnika

Firentinske opere

A- T1

SONATNI OBLIK

- recitativ nije upotrebljavao samo uz pratnju čembala

(RECITATIVO SECCO), nego sa uz pratnju orkestra

(RECITATIVO ACCOMPAGNATO)

- Requiem -

(Misa za mrtve)

- instrumentalna glazbena vrsta namijenjena

klaviru ili solo instrumentu uz pratnju klavira

- u razdoblju klasicizma solist (najčešće SKLADATELJ) bi sam improvizirao

solističku kadencu i nije ju ispisivao u partituri, ali nakon 18. stoljeća

zanimanje za improvizaciju prestaje te skladatelji počinju kadence

zapisivati i propisivati njihovo izvođenje

- SIMFONIJA -

- lat. variatio -različnost

- najpoznatiji skladatelji komornih djela su:

Luigi Bocherini, Joseph Haydn

W.A. Mozart, L. van Beethoven

- najveći skladatelji koncerta bili su: MOZART HAYDN i

BEETHOVEN, a često su svoje koncerte i sami izvodili

- koncerti se najčešće pišu za klavir, violinu, violončelo,

trubu, rog, klarinet i fagot

- sadržaji opera bili su iz mitologije i povijesti

- opere ostvaruju cjelinu drame i glazbe

- većinu opera skladao je na talijanskom jeziku

lat. sounare (zvučati)

B - T2

- dok je plemstvo dolazilo u kazalište zbog zabave uz ozbiljnu operu, građanska publika je najviše uživala u pauzama te opere

Wolfgang Amadeus Mozart: Don Giovanni

- Leporellova arija br. 4 iz 1. čina

- Duet Don Giovaninija i Zerline br. 7. iz 1. čina

- Finale opere, br. 24., scena s kamenim kipom

- namijenjena intimnijem ugođaju (kuća ili dvorac)

glazbeno djelo za soliste, zbor i orkestar namijenjeno koncertnom izvođenju

- njegova težnja bila je uspostaviti ravnotežu između teksta i glazbe koje više nije bilo u tadašnjoj operi seriji

- glazbeno djelo za instrumentalnog solista i orkestar

Luigi Boccherini: Gudaći kvintet u E - duru, op. 11. br. 5

III. Menuet

instrumentalne glazbene vrste sastoje se od 3 - 4 stavka sa rasporedom tempa i oblicima

Predstavnici dvorkse aristokratske glazbe su:

Domenico Scarllati, Jean Phillipe Rameau

Jan Vaclav Stamic, Bachovi sinovi

u Hrvatskoj: Jan Krtitel Vanhal, Ignaz Joseph Pleyel

Luka Sorkočević

Wolfgang Amadeus Mozart:

40. simfonija u g- molu

1. Allegro

I. BRZI

- radnja zamršena, a sudbina likova zavisila je o volji i raspoloženju pjevačkih zvijezda

Bečka klasika

(1770. - 1820.)

u razdoblju Bečke klasike skladatelji

pišu višestavačne instrumentalne glazbene vrste

W.A.Mozart: Sonata za klavir u C - duru

- izvodi ju mala skupina glazbala od 2-9

- promijenio ulogu uvertire jer je smatrao da uvertira treba glazbom

ispričati sadržaj samog djela

- glazbeni oblik koji se sastoji od teme koja je najčešće napisana kao

jednostavni dvodijelni ili trodijelni oblik te od varijacija kojima se

najčešće mijenjaju glazbene sastavnice (ritam, melodija, tonska građa,

mjera...)

- raspored stavaka:

- najpoznatiji operni skladatelji 18. stoljeća su:

Christophor Wilibald Gluck

Wolfgang Amadeus Mozart

- početkom 18. stoljeća kazališta su bila preplavljena

operama "upitne kvalitete" zbog čega su se određene

opere izvodile samo jednu sezonu, a zatim bi pale u

zaborav

- najpoznatiji skladatelji komornih djela u Hrvatskoj su:

Ivan Jarnović te Luka i Antun Sorkočević

a

c

a

b

d

c

b

a

c

b

a

d

sastoji se od glazbenih brojeva, arija, recitativa, zborskih djelova, instrumentalnih ulomaka

- sastoji se od tri stavka sa rasporedom tempa:

BRZI - POLAGANI - BRZI

- Varaždin - prijestolnica hrvatskog

glazbenog klasicizma -

grad Varaždin koji je u to vrijeme bio kulturno i trgovačko središte koji je imao svoja tri klasičara i to:

Jan Krtitel Vanhal

Ivan Werner

Leopold Ebner

- između činova opere serije nekoliko je pjevača uz mali orkestar izvodilo komične glazbene intermezze

II. POLAGANI

I. Allegro

- instrumentalna glazbena vrsta namijenjena

simfonijskom orkestru

Giovanni Batista Pergolesi: La serva padrona (1733)

Služavka gospodarica

- arija Serpine iz i. čina

Codetta

B

A

=

Codetta

A

=

Codetta

=

B

A`___

Coda

NAJPOZNATIJE OPERE:

Figarov pir (1786.)

Don Giovanni (1787.)

Cosi fan tutte (1790.)

- komorni sastav je dobro uigrani tim: svaki je član

bitan i ima važnu ulogu u stvaranju skladne cjeline

W. A. Mozart: Requiem, KV 626

- Kyrie

- Lacrimosa

- popularni pjevači (kastrati) najčešće bi dodavali virtuozne ukrase, mijenjali melodije arija, pa čak i sadržaje opera

WOLFGANG AMADEUS MOZART:

MALA NOĆNA MUZIKA

II. Romanze - Andante

- jedina nepromjenjiva sastavnica kod varijacija je glazbeni oblik

Najvažniji dio kršćanskog bogoslužja je MISA

- Standarndni stavci mise su:

1. Kyrie eleison (Gospodine smiluj se)

2. Gloria (Slava Bogu na visini)

3. Credo in unum deum (Vjerovanje)

4. Sanctus (Svet)

5. Benedictus (Blagoslovljen)

6. Agnus Dei (Jaganjče Božji)

:c://

//:a://

:ba://

:dc://

a b a //

III. UMJERENI (PLESNI)

Podjela glazbe:

DVORSKA

kraljevi, carevi i plemići imaju svoje orkestre i zborove koji u palačama i dvorcima izvode i priređuju koncerte

Dvorska publika je dobro obrazovana i ima profinjen ukus stoga od glazbenika još uvijek naručuju skladbe i koncerte

II. Andante

Joseph Haydn: Koncert za trubu i orkestar u Es - duru

I. Allegro

- PREDKLASICIZAM -

(1730. - 1770. )

dijelimo ga na: Galantni i osjećajni stil

Predstavnici galantnog stila su: François Couperin

Jean Phillipe Rameau

Domenico Scarlatti

Predstavnici osjećajnog stila su: Johann Christian Bach

Carl Phillipe Emanuel Bach

Jan Vaclav Stamic

//: A = B Codetta ://

A`________ //

A = B Codetta Coda //

Ludwig van Beethoven:

Sonata u G - duru

- 3 st. Rondo

W.A.Mozart: Mala noćna muzika

II. st. Andante

- Pretklasična Simfonija -

porijeklo simfonije potječe iz talijanske operne uvertire

početkom 18. stoljeća dijelovi simfonije (brzi, polagani, brzi) odvajaju se u zasebne stavke čime nastaje pretklsična simfonija, a tijekom stoljeća se dodaje četvrti stavak MENUET čime simfonija dobiva konačni raspored stavaka:

BRZI, POLAGANI, UMJERENI (PLESNI), BRZI

Simfonija je u klasicizmu najpopularnija instrumentalna vrsta i skladano ih je više od 10 000

Za stvaranje simfonije zaslužni su Bachovi sinovi i skladatelji Mainnheimske škole

Ustaljuje se sastav orkestra sa četiri skupine glazbala:

gudači - prve i druge violine, violončela i

kontrabasi

drveni i limeni puhači - flaute, oboe, klarineti,

fagoti, rogovi i trublje u

parovima i tromboni

udaraljke - dva timpana

Jasnoća i jednostavnost harmonije vidljiva je u razvoju vodeće melodije i u pratećim glasovima

Nasuprot baroknom motorički pokretnom ritmu u klasicizmu je RITAM raznolik

Tempo se počinje obvezno zapisivati uz svaku skladbu

Dinamika se odlikuje postupnim dinamičkim prijelazima crescendom i decrescendom

tijekom stavaka se mijenja ugođaj glazbe (karakter)

(izmjena dramskih i lirskih dijelova)

classicus - najbolji, uzoran, najvrjedniji

označava pripadanje prvom od pet razreda u Servijevoj podjeli rimskih građana prema bogatsvu

umjetnički stil druge polovine 18. stoljeća

Glavni predstavnici:

WOLFGANG AMADEUS MOZART

LUDWIG VAN BEETHOVEN

JOSEPH HAYDN

KLasicizam

1750. - 1820.

Klasicizam se često naziva Bečka klasika jer su sva tri skladatelja djelovala u Beču

Prethodi mu stil koji se u glazbi naziva predklasicizam ili Rokoko (1730. - 1770.)

Predstavnici Predklasicizma su Bachovi sinovi

Johann Christian Bach i Carl Phillip Emanuel Bach

Skladatelji traže uzore u Antici, te su oduševljeni jednostavnošću i vedrinom koju primjenjuju u tehnici skladanja

Saloni postaju najvažnija mjesta satajanja plemstva, a osim u salonima glazba se izvodi u opernim kazalištima, koncertnim dvoranama, ali i na otvorenim prostorima

Glazbenici postaju samostalni umjetnici

Glazbeno zvanje više nije samo zanatsko, nego se veže uz ugled i opću kulturu življenja

Tiskaju se prvi udžbenici i priručnici za sviranje i pjevanje

- BEČ- prijestolnica glazbenog klasicizma-

Haydna, Mozarta i Beethovena u Beč je privukla želja za uspjehom i mogućnost napretka koji je u to vrijeme bio europski trgovački i kulturni centar.

- sastavnice se nikada ne variraju sve istodobno

A

B

- komorni sastavi nemaju dirigenta

- kako su u to vrijeme intermezzi postali sve popularniji već u prvoj polovini 18. stoljeća su se odvojili iz opere serije i prikazivali kao samostalne operne predstave , OPERE BUFFE

- Klasicizam ili Bečka klasika -

(1770. - 1820.)

Kroz mnogobrojen kvalitetne skladatelje i tisuće skladbi iz razdoblja predklasicizma pripravljao se, brusio i dozrijevao vrhunac stila, poznat kao klasicizam ili Bečka klasika

Predstavnici:

WOLFGANG AMADEUS MOZART

LUDWIG VAN BEETHOVEN

JOSEPH HAYDN

- Glazbene značajke stila -

Francois Coupren: Les Moissonneurs (Žeteoci)

Prevladava homofoni glazbeni slog

Melodija postaje glavno izražajno sredstvo. Ona je pjevna i jednostavna da je slušatelji mogu lako zapamtiti

Napušta se neprestani puls barokne motorike

Glazbeni tok podređen je težnji oblikovanja klasične simetrije te na taj način nastaju pravilne formalne cjeline

- GLAZBENE REČENICE I PERIODE

U pretklasicizmu nestaje basso continuo, a u klasicizmu se potpuno gubi

- PRETKLASICIZAM -

Couprenov Rondo je glazbeni oblik u kojemu se glavna tema ponavlja najmanje tri puta, a između njih se nalaze coupleti (epizode)

Francois Coupren: Les Moissonneurs (Žetoci)

Domenico Scarlatti: Sonata u d - molu

Scarllatijeve sonate su jednostavačne skladbe pisane u baroknom dvodjelnom obliku.

Značajka Scarllatijeve sonate je naznaka druge teme

IV. BRZI

III. Rondo, Allegro

- raspored stavaka:

najpoznatiji hrvatski oratorij iz razdoblja klasicizma je:

Julije Bajamonti: Prijenos sv. Duje

- cilj koncerta je prikazati virtuozitet instrumentalnog

solista te ga suprotstaviti sa snagom zvukovnih boja

orkestra

//: T1 = T2 Codetta ://

T1`_____ //

T1 = T2 Codetta Coda //

- složena trodijelna

pjesma

- takvoj hiper produkciji doprinijelo je i to što su

libretisti pisali 10 puta više opera nego drama

- Friedric Veliki u Berlinskom kazalištu pjevačima je pod prijetnjom tjelesne kazne, zabranio mijenjati i kratiti uloge

Poseban poticaj Mainnheimskim skladateljima bio je Mainnheimski sjajno uvježbani orkestar koji je bio posebno slavan po izvođenju crescenda i decrescenda

Jan Vaclav Stamic: Simfonija u Es - duru

- Allegro

- Andante non troppo

- Menuet: Moderato

- Presto

Luka Sorkočević: Simfonija br. 3 u D - duru

- Allegro

- Andante

- Presto

II. POLAGANI

I. BRZI

Christophor Wilibald Gluck: Orfej i Euridika (1762.)

- zbor furija, početak 2. čina

- arija Orfeja: Che faro senza Euridice, iz 3. čina

- zanimljivost nizanja polazi od jednostavnijih načina obrada teme do sve

složenijih

- na Njemačkom jeziku napisao je nekoliko opera od kojih je najpoznatija Čarobna frula (1791.) singspiel (njemačka komična opera s govorenim dijalozima)

menuet

trio

ekspozicija

provedba

repriza

- najpoznatiji skladatelji sonata su:

A

Coda

B

A

C

- prvi stavak koncerta skladan je u SONATNOM OBLIKU

uz dvije posebnosti:

I. DVOSTRUKA EKSPOZICIJA - prvu ekspoziciju svira orkestar izvodeći dvije teme u osnovnom tonalitetu i na taj način stvara ugođaj isčekivanja solista. Drugu ekspoziciju svira solist i zajedno s orkestrom ponovno izlaže obije teme

II. SOLISTIČKA KADENCA - dio pri kraju stavka, bez orkestralne pratnje u kojemu solist pokazuje svoju virtuoznost svirajući ljestvice, pasaže razložene akorde i dr.

Na kraju kadence solist svira triler nakon čega se ponovno uključuje orkestar

- operna reforma temeljila se na dva osnovna zahtjeva:

* POJEDNOSTAVLJENJE LIBRETA

- uklanjanjem nelogičnih zapleta i zamršenih

odnosa među likovima

* NAGLAŠAVANJEM JEDNOSTAVNOSTI I UVJERLJIVOSTI GLAZBE

- iz arija izbacuje pretjerane virtuozne ukrase

- od pjevača je tražio da pjevaju arije točno kako

su zapisane, bez improvizacija

- veću važnost dao zboru koji sudjeluje u radnji

kao i u grčkim tragedijama

- orkestar ne prasti samo pjevače nego stvara

ugođaj za dramsku radnju

- TEMA S VARIJACIJAMA -

Mozartov Requiem sastoji se od 12 stavaka

III. UMJERENI (PLESNI)

IV. BRZI

IVAN JARNOVIĆ: Treći koncertantni kvartet u F - duru

I. Allegro con spirito

II. Andantino

III. Allegro vivace

- komorne glazbene vrste su:

GUDAĆI KVARTET (dvije violine, viola i violončelo)

GUDAĆI KVINTET (dvije violine, dvije viole i violončelo)

KLAVIRSKI TRIO (klavir, violina i violončelo)

- pjevači njeguju BEL CANTO stil (ističe ljepotu glasa i pjevačku tehniku)

- ovaj glazbeni oblik klasičari su koristili kao jedan samostalni stavak

simfonije, sonate ili komorne skladbe

- kratko glazbeno - scensko djelo u dva čina, veselog karaktera, s prikazom duhovitih zgoda iz svakodnevnog života

a

b

a

tema -

E1

T T T Coda

E2

Wolfgang Amadeus Mozart

- GRAĐANSKA GLAZBA -

krajem 18. st. kako građanstvo preuzima vodeću ulogu u društvu glazba postaje dostupna širokoj građanskoj javnosti

Građanski javni život temelji se na dva oblika:

kućno muziciranje i javne koncerte

- najpoznatiji skladatelji simfonija su:

A

- dvodijelni oblik

B

Baldassare Galuppi (112)

Alessandro Scarlatti (115)

Leonardo Leo (70)

Ludwig van Beethoven

- do ravnoteže između podijeljenih strana ipak

dolazi zbog jednake važnosti solista i orkestra pa

tako dok solist svira melodiju orkestar ga prati ili

obratno

Wolfgang Amadeus Mozart: Čarobna frula

- uvertira

- arija Kraljice noći iz 2. čina

Gluck je uspio ostvariti želju da opera ponovno postane glazbena drama i vrijedno umjetničko djelo od kojega se očekuje velika estetička i etička vrijednost

/

- glazbeni oblik sastavljen od tri dijela (ABA), a

unutar svakog od ta tri dijela nalazi se po jedna

dvodijelna ili trodijelna pjesma

Ludwig van Beethoven

RONDO

- u operi buffi pojavljuju se stalni šaljivi likovi kao što su prevareni škrtci, stari skrbnici, lukave sluge, svojeglave djevojke

- isticanje arije i rastrošnost u scenografiji doveli su do zanemarivanja ostalih djelova opere:

orkestar je postao sve manji

zbor se rijetko koristio

recitativ se često izostavljao zbog nezanimljivosti

Joseph Haydn

Wolfgang Amadeus Mozart

Joseph Haydn

Learn more about creating dynamic, engaging presentations with Prezi