Loading presentation...

Present Remotely

Send the link below via email or IM

Copy

Present to your audience

Start remote presentation

  • Invited audience members will follow you as you navigate and present
  • People invited to a presentation do not need a Prezi account
  • This link expires 10 minutes after you close the presentation
  • A maximum of 30 users can follow your presentation
  • Learn more about this feature in our knowledge base article

Do you really want to delete this prezi?

Neither you, nor the coeditors you shared it with will be able to recover it again.

DeleteCancel

KLASICIZAM

No description
by

Marko Majstorović

on 5 June 2018

Comments (0)

Please log in to add your comment.

Report abuse

Transcript of KLASICIZAM

KLasicizam
1750. - 1820.

classicus - najbolji, uzoran, najvrjedniji
označava pripadanje prvom od pet razreda u Servijevoj podjeli rimskih građana prema bogatsvu

umjetnički stil druge polovine 18. stoljeća

Glavni predstavnici:
WOLFGANG AMADEUS MOZART
LUDWIG VAN BEETHOVEN
JOSEPH HAYDN
Klasicizam se često naziva Bečka klasika jer su sva tri skladatelja djelovala u Beču

Prethodi mu stil koji se u glazbi naziva predklasicizam ili Rokoko (1730. - 1770.)

Predstavnici Predklasicizma su Bachovi sinovi
Johann Christian Bach i Carl Phillip Emanuel Bach

Skladatelji traže uzore u Antici, te su oduševljeni jednostavnošću i vedrinom koju primjenjuju u tehnici skladanja
WOLFGANG AMADEUS MOZART:
MALA NOĆNA MUZIKA
II. Romanze - Andante
Podjela glazbe:
DVORSKA
kraljevi, carevi i plemići imaju svoje orkestre i zborove koji u palačama i dvorcima izvode i priređuju koncerte

Dvorska publika je dobro obrazovana i ima profinjen ukus stoga od glazbenika još uvijek naručuju skladbe i koncerte
Predstavnici dvorkse aristokratske glazbe su:
Domenico Scarllati, Jean Phillipe Rameau
Jan Vaclav Stamic, Bachovi sinovi

u Hrvatskoj: Jan Krtitel Vanhal, Ignaz Joseph Pleyel
Luka Sorkočević
- GRAĐANSKA GLAZBA -
krajem 18. st. kako građanstvo preuzima vodeću ulogu u društvu glazba postaje dostupna širokoj građanskoj javnosti

Građanski javni život temelji se na dva oblika:
kućno muziciranje i javne koncerte
Saloni postaju najvažnija mjesta satajanja plemstva, a osim u salonima glazba se izvodi u opernim kazalištima, koncertnim dvoranama, ali i na otvorenim prostorima

Glazbenici postaju samostalni umjetnici

Glazbeno zvanje više nije samo zanatsko, nego se veže uz ugled i opću kulturu življenja

Tiskaju se prvi udžbenici i priručnici za sviranje i pjevanje

- BEČ- prijestolnica glazbenog klasicizma-

Haydna, Mozarta i Beethovena u Beč je privukla želja za uspjehom i mogućnost napretka koji je u to vrijeme bio europski trgovački i kulturni centar.
- Varaždin - prijestolnica hrvatskog
glazbenog klasicizma -

grad Varaždin koji je u to vrijeme bio kulturno i trgovačko središte koji je imao svoja tri klasičara i to:

Jan Krtitel Vanhal
Ivan Werner
Leopold Ebner
- PREDKLASICIZAM -
(1730. - 1770. )

dijelimo ga na: Galantni i osjećajni stil

Predstavnici galantnog stila su: François Couperin
Jean Phillipe Rameau
Domenico Scarlatti

Predstavnici osjećajnog stila su: Johann Christian Bach
Carl Phillipe Emanuel Bach
Jan Vaclav Stamic
- Klasicizam ili Bečka klasika -
(1770. - 1820.)

Kroz mnogobrojen kvalitetne skladatelje i tisuće skladbi iz razdoblja predklasicizma pripravljao se, brusio i dozrijevao vrhunac stila, poznat kao klasicizam ili Bečka klasika

Predstavnici:
WOLFGANG AMADEUS MOZART
LUDWIG VAN BEETHOVEN
JOSEPH HAYDN
- Glazbene značajke stila -

Francois Coupren: Les Moissonneurs (Žeteoci)

Prevladava homofoni glazbeni slog

Melodija postaje glavno izražajno sredstvo. Ona je pjevna i jednostavna da je slušatelji mogu lako zapamtiti

Napušta se neprestani puls barokne motorike

Glazbeni tok podređen je težnji oblikovanja klasične simetrije te na taj način nastaju pravilne formalne cjeline
- GLAZBENE REČENICE I PERIODE
Jasnoća i jednostavnost harmonije vidljiva je u razvoju vodeće melodije i u pratećim glasovima

Nasuprot baroknom motorički pokretnom ritmu u klasicizmu je RITAM raznolik

Tempo se počinje obvezno zapisivati uz svaku skladbu

Dinamika se odlikuje postupnim dinamičkim prijelazima crescendom i decrescendom

tijekom stavaka se mijenja ugođaj glazbe (karakter)
(izmjena dramskih i lirskih dijelova)
Ustaljuje se sastav orkestra sa četiri skupine glazbala:

gudači - prve i druge violine, violončela i
kontrabasi
drveni i limeni puhači - flaute, oboe, klarineti,
fagoti, rogovi i trublje u
parovima i tromboni
udaraljke - dva timpana




U pretklasicizmu nestaje basso continuo, a u klasicizmu se potpuno gubi

- PRETKLASICIZAM -

Couprenov Rondo je glazbeni oblik u kojemu se glavna tema ponavlja najmanje tri puta, a između njih se nalaze coupleti (epizode)

Francois Coupren: Les Moissonneurs (Žetoci)


Domenico Scarlatti: Sonata u d - molu

Scarllatijeve sonate su jednostavačne skladbe pisane u baroknom dvodjelnom obliku.

Značajka Scarllatijeve sonate je naznaka druge teme
- Pretklasična Simfonija -

porijeklo simfonije potječe iz talijanske operne uvertire

početkom 18. stoljeća dijelovi simfonije (brzi, polagani, brzi) odvajaju se u zasebne stavke čime nastaje pretklsična simfonija, a tijekom stoljeća se dodaje četvrti stavak MENUET čime simfonija dobiva konačni raspored stavaka:

BRZI, POLAGANI, UMJERENI (PLESNI), BRZI

Simfonija je u klasicizmu najpopularniji instrumentalni oblik i skladano ih je više od 10 000

Za stvaranje simfonije zaslužni su Bachovi sinovi i skladatelji Mainnheimske škole
Poseban poticaj Mainnheimskim skladateljima bio je Mainnheimski sjajno uvježbani orkestar koji je bio posebno slavan po izvođenju crescenda i decrescenda


Jan Vaclav Stamic: Simfonija u Es - duru
- Allegro
- Andante non troppo
- Menuet: Moderato
- Presto

Luka Sorkočević: Simfonija br. 3 u D - duru
- Allegro
- Andante
- Presto


Bečka klasika
(1770. - 1820.)
u razdoblju Bečke klasike skladatelji
pišu višestavačne instrumentalne glazbene vrste
instrumentalne glazbene vrste sastoje se od 3 - 4 stavka sa rasporedom tempa i oblicima
Wolfgang Amadeus Mozart:
40. simfonija u g- molu
1. Allegro
W.A.Mozart: Sonata za klavir u C - duru
A
B
=
Codetta
A
=
B
Codetta
A`___
Codetta
A
=
B
Coda
//: A = B Codetta ://
A`________ //
A = B Codetta Coda //
//: T1 = T2 Codetta ://
T1`_____ //
T1 = T2 Codetta Coda //
ekspozicija
provedba
repriza
SONATNI OBLIK
A- T1
B - T2
- SONATA -
I. Allegro
II. Andante
III. Rondo, Allegro
lat. sounare (zvučati)
- instrumentalna glazbena vrsta namijenjena
klaviru ili solo instrumentu uz pratnju klavira
- raspored stavaka:

I. BRZI
II. POLAGANI
III. UMJERENI (PLESNI)
IV. BRZI
- najpoznatiji skladatelji sonata su:
Wolfgang Amadeus Mozart
Ludwig van Beethoven
Joseph Haydn
Ludwig van Beethoven:
Sonata u G - duru
- 3 st. Rondo
W.A.Mozart: Mala noćna muzika
II. st. Andante

A
B
C
A
A
Coda
T T T Coda
E1
E2
RONDO
- instrumentalna glazbena vrsta namijenjena
simfonijskom orkestru
- raspored stavaka:

I. BRZI
II. POLAGANI
III. UMJERENI (PLESNI)
IV. BRZI
- najpoznatiji skladatelji simfonija su:
Wolfgang Amadeus Mozart
Ludwig van Beethoven
Joseph Haydn
- SIMFONIJA -
- Komorne glazbene vrste klasicizma -
- namijenjena intimnijem ugođaju (kuća ili dvorac)
- izvodi ju mala skupina glazbala od 2-9
- komorni sastav je dobro uigrani tim: svaki je član
bitan i ima važnu ulogu u stvaranju skladne cjeline
- komorni sastavi nemaju dirigenta
- komorne glazbene vrste su:
GUDAĆI KVARTET (dvije violine, viola i violončelo)
GUDAĆI KVINTET (dvije violine, dvije viole i violončelo)
KLAVIRSKI TRIO (klavir, violina i violončelo)
- najpoznatiji skladatelji komornih djela su:
Luigi Bocherini, Joseph Haydn
W.A. Mozart, L. van Beethoven
- najpoznatiji skladatelji komornih djela u Hrvatskoj su:
Ivan Jarnović te Luka i Antun Sorkočević
IVAN JARNOVIĆ: Treći koncertantni kvartet u F - duru
I. Allegro con spirito
II. Andantino





III. Allegro vivace
a
b
a
a
A
B
tema -
- dvodijelni oblik
/
/
/
/
- TEMA S VARIJACIJAMA -
- TEMA S VARIJACIJAMA -
- lat. variatio -različnost
- glazbeni oblik koji se sastoji od teme koja je najčešće napisana kao
jednostavni dvodijelni ili trodijelni oblik te od varijacija kojima se
najčešće mijenjaju glazbene sastavnice (ritam, melodija, tonska građa,
mjera...)
- jedina nepromjenjiva sastavnica kod varijacija je glazbeni oblik
- sastavnice se nikada ne variraju sve istodobno
- zanimljivost nizanja polazi od jednostavnijih načina obrada teme do sve
složenijih
- ovaj glazbeni oblik klasičari su koristili kao jedan samostalni stavak
simfonije, sonate ili komorne skladbe
Luigi Boccherini: Gudaći kvintet u E - duru, op. 11. br. 5
III. Menuet
a
a
b
a
b
a
c
c
d
c
d
c
a
b
a
//:a://
:ba://
:c://
:dc://
a b a //
A
B
A
- složena trodijelna
pjesma
menuet
menuet
trio
- glazbeni oblik sastavljen od tri dijela (ABA), a
unutar svakog od ta tri dijela nalazi se po jedna
dvodijelna ili trodijelna pjesma
- SLOŽENA TRODIJELNA PJESMA -
- KONCERT -
- glazbeno djelo za instrumentalnog solista i orkestar
- sastoji se od tri stavka sa rasporedom tempa:
BRZI - POLAGANI - BRZI
- cilj koncerta je prikazati virtuozitet instrumentalnog
solista te ga suprotstaviti sa snagom zvukovnih boja
orkestra
- do ravnoteže između podijeljenih strana ipak
dolazi zbog jednake važnosti solista i orkestra pa
tako dok solist svira melodiju orkestar ga prati ili
obratno
- najveći skladatelji koncerta bili su: MOZART HAYDN i
BEETHOVEN, a često su svoje koncerte i sami izvodili
- koncerti se najčešće pišu za klavir, violinu, violončelo,
trubu, rog, klarinet i fagot
- prvi stavak koncerta skladan je u SONATNOM OBLIKU
uz dvije posebnosti:

I. DVOSTRUKA EKSPOZICIJA - prvu ekspoziciju svira orkestar izvodeći dvije teme u osnovnom tonalitetu i na taj način stvara ugođaj isčekivanja solista. Drugu ekspoziciju svira solist i zajedno s orkestrom ponovno izlaže obije teme
II. SOLISTIČKA KADENCA - dio pri kraju stavka, bez orkestralne pratnje u kojemu solist pokazuje svoju virtuoznost svirajući ljestvice, pasaže razložene akorde i dr.
Na kraju kadence solist svira triler nakon čega se ponovno uključuje orkestar
- u razdoblju klasicizma solist (najčešće SKLADATELJ) bi sam improvizirao
solističku kadencu i nije ju ispisivao u partituri, ali nakon 18. stoljeća
zanimanje za improvizaciju prestaje te skladatelji počinju kadence
zapisivati i propisivati njihovo izvođenje
Joseph Haydn: Koncert za trubu i orkestar u Es - duru
I. Allegro
- Opera u 18. stoljeću-
- početkom 18. stoljeća kazališta su bila preplavljena
operama "upitne kvalitete" zbog čega su se određene
opere izvodile samo jednu sezonu, a zatim bi pale u
zaborav
- takvoj hiper produkciji doprinijelo je i to što su
libretisti pisali 10 puta više opera nego drama
Baldassare Galuppi (112)
Alessandro Scarlatti (115)
Leonardo Leo (70)
- Opera buffa -
- dok je plemstvo dolazilo u kazalište zbog zabave uz
ozbiljnu operu
, građanska publika je najviše uživala u
pauzama te opere
- između činova opere serije nekoliko je pjevača uz mali orkestar izvodilo komične glazbene intermezze
- kako su u to vrijeme intermezzi postali sve popularniji već u prvoj polovini 18. stoljeća su se odvojili iz opere serije i prikazivali kao samostalne operne predstave ,
OPERE BUFFE
- kratko glazbeno - scensko djelo u dva čina, veselog karaktera, s prikazom duhovitih zgoda iz svakodnevnog života
- u operi buffi pojavljuju se stalni šaljivi likovi kao što su prevareni škrtci, stari skrbnici, lukave sluge, svojeglave djevojke
- takvi likovi publici su bili poznati iz
comedie dell arte
Giovanni Batista Pergolesi: La serva padrona (1733)
Služavka gospodarica
- arija Serpine iz i. čina
- Opera seria -
- sadržaji opera bili su iz mitologije i povijesti
- radnja zamršena, a sudbina likova zavisila je o volji i raspoloženju pjevačkih zvijezda
- popularni pjevači (kastrati) najčešće bi dodavali virtuozne ukrase, mijenjali melodije arija, pa čak i sadržaje opera
- Friedric Veliki u Berlinskom kazalištu pjevačima je pod prijetnjom tjelesne kazne, zabranio mijenjati i kratiti uloge
- pjevači njeguju BEL CANTO stil (ističe ljepotu glasa i pjevačku tehniku)
- isticanje arije i rastrošnost u scenografiji doveli su do zanemarivanja ostalih djelova opere:
orkestar je postao sve manji
zbor se rijetko koristio
recitativ se često izostavljao zbog nezanimljivosti
- zbog svega toga došlo je do rušenja ideala začetnika
Firentinske opere
- najpoznatiji operni skladatelji 18. stoljeća su:

Christophor Wilibald Gluck
Wolfgang Amadeus Mozart
- Gluckova operna reforma -
- njegova težnja bila je uspostaviti ravnotežu između teksta i glazbe koje više nije bilo u tadašnjoj operi seriji
- operna reforma temeljila se na dva osnovna zahtjeva:


* POJEDNOSTAVLJENJE LIBRETA
- uklanjanjem nelogičnih zapleta i zamršenih
odnosa među likovima
* NAGLAŠAVANJEM JEDNOSTAVNOSTI I UVJERLJIVOSTI GLAZBE
- iz arija izbacuje pretjerane virtuozne ukrase
- od pjevača je tražio da pjevaju arije točno kako
su zapisane, bez improvizacija
- veću važnost dao zboru koji sudjeluje u radnji
kao i u grčkim tragedijama
- orkestar ne prasti samo pjevače nego stvara
ugođaj za dramsku radnju
- recitativ nije upotrebljavao samo uz pratnju čembala
(RECITATIVO SECCO), nego sa uz pratnju orkestra
(RECITATIVO ACCOMPAGNATO)
- promijenio ulogu uvertire jer je smatrao da uvertira treba glazbom
ispričati sadržaj samog djela
Christophor Wilibald Gluck: Orfej i Euridika (1762.)

- zbor furija, početak 2. čina
- arija Orfeja: Che faro senza Euridice, iz 3. čina
Gluck je uspio ostvariti želju da opera ponovno postane glazbena drama i vrijedno umjetničko djelo od kojega se očekuje velika estetička i etička vrijednost
- Mozartove opere -
- opere ostvaruju cjelinu drame i glazbe
- većinu opera skladao je na talijanskom jeziku
NAJPOZNATIJE OPERE:
Figarov pir (1786.)
Don Giovanni (1787.)
Cosi fan tutte (1790.)

- na Njemačkom jeziku napisao je nekoliko opera od kojih je najpoznatija
Čarobna frula (1791.)
singspiel

(njemačka komična opera s govorenim dijalozima)
Wolfgang Amadeus Mozart: Čarobna frula
- uvertira
- arija Kraljice noći iz 2. čina
Wolfgang Amadeus Mozart: Don Giovanni

- Leporellova arija br. 4 iz 1. čina
- Duet Don Giovaninija i Zerline br. 7. iz 1. čina
- Finale opere, br. 24., scena s kamenim kipom
- Oratorij -
glazbeno djelo za soliste, zbor i orkestar namijenjeno koncertnom izvođenju
sastoji se od glazbenih brojeva, arija, recitativa, zborskih djelova, instrumentalnih ulomaka
najpoznatiji hrvatski oratorij iz razdoblja klasicizma je:


Julije Bajamonti: Prijenos sv. Duje
- Misa -
Najvažniji dio kršćanskog bogoslužja je MISA


- Standarndni stavci mise su:

1. Kyrie eleison (Gospodine smiluj se)
2. Gloria (Slava Bogu na visini)
3. Credo in unum deum (Vjerovanje)
4. Sanctus (Svet)
5. Benedictus (Blagoslovljen)
6. Agnus Dei (Jaganjče Božji)
- Requiem -
(Misa za mrtve)
W. A. Mozart: Requiem, KV 626
- Kyrie
- Lacrimosa
Mozartov Requiem sastoji se od 12 stavaka
Full transcript