U ovom romanu djeca često spominju zelenu boju i kako je mrze jer je označavala neprijatelje."Zvijezde su crvene kao i bulke. -Sada znam zašto je jednom voz sa vojnicima pogazio sve bulke koje su izrasle pored pruge."
Novacima prije 1940. izdana je radna uniforma (HBT) koja je služila za poslove čišćenja oružja, održavanje opreme te je bila bez podstave, s malo oznaka i rađena je od pamučnog tvila. Imala je dva džepa bez gumbi te se časnička verzija razlikovala od obične po kragni bolje kvalitete i 12. veljače 1940. promijenila je boju iz cementno-sive u zelenkastu.
Zastava Jugoslavije bila je službena zastava jugoslavenske države od 1918. do 1992. Dizajn zastave i simbolizam izvedeni su iz Panslavenskog pokreta, koji je konačno vodio do ujedinjenja južnoslavenskih država i stvaranju ujedninjene slavenske države 1918. godine.
Dizajn zastave bio je tri jednake horizontalne trake: plava, bijela i crvena. Zastavu je prvi put koristila Kraljevina Jugoslavija od 1918. do 1943. Crvena zvijezda bila je postavljena u centar od strane pobjednika jugoslavenskih partizana u Drugom svjetskom ratu i bila je korištena sve do raspada Jugoslavije u ranim 1990tim. Danas, zastava ima simboličko značenje onima koji imaju nostalgiju za Jugoslavijom.
"Jednom je jedan od drugova štapićem nacrtao na zemlji petokratku zvijezdu. -Šta je ovo? -pitao je neko. -To je kraj rata.
BULKE-MAKOVI
EPITETI:bijeli,jedini,mutnu,plavo,nova,prazan,svojoj,velikih,divljih...
POREĐENJE:"Kao da kamioni iz zemlje izrastaju." "Kao da neko udara u strašan bubanj."Kao da se stidi toga što sam rekao."
HIPERBOLA-"-Ne- rekao sam- ovdje je najljepše.Nigdje ne može biti ljepše nego ovdje."
LITOTA:"Nebo iznad mene nije baš tako čisto."
GRADACIJA:"Voz ispred mene je išao sve bržei brže."
SINEGDOHA-"Ležim u travi i gledam predstavu koju su oblaci priredili samo za mene.Možda tamo gdje treba da se odselimo,svega ovoga neće biti
UVOD-Dječak sa svojom porodicom započinje novi život u novom domu na željezničkoj stanici.
ZAPLET-Tek što se počeo navikavati na novi život, školu, nove prijatelje i svoju prvu simpatiju, otac mu saopštava da se opet moraju seliti.
VRHUNAC-Nedugo nakon što dolazi na novu stanicu dolazi do rata,žene i djeca bježe u manastir a muškarci kreću u borbu.
RASPLET-Rat završava, žene i deca se vraćaju u svoje domove a većina muškaraca je izgubila život u ratu.
KRAJ-Dječak i njegova porodica se sele u grad.
OPIS ENTERIJERA:
"Stanica je imala dva sprata. Ušli smo najprije u jednu prostoriju u kojoj su jedan prema drugom stajali dva stola. Na jednom je bila glasna lampa koja je jedva osvjetljavala sobu, dok je na drugom bio ugrađen neki za mene čudan aparat... Iz ove prostorije izišli smo kroz vrata koja su bila preko puta onih na koja smo ušli. Tu je bilo staro drveno stepenište.
Gornji sprat je bio naš novi stan.
OPIS EKSTERIJERA;
OBLICI KAZIVANJA:
"Sve naokolo, dokle je mrak dozvoljavao da se vidi, bila je praznina."
"Kada prolazi kroz stanicu, pruga ima tri kolosijeka. Zatim, tamo daleko, i s jedne i s druge stanice kolosijeci se spajaju u jedan. I tako pruga nastavlja sve dok se okom može vdjeti. Dolje, ispod nasipa na kome je pruga, raste trava. Zelena i gusta. Moglo se u travi i spavati, a niko odozgo sa nasipa da ne primjeti da neko spava u travi. Pored pruge rasle su bulke, Crvene bulke kraj crnih šina."
Pripovijedanje u 1. licu:
" Imao sam tada šest godina. I o malim stanicama znao sam samo toliko da su one kućice kraj pruge kojima mašemo iz voza."
Dijalog: "Šta to radiš?"
"Javljam da je voz otišao."
"A kome javljaš?"
"Stanici do nas."
DJEČAK- usamljen i povučen. Kako se stalno morao seliti iz stanice u stanicu stvarao je nova prijateljstva i upoznavao nove ljude. Svidio mu se život u stanicama,brao je cvijeće, ispitivao se o očevom poslu i stalno je gledao kako vozovi prolaze. Kada je rat počeo malo manje su ga zanimali vozovi jer su dovozili rat, nesreću.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata; citati:
Jedan makedonski film o nogometu izazvao je politički potres na Balkanu takve snage da se osjetio čak i u Bruxellesu. Politički odnosi susjeda, Bugara i Mađara, znatno su se pogoršali od kada je prije desetak dana na Međunarodnom filmskom festivalu Braća Manaki u Bitolju prikazan makedonski film “Treće poluvrijeme”. U filmu pratimo tri priče: jedna govori o nogometu, druga o ljubavi, a treća o progonu i istrebljenju makedonskih Židova.
Filmska priča zasniva se na stvarnim događajima iz Drugog svjetskog rata kada je Makedonija, prema dogovoru sila osovine, bila u sastavu Bugarske. U to se vrijeme nogometni klub Makedonija borio za prvo mjesto u bugarskoj nogometnoj ligi, a glavni mu je konkurent bio Levski. Na čelu nogometnog kluba Makedonija bio je Židov Rudolf Spitz. Najspornija scena u filmu prikazuje deportaciju 7000 makedonskih Židova u nacistički logor smrti Treblinka. Od tamo se nitko od njih nije vratio živ. Makedonija je u holokaustu ostala bez 98 posto židovskog stanovništva - postotak koji ni u jednoj drugoj državi svijeta nije bio veći.
OTAC- je hrabar i pošten čovjek koji radi sve što može da zaštiti svoju porodicu. Iako su morali da se sele zbog njegovog posla, on je pokušavao da dječaku to učini zabavnim i da ga nauči o nečemu novom.
" Gdje je sada moj otac? Ja znam da se on ničega ne plaši . On se sada samo brine šta je s nama."
UZROK RATA
Izbijanje drugog svjetskog rata bio je proces koji je trajao skoro cijelo jedno desetljeće, i kome je glavni katalizator bila Velika ekonomska kriza, koja je bila počela u SAD u listopadu 1929. godine,te nametnute sankcije i ratne odštete Njemačkoj od strana sila pobjednica u 1. svijetskom ratu. Velika ekonomska kriza se manifestirala kroz globalni rast nezaposlenosti i siromaštva, koje je mase stanovništva u mnogim zemljama okretalo ekstremnim ideologijama s lijeva i s desna, a u mnogim državama dovodilo i do međuetničkih napetosti, pogotovo u Istočnoj Europi gdje je došlo do naglog porasta antisemitizma. U mnogim državama, pogotovo one koje su zaostajale za Britanijom i Francuskom, kriza je dovela do uvjerenja kako versajski poredak predstavlja kočnicu njihovog ekonomskog razvoja te da se on mora izmijeniti, ako je potrebno i oružanom silom, odnosno osvajanjem novih teritorija. Britanija i Francuska, glavni zagovornici politike globalnog razoružanja, su također bili snažno pogođeni krizom koja je spriječila njihovo ponovno naoružavanje.
Željezničke stanice,škola,livade pored pruge, manastir; citati:
"Iznad šume, daleko na brijegu,bio je jedan stari manastir."
"Nova stanica je u prizemlju, pored kancelarije moga oca, imala je i čekaonicu, u kojoj su sjedjeli putnici kada su čekali voz."
MANASTIR
U širem pogledu radnja se odvija u Makedoniji, Skoplju gdje je pisac proveo svoje djetinjstvo.