Introducing 

Prezi AI.

Your new presentation assistant.

Refine, enhance, and tailor your content, source relevant images, and edit visuals quicker than ever before.

Loading…
Transcript

Zemljiste je jedan od osnovnih delova svakog ekosistema, njegova osnovna osobina je plodnost. To je sposobnost zemljista da snabdeva biljke vodom, mineralnim supstancama i kiseonikom. Osim toga, zemljiste je i staniste za mnogobrojne vrste organizama

Zagadjivanje zemljista i hemijski otpad

Hemijski otpad

Vrste otpada

Hemijski otpad proizvodi skoro svaki vid industrijske proizvodnje; one industrijske grane koje proizvode male količine hemijskog otpada koriste proizvode velikih generatora ovog vida zagađenja što opet povećava njihov doprinos ugrožavanju životne sredine.

Nije samo industrija proizvođač opasnog hemijskog otpada. Poljoprivreda generiše takve otpade kao što su pesticidi, herbicidi, kao i materijale primenjene u njihovoj proizvodnji. Fluoridni otpad je nusprodukt proizvodnje fosfatnih veštačkih đubriva. Čak i rastvorljivi nitrati u stajskom đubrivu mogu dospeti u prirodne podzemne rezervoare.

1. Industrijski otpad

2. Poljoprivredni otpad

3. Otpad iz domacinstva

4. Medicinski otpad

Izvori hemijskog otpada mogu biti toksične farbe, zapaljivi rastvarači, lekovi i živa iz kućnih toplomera.

Renoviranje starih kuća obično zahteva struganje slojeva stare olovne farbe na zidovima, izolacioni materijali pećnica često sadrže čestice azbesta koje dospevaju u vazduh – udisanje ovih čestica izaziva rak i oboljenja pluća.

Bolnice obično sprovode odgovarajuće mere u odlaganju materijala kontaminiranih krvlju ili tkivom, odvajajući ih od ostalih vrsta otpada.

Pored pomenutog, ne treba zaboraviti ni primenu značajnih količina radioaktivnih izotopa u dijagnostici i terapijama, koji traže dodatne mere opreza u rukovanju i odlaganju.

Stetno delovanje hemijskog otpada

Oblici zagadjivanja zemljista

Hemijski otpad može zagaditi zemljište, vazduh, površinske i podzemne vode

- Zagađenje zemljišta može ugroziti ljude koji žive na tom području, biljke čije je korenje u njemu kao i životinje koje tu imaju stanište,

- Mulj iz gradske otpadne vode može sadržati toksične elemente ukoliko se industrijska otpadna voda meša sa otpadnom vodom iz domaćinstava,

- Zagađenje reka i jezera, može za veoma kratko vreme da uništi biljni i životinjski svet u njima ili da ih postepeno razara,

- Fosfati i nitrati, obično bezopasni, mogu da izazovu ubrzani rast algi ako ih ima u prevelikoj koncentraciji u reci ili jezeru.

Mere zastite

Hemijski otpad

Osnovne mere zastite podrazumevaju smanjenje upotrebe zagadjujucih materija u poljoprivredi i uopste smanjenje i zagadjenje vazduha i vode

U osnovi razlikujemo sledece oblike zagadjivanja zemljista:

- Pojava znacajnih koncentracija novih otrovnih materija,

- Znacajno povecanje koncentracije pojedinih elemenata, kao sto su razliciti nitrati, fosfati,

- Pojava patogenih organizama, bakterija i virusa usled

kontakta sa fekalnim vodama,

- Pojava radioaktivnog materijala koji u zemljiste dolazi ili

iz podzemnih voda ili putem atmosferskih padavina.

- Pracenje stanja

- Eliminacija uzroka

- Hemijske mere

- Bioloske mere

- Sanitarna polja za deponije

- Redukcija zagadjenih materija

Zagadjivanje zemljista

Posledice

Hemijski otpad, u čvrstom, tečnom ili gasovitom stanju može da izazove narušavanje zdravlja stanovništva, povrede pa čak i smrtne slučajeve a takođe i da dovede do teških oblika destrukcije životne sredine ukoliko se nepropisno prerađuje, skladišti i transportuje.

Na zemljistima koja su usled kiselih kisa danas postala kisela, veoma je tesko obnoviti prirodne sume ili formirati poljoprivredne povrsine.

Stetu zagadjivanja trpi i sam covek. Sve te biljke i zivotinje koje su zarazene zavrsavaju na pijacama i prodavnicama, a na kraju na nasim trpezama.

Zemljiste

Podzemne vode koje stizu su otrovi, koje smo ubacili u zemljiste, nalaze put do nasih bunara

HVALA NA PAZNJI

Hemijske supstance se smatraju opasnim ukoliko su:

- Zapaljive

- Korozivne

- Reaktivne

- Toksicne

Posledice zagadjivanja zemljista

- Susenje suma

- Nemogucnost obnove biljnog pokrivaca

- Zagadjivanje hrane

- Zagadjivanje vode

Izvori zagadjivanja

Jedan od najcescih izvora zagadjivanja je poljoprivreda. Poljoprivredna zemljista se zagadjuju direktnim hemijskim tretmanom radi suzbijanja korova i drugih stetocina.

Prekomernim djubrenjem poljoprivredno zemljiste se zagadjuje razlicitim neorganskim jedinjenjima.

Direktni izvor zagadjivanja zemljista su i smetlista i deponija

Sa njih se spiraju otrovi, koji se jednim delom zadrzavaju u zemljistu, a jednim delom odlaze u podzemne vode.

Na ovim mestima se intenzivno raspadaju i organske materije, pri cemu se oslobadjaju materije koje zagadjuju zemljiste.

Osim toga, u procesu raspadaju se i oslobadjaju se i mnogi gasovi koji zagadjuju atmosferu.

Kisele kise su jos jedan znacajan izvor zagadjivanja zemljista. One i susenja mnogih suma zagađuju zemljista na velikim prostranstvima. Osim kiselih kisa, iz vazduha dolaze druge materije koje na manjim ili vecim povsinama zagadjuje zemljista.

Na primer, prasina, cadj i druge cestice koje se izbacuju kroz dimnjake razlicitih fabrika ili automobila taloze se na okolnim zemljištima i dovode do zagadjivanja.

- Poljoprivreda

- Deponije otpada

- Kisele kise

- Industrija

- Saobracaj

Od tipa industrije, zavisi koje ce se zagadjujuce materije naci u zemljistu. Oko cementara se zemljiste zagadjuju prasinom, oko topionica olovom, bakrom, arsenom, sumporom ili silicijumom, oko industrije djubriva, nitratima i fosfatima. Zemljista mogu biti zagadjena vodom .

Radili: Nikola Mihajlovic i Danilo Djokic

Learn more about creating dynamic, engaging presentations with Prezi