KOPNENE VODE

Dunav, Drava, Mura, Sava, Krapina, Orljava, Bosut i druge rijeke nizinskog toka smireno krivudaju prostranim ravnicama, periodički plave polja i hrastove šume, a duž svojih korita formiraju duge pješčane sprudove.Nizinske rijeke su u cijeloj Europi najviše stradale razvojem ljudskog društva. Skraćen im je tok, odrezani rukavci, izbrisane mrtvice. Nizinske rijeke u Hrvatskoj još su vrlo dobro očuvane. Primjerice, rijeka Drava je jedna od najočuvanijih nizinskih rijeka u Europi koja plijeni pažnju, kako biologa tako i ostalih zaljubljenika u prirodu.

KOPNENE VODE

• sve vodene površine na kopnu

Možemo ih podijeliti na tri načina:

-prema agregatnom stanju

-prema mjestu gdje se nalazi: podzemne i površinske

-prema toku: tekućice i stajaćice

TEKUĆICE STAJAĆICE

-rijeke -lokve

-potoci -bare

-izvori -močvare

-jezera

Ovo bogatstvo posljedica je zemljopisnog položaja Hrvatske, koji obuhvača dva riječna sustava: crnomorski i jadranski.

Crnomorski ili dunavski sliv Hrvatske zauzima površinu od 35 132 km 2 , a nastanjuje ga 81 vrsta riba. Od toga 62 vrste naseljavaju isključivo ovaj sliv, a 18 vrsta dolazi u oba sliva. Tu nalazimo 68 autohtonih vrsta, a ostalih 13 su alohtone (unesene) vrste unesene uglavnom tijekom prošlog stoljeća.

U jadranskom slivu , ukupne površine 21 405 km 2 , obitava 88 vrsta riba (69 vrsta naseljava isključivo ovaj sliv, a 18 vrsta dolazi u oba sliva). U vodotoke jadranskog sliva uneseno je 14 alohtonih vrsta, te niz vrsta koje primarno naseljavaju dunavski sliv.

Jugozapadni dio Hrvatske jedno je od najvažnijih središta raznolikosti ihtiofaune u Europi. Vodotoke ovog podrucja naseljava veliki broj endemskih vrsta i podvrsta, a na osnovi postojećih saznanja, za očekivati je i otkrivanje novih vrsta.

Slatkovodna ihtiofauna Hrvatske je vrlo raznolika. Bogatstvo vrsta, a posebice endema, svrstava nas u jednu od ihtiološki najraznolikijih zemalja Europe. Sa svojih 154 vrste, Hrvatska zauzima drugo mjesto u Europi, odmah iza Turske, čiji je teritorij znatno veći. Veliko bogatstvo očituje se i velikom raznolikošću među našim slatkovodnim ribama; od najvećih europskih riba, kao što su moruna Huso huso (do 5 m i 1500 kg) i som Silurus glanis (do 5m i 300 kg), pa do najmanjih kao što je glavocic Knipowitschia panizzae (do 2,5 cm, maksimalno 4 cm).

Rijeke gorske Hrvatske

Jadranske rijeke

Hrvatska je zemlja s iznadprosječnom količinom vode po glavi stanovnika. Od ukupne raspoložive količine vode 12,0% čine podzemne vode zadovoljavajuće kakvoće, zahvaljujući ograničenom razvitku, slaboj naseljenosti i djelomično racionalnom upravljanju vodnim resursima.

Gornji tok Kupe i Dobra, Zeleni vir, Kamačnik i ostale riječice usadile su svoja vrela u gorske vrleti. Bistrih i hladnih voda žubore stjenovitim koritom u sjeni dubokih šuma.

Cetina, Krka, Zrmanja i Neretva na svom putu ka Jadranskom moru uklesale su duboke kanjone u surovi kamenjar dalmatinskog zaleđa i Zagore. Djeluju gotovo kao nestvarne oaze u bezvodnom krškom okolišu, a za ljetnih žega nezamjenjiva su pojilišta brojna stada ovaca i koza.

Kada govorimo o hrvatskim rijekama treba imati na umu i činjenicu da se Hrvatska, upravo zahvaljujući izdašnosti njihovih izvora, odnosno zahvaljujući podzemnim dijelovima njihova toka, svrstava u sam vrh zemalja sa dovoljnim zalihama pitke vode.

Hrvatska nema velikih jezera (najveće, Vransko kraj Biograda, ima površinu 30 km2). Od prirodnih jezera ljepotom i posebnostima ističu se jezera:

• Plitvička jezera (ujezereni tok rijeke Korane, sa 16 jezera),
• Crveno i Modro jezero kraj Imotskoga (jedinstvene krške pojave),
• kriptodepresija Vransko jezero na otoku Cresu (slatko),
• Vransko jezero kraj Biograda na moru te
• Prokljansko jezero (ujezereni tok donje Krke kraj Šibenika).

Rijeke u Hrvatskoj pripadaju dvama slivovima:

oko 62% rijeka Hrvatske pripada crnomorskom,

oko 38% pripada jadranskom slivu.

Granicu između ta dva sliva čini razvodnica koja ide vrhovima dinarskih planina.

U Hrvatskoj postoji 15 vrsta ljekovitog blata i 14 termalnih izvora (7 termomineralnih izvora s posebno kvalitetnom vodom) i svi se nalaze u unutrašnjosti zemlje.

Najpoznatija su umjetna jezera:

• Lokvarsko i Bajersko jezero u Gorskom kotaru,
• Trakošćansko u Hrvatskom zagorju
• Peručko na rijeci Cetini u Dalmaciji.
• Kopačevsko jezero, s okolnim ritskim šumama, u Baranji poznato je kao odlično mrijestilište riba i stanište ptica.

Nizinske rijeke

Rijeke središnje Hrvatske

Korana,Una, Mrežnica te Kupa i Dobra u donjem toku mirno vijugaju zelenim kanjonima. Neke od njih, poput Mrežnice, gusto su ispresijecane sedrenim slapovima i formiraju niz protočnih jezera.