Jadransko more i gospodarstvo Primorske Hrvatske

Jadransko more:

-nazvano po gradu Adrija na ušću rijeke Po

-pruža se smjerom sjeverozapad-jugoistok u duljini od oko 870km, a prosječna mu širina iznosi oko 160 km

-s ostatkom Sredozemlja povezano Otrantskim vratima

-P=138 000 km2

-5% površine Sredozemnog mora

-duboko oko 200m

-ima 1242 otoka, otočića, hridi i grebena

Svojstva mora:

-temperatura

zimi-više od 11° C

ljeti-22°C-25°C

-slanoća(SALINITET lat. salis-sol)

38%- 38 g soli u litar mora

-boja

po boji neba, naoblaka

-prozirnost

biološka siromaštvo Jadrana

Gibanja mora:

1) morske struje

kreću se u obrnutom smjeru od kretanja

kazaljke na satu

2)morske mijene

plima i oseka (razlika: 25-80 cm)

3)valovi

zbog bure i juga

ometaju promet

Današnja hrvatska obala posljedica je pomicanja morske razine (transgresije).

Transgresija označuje širenje morskih površina i plavljenje kopna.

Dalmatinski tip obale:

usporednost otoka i obale

Hrvatska je obala oblikovana od vapnanaca i dolomita te izložena abraziji.

Abrazija je destrukcijsko djelovanje mlata valova na obalama, poglavito strmijima, koje nazivamo klifovi.

Jadran je izvor brojnih resursa (hrana, minerali, energenti).

Danas je onečišćenje mora veliki problem. Ono označava ispuštanje štetnih tvari u morsku vodu.

ŠTITITI MORE ZNAČI ŠTITITI NAŠ ŽIVOT NA KOPNU!

GOSPODARSTVO PRIMORSKE HRVATSKE

Veće i poznatije tvornice za preradu ribe rade u...

http://www.adria-zadar.hr/o-proizvodnji/

http://www.mirna.hr/omirnid.html

Marikultura obuhvaća umjetni uzgoj ribe i školjaka.

Po uzgoju školjaka poznati su...

Proizvodnja morske soli tradicionalna je gospodarska grana na našem jadranskom primorju i otocima. Visoki salinitet morske vode i povoljni klimatski uvjeti s dugim suhim ljetima i dovoljno vjetra, koji pojačava isparavanje, prirodni su preduvjeti za proizvodnju soli.

Naše najpoznatije solane su...

STONSKA SOLANA:

-izgradnja započela početkom 14. stoljeća (1333.g.)

PAŠKA SOLANA:

-najveća u RH

-P=2,5 KM2

-proizvodnja soli: 20 000 t godišnje

NINSKA SOLANA

Rijeka:

-najveća i najvažnija luka u RH

-izgrađena 1873.g.

-izlaz je na more ne samo za svoje nacionalno zaleđe, nego i veliki dio srednje Europe

Ploče:

-prema ukupnom prometu; druga hrvatska luka

-važna za BiH; cijela BiH izlazi na Luku Ploče

Split:

-putnički promet

Brodogradnja je važna tradicionalna grana hrvatskog gospodarstva; 80% hrvatske proizvodnje.

Prva brodogradilišta izgrađena su u...

Rijeci:

-brodogradilište 3.maj

Puli:

-brodogradilište Uljanik

Splitu:

-brodogradilište Brodosplit

Voćarstvo:

-agrumi-NERETVA

-višnje-MARASKA

-Zadar i zaleđe

Maslinarstvo:

-Istra i otoci

Vinogradarstvo:

-Pelješac-PLAVAC MALI, DINGAČ

-Korčula-POŠIP

Neki korisni linkovi:

-http://www.kornati.hr/hrv/index.asp

-http://www.brijuni.hr/

-http://www.telascica.hr/

LIMSKI ZALJEV

ROVINJU

2 industrijske regije:

1) Splitska industrijska regija

(obuhvaća priobalje od Trogira do Omiša, te

Šibenik i Zadar kao izdvojene jezgre)

2) Riječka industrijska regija

(obuhvaća širi prostor riječke aglomeracije

i industrijalizirane dijelove Istre)

-Ribarstvo obuhvaća:

ribolov

uzgoj morskih organizama

prerada morskih organizama

trgovina

Budući da se najveći dio međunarodne trovine odvija pomorskim putem, gospodarstva primorskih zemalja neizbježno su upućena na more. Posljedica je toga nastanak i razvoj morskih luka.

Većinom i značenjem ističu se luke...

Industrija Primorske Hrvatske

-metalna industrija

(Rijeka,Pula, Knin, Split)

-obojena metalurgija

(TLM Šibenik)

-prehrambena i tekstilna industrija

(Metković, Ploče, Vrgorac, Sinj, Omiš)

-cementna industrija

(Solin, Pula, Umag)

-vađenje kamena

(Pučišća na Braču, Benkovac, Pazin)

NOVIGRADSKO MORE

Poljoprivreda:

-10% oranice i vrtovi

-4% voćnjaci i vinogradi

Znatnija uravnjena područja nalaze se u Zapadnoj Istri,Konavlima, Kaštelima, Ravnim kotarima, Neretvi i poljima u kršu.

-ekstezivno stočarstvo-slobodna ispaša (otoci i Dalmatinska zagora)

ZADRU

SALIJU

ŠIBENSKI ZALJEV

MALOSTONSKI ZALJEV