Rudarstvo u Bosni i Hercegovini
- Hrizotil-azbest je vatrostalna supstanca i nalazi se u planini Ozren u prostoru Delića brda,Studenog potoka,Jajinovaca i Ivkova grada.
- Ruda hromit se nalazi u ultrabazičnim magmatskim stijenama oko Duboštice kod Vareša.
- Ležišta magnezita nalaze se u centralnoj Bosni-
- Ležišta gipsa zauzimaju velika prostranstva u prostorima: Gornji Vakuf,Šipovo,Bosanski Novi,Ključ,Foča te Jablanica.
- Ležišta pirofilita koja se nalaze u okolini Konjica eksploatiraju se samo u BiH i nigdje više na prostoru bivše Jugoslavije.
- Industrija građevinskog materija predstavljena je proizvodnjom:cigle,cementa,krovne ljepenke,kamenih i mermernih ploča itd.
Rudarska proizvodnja skupa sa energetskim potencijalima čini osnov cjelokupnoj industriji,najpropulzivinijoj privrednoj grani.
Isto tako je locirana i izgrađena željezara u Ilijašu namijenjena proizvodnji sirovog željeza za livnice. Geološke rezerve u rejonima Vareša , Ljubije , planine radovan i Jablanice iznosi oko 700 miliona tona željezne rude iz koje se može izvaditi 300 miliona tona željeza, a to može predstavljati osnovu za proizvodnju 400 miliona tona čelika. Rudnici željezne rude vareš, Ljubija,Radovan i Tovarica , zatim tona čelika.Rudnici željezne rude Vareš, Ljubija,Radovan i Tovarnica, zatim rudnik krečnjaka Doboj,željezara Zenica, Ilijaš i Vareš objedinjeni su u jedinstven proizvodni kompleks koji se zove Rudarsko-metalurški kombinat Zenica.
- Hidropotencijal Bosne i Hercegovije koncentriran je na 8 rječnih baza, ukupne dužine 9,012 km
- Teoretski hidropotencijal je 99,256 GWh/godišnje što smješta BiH na 8. mjesto u Evropi.
- U BiH trenutno je instalisan hidrokapacitet od 2054MW.
Bosna i Hercegovina, a naročito južni dio države, je identificirana kao izuzetan region za izgradnju elektrana na vjetar. Prema posljednjim istraživanjima domaćih i inostranih eksperata, potencijal Bosne i Hercegovine ima koeficijent iskoristivosti veći za 30% od prosjeka EU, i najveći potencijal na Balkanu.
Nadalje, Bosna i Hercegovina ima značajne rezerve smeđeg ugljena, lignita i treseta, i procjenjuje se na količinu preko 6 milijardi tona. Tri glavna nalazišta ugljena su u tuzlanskoj regiji, regiji Centralne Bosne i u bazenu Gacko. Četiri termalne elektrane su u ovim oblastima, i koriste domaće izvore uglja i lignita, i iskorištavaju svoje pune kapacitete. Navedene rezerve uglja nude niz prilika za investitore u infrastrukturne projekte poput novih rudnika i novih termalnih elektrana, kao i postrojenja sa proizvodnju tečnih goriva iz treseta.Kao dotatak tome, istraživanja pokazuju da u Bosni i Hercegovini postoji niz obećavajućih nalazišta nafte.
- Vjetro-atlas na nivou države ne postoji, a istraživanja u ovoj oblasti su sporadična.
- Nema postrojenja koja su u operaciji, izuzev nekih koja su u fazi pripreme i gradnje.
Energetski potencijal Bosne i Hercegovine
Bosna i Hercegovina (BiH) je bogata prirodnim resursima koji su neophodni za proizvodnju električne energije. Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republika Srpska (RS) su većinski vlasnici elektroprivrednih preduzeća, a time i većine rudnika, hidroelektrana i termoelektrana u BiH.
Vlasništvo nad energetskim sektorom, trenutno u manjem obimu, imaju privatnici koji su od nadležnih institucija dobili koncesije za eksploataciju rudnika, izgradnju i korištenje hidro i termoelektrana ili su dobili mogućnost izgradnje vjetroelektrana ili solarnih elektrana. Privatne termoelektrane još nisu izgrađene, kao i dugo najavljivani veliki vjetroparkovi, ali jesu male hidroelektrane i solarne elektrane koje su priključene na sistem elektroprivrednih preduzeća kojima prodaju struju.
- Godišnji prosjek dnevne solarne iradijacije varira između 3.4 –4.4 kWh/m2.
- Tehnički potencijal je 6,2 puta veći nego ukupna energetska potreba za primarnom energijom.
Ruda mangana se nalazi i eksploatira kod Bosanske Krupe u Bužimu. Hromne i nikalne rude su još u fazi istraživanja.Obojeni metali:olovo,cink,boksit su neprekidno istraživani i zbog utvrđenih eksploatacionih rezervi otvarani su novi rudnici i proširivani stari. Tako je na području Srebrenice otvoren rudnik olova i cinka Sase,u kojem je otvoren pogon za obogaćivanje rude.
Od nemetala istraživana su i eksploatirana ležišta kvarca,kaolina,feldspata i građevinskog materijala.Posebno je razvijena proizvodnja uglja,a vršile su se istrage na naftu i druge mineralne sirovine.Na teritoriji Bosne i Hercegovine postoje rudne oblasti za sve vrste ruda. Tako se rudne oblasti željeza nalaze kod Vareša i Ljubije. Na više mjesta nalaze se pojave željeznih ruda,ali se zbog malih utvrđenih rezervi ne eksploatiraju. Otvoren je rudnik na planini Radovan.Pojava manganove rude kod Čevljanovića nije dovedena do eksploatacije,jer je u rudi nizak sadržaj korisne supstance.
U vareškoj rudnoj zoni nalazi se polimetalno ležište sulfidnih ruda sa baritom,nalazišta olovno-cinkanih ruda. Olovna ruda se javlja i u Olovu,i u njegovoj okolini,gdje su bile srednjovjekovne rudarske jame. Značajna su ležišta boksita na području Vlasenice,Bosanske Krupe,Bešpelja i Mostara.Ležošta žive nalaze se u Draževićima u blizini Srednjeg,ali rudnik nije otvoren zbog slabe prođe žive na međunarodnom tržištu.Pored metalnih mineralnih sirovina Bosna i Hercegovina je bogata nalazištima nemetala među koje se ubrajaju: dolomiti,krečnjaci,mermeri,gline,kvarcni pjesci,laporci te bentoniti i feldspati. Za industriju su još važni: barut,azbest,magnezit i dr.
Rudarstvo je dalo osnovu za razvoj zanatstva u početku,a kasnije za razvoj industrije. U toku poslijeratnog razvoja rudarstva u Bosni i Hercegovini intezivno se eksploatirao ugalj jer je on bio osnovni izvor energije. Istraživanja su vršena na nalazištima željezne rude,olovno-cinkanih ležišta i bakra.
Neke metalične rude se javljaju kao pretaložene u mlađim naslagama,nego što su naslage u kojima su primarno formirane.To su neka ležišta željeznih ruda i boksita. Ipak većina metalogenije je vezana za magmatske stijene,a kaustobioliti(ugalj,nafta,zemni gas) za sedimentne naslage. Na teritoriji Bosne i Hercegovine pojava rudarenja i metalugije počela,kao što smo ranije naveli,u metalnom dobu,posebno u bakarnom i željeznom. Dakle,od prvog mileniuma st.e.pa do danas na teritoriju Bosne i Hercegovine se istražuju i vade rude i otvaraju rudnici.
U terenima u kojima dominiraju magmatske stijene: intruzivne,efuzivne i žične,razvila se metalogenija,crnih i obojenih metala,zatim rijetkih metala. Nemetali:ugljevi,nafta,zemni gas i drugi nemetali javljaju se u sedimentnim stijenama BiH :ugalj u pretežno jezerskim naslagama neogena.
Industrija nemetala i građevinskog materijala
Na bazi velikog bogatstva sirovina iz grupe nemetala u BiH se razvila industrija nemetala i građevinskog materijala. Geografski razmještaj nemetalnih sirovina,kao u ostalom i drugih geoloških uvjetovanih sirovina,na teritoriji Bosne i Hercegovine je neravnomjerno raspoređen,ali svaki put u okviru geološke i geografske zakonitosti,i nema slučajni karakter. Tako se barit nalazi u prostoru oko Kreševa i Vareša,Velike Kladuše i Blagaja,Prače,Novog Travnika,a ležišta se pojavljuju i oko Banja Luke,Čapljine i Ljubije.
Barit se eksploatira u Kreševu i Velikoj Kladuši.Za potrebe vatrostalne industrije eksploatira se magnezit i za njega je otvoren rudnik u Kladnju. Azbest,kao vatrostalni materijal eksploatira se iz serpentinita kod Bosanskog Petrova Sela. Jedini rudnik kamene soli je u Tušnju gdje se vrši podzemna eksploatacija. Pored navedenih,u Bosni i Hercegovini postoje i ležišta i pojave nuklearnih sirovina,te plemenitih metala(zlata i srebra)kao i rijetkih metala.
Rudarstvo je na teritoriji Bosne i Hercegovine veoma stara privredna grana. Ona se bazira na pojavi ruda i minerala,a oni su vezani za geološku podlogu i geološku historiju Zemljine kore na teritoriji Bosne i Hercegovine. Za pojave metaličnih mineralnih sirovina veže se magmatski ciklus Zemljine kore. Faze magmatskih ciklusa na teritoriji Bosne i Hercegovine odvijale su se u geološkim epohama počevši od starijeg paleozoika,preko mlađeg paleozoika,trijasa,jure i krede ili mezozoika,nastavljale se kroz kenozoik i njegove periode i epohe:paleogen i neogen.
Zahvaljujući prirodnom bogatstvu Bosne i Hercegovine u pogledu rudnih sirovina, laka industrija, odnosno metaloprerađivački sektor, tradicionalno predstavlja najsnažniji sektor u zemlji. Udio ovog sektora čini gotovo jednu četvrtinu ukupnog BiH izvoza.
Metalna industrija u BiH počela se razvijati poslije Drugog svjetskog rata. Do 1992. godine metalna industrija zapošljavala je veliki broj radnika. Glavna su središta danas Široki Brijeg (FeAl), Sarajevo, Zenica i Banja Luka
Crna metalurgija ima u Bosni i Hercegovini dugu tradiciju.Bosna je bogata osnovnim sirovinama,energetskim potencijalima i radnim resursima koji su uvjetovali pojavu i uslovili razvoj crne metalurgije na njenom tlu gotovo svim epohama ljudske historije. U oblast vareša ,Fojnice i u oblasti Sane u Bosanskoj krajini još za vrijeme Turaka postojali su majdani i postrojenja gdje se topilo željezo i proizodio čelik. . Već 1891. podiže se visoke peći u Varešu, a iduće godine čeličana i valjaonica u Zenici. Tek poslije II svjetskog rata naglo se u Bosni i Hercegovini razvija crna metalurgija. Glavni centar crne metalurgije postaje zenica, u čijoj blizini se nlaze rudnici željeza,drugih pomoćnih sirovina,voda i energija,a i središnji položaj u tadašnjoj državi je uvjetovao da se baš u Zenici locira centar crne metalurgije.
Bosna i Hercegovina iskorištava svoje brze planinske tokove i rijeke potencirajući proizvodnju električne energije putem hidroelektrana.
Osnovni izvori primarne energije u Bosni i Hercegovini su hidro i termoelektrane (koje koriste ugalj), i pokrivaju preko 62% od ukupne potrošnje primarne energije.
Teoretski potencijal Bosne i Hercegovine u hidroelektričnoj energiji iznosi 8.000 MW, dok tehnički potencijal iznosti 6.800 MW, a ekonomski 5.800 MW. Trenutno instalirani kapacitet iznosi 2.052 MW (53% ukupno proizvedene energije), naznačava značaj hidropotencijala za Bosnu i Hercegovinu, iako je u velikoj mjeri neiskorišten (svega 37% od ekonomskog potencijala).
Mujić Ajla II-2
Kao i crna metalurgija tako je i obojena metalurgija u Bosni sa dužom tradicijom. Na bazi proizvodnje ruda obojenih metala: olovo-cink rude i njihovih koncentrata,te proizvosnje boksita i mangana,razvija se proizvodnja i prerada obojenih metala:aluminijuma i glinice.