Introducing
Your new presentation assistant.
Refine, enhance, and tailor your content, source relevant images, and edit visuals quicker than ever before.
Trending searches
Regionalno-geografski prikaz Starogvlaha i Raške
Petar Jovanović
Položaj
Planina Mučanj
Starovlaško raške planine su delovi najznačajnije visije na prostoru Drine i Ibra. Prostiru se u jugozapadnom delu Srbije.
Neke od najznačajnijih planina ove grupe su: Zlatibor, Tara, Ozren, Zvijezda, Javor, Čemerno i Radočelo.
Reka Drina
Stari Vlah obuhvata prostor između Ibra i Drine, oko Moravice, Uvca i Lima.
Raška obuhvata slivove reka Raške i Studenice.
Granice same Starovlaške visije su:
sever - gornji tok Zapadne Morave
istok - Ibar i Kopaoničke planine
zapad - BiH
jug - KiM
jugozapad - deo granice sa Crnom Gorom
Starovlaško raška visija je izgrađena od krečnjačkih, sedimentnih, magmatskih vododrživih stena koje uslovljavaju pojavu brojnih izvora, vrela, reka i potoka.
U reljefu takođe dominiraju i kotline (Novopazarska, Sjenička, Ivanjićka, Tutinjska, Prijepoljska, Pribojska), kao i kraška polja (Peštersko i Koštam), pećine (Ušačka, Tubića, Ledena pećina, Stopića pećina)
Dele se u tri grupe:
- Polimsko-podrinjska grupa
- Zlatarsko-pešterska grupa
- Starovlaške planine
Kovač
Između gornjeg toka reke Drine na zapadu i srednjeg i donjeg toka reke Lim na istoku i severoistoku, kao i područja masiva Ljubišnje na jugoistoku i Pošćenjskih planina na jugu, nalazi se više srednje visokih planina 1000-1500 m n.v. Ove planine nalaze se u tri države Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, a one su:
Kovač
Vučevica
Javorje
Vetrenik
Projić
Gajeva planina
Bič-planina
Gradina planina
Kamena gora
Lisa
Zlatarsko-pešterska grupa je lanac starovlaško-raških (sandžačkih) planina, koji se izdiže sa prostrane starovlaško-raške visije (visoravni) i pruža usporedno s lancem planina koje čine jezgro starog Vlaha (lanac Tara-Zlatibor-Golija). Neki od najznačajnih planina iz ove grupe su:
Zlatar
Jadovnik
Ozren
Giljevi
Vlahovi
Krstača
Ninaja
Rogozna
Zlatar
- Kontinentalna
Umereno topla leta i zime, najveća količina padavina krajem proleća i početkom leta i najsuvlji mesec je februar.
- Umereno-kontinentalna
Javlja se na područjima do 1000 m. n. v. (sever).
- Planinska
Javlja se na jugu s porastom nadmorske visine.
- Župna klima
Javlja se u kotlinama.
Lim
Iako ne dobija mnogo padavina, ova planinska regija bogata je izvorima i vodenim tokovima zbog vododržive podloge. Reljef je nagnut od juga prema severu, pa u tom pravcu otiču sve značajnije reke.
Najznačajnije reke su: Lim, Uvac, Raška, Studenica, Ibar, Golijska Moravica i Rzav.
Brojna su i veštačka jezera: Zlatarsko, Bajinobaštansko, Potpećko, Radoinjsko, Sjeničko i dr. Voda tih jezera koristi se za pokretanje turbina hidroelektrana, za ribolov i rekreaciju.
Brojna su nalazišta termomineralnih voda: Novopazarska banja, Pribojska banja, Mataruška banja, Jošanička banja, Bogutovačka banja.
Pančićeva omorika
Stari Vlah i Raška poznati su po gustim listopadnim i četinarskim šumama, livadama i pašnjacima. To se naročito odnosi na Taru, Zlatibor, Goliju, Zvijezdu, Rogoznu i Čemerno. Florističku osobenost regije predstavlja Pančićeva omorika u Nacionalnom parku Tara. Takođe imamo i jele, smreke, javora, bora, lekovitog bilja poput majčine dušice i hajdučke trave
Na Tari, Zvijezdi, Goliji i Zlataru ima medveda, vukova, divljih svinja, lisica, srna, lasica, orlova, sokola itd.
Beloglavi sup
Od posebnog značaja za ovu oblast je Beloglavi sup koji je najveća ptica u Srbiji i ugrožena je vrsta koja je pre dve decenije skoro izumrla, a njena kolonija u rezervatu Uvca je jedna od najvećih u Evropi.
Najbrojniji stanovnici su Srbi, a zatim Bošnjaci. Takođe ima i Turaka i Roma. Natalitet je visok, ali je zbog stalnog iseljavanja porast broja stanovnika mali. Najviše je starijih generacija, uglavnom poljoprivrednog stanovništva. Obrazovni nivo i zaposlenost nisu na zadovoljavajućem nivou, što su neki od razloga stalnog iseljavanja, i to pre svega mladog stanovništva.
Najnaseljeniji centri su: Novi Pazar, Užice, Prijepolje i Bajina Bašta.
Starovlaško-raška visija spada u red nedovoljno razvijenih regija u Srbiji. U Starom Vlahu preovlađuju ekstenzivno stočarstvo i šumska privreda. Posebno je čuveno peštersko stočarstvo – sjeničke ovce i sjenički sir. Mleko, mlečni proizvodi i vuna poznate su sirovine za prehrambenu i tekstilnu industriju.
Zemljoradnja je slabije razvijena zbog malih obradivih površina, visina regije i oštrije klime, zbog čega su i prinosi mali. Ratarska proizvodnja u dolinama i kotlinama ne podmiruje potrebe stanovnika ovog kraja. Značajna je proizvodnja krompira (Ivanjica) i pasulja (Dragačevo, Polimlje), voća (Arilje), a nešto manje i duvana (Bajina Bašta).
Rudno blago nije dovoljno istraženo. U regiji ima antimona (Ivanjica), bakra (Prijepolje) i uglja (rudnik Štavalj kod Sjeniče). Bogatstvo hidroenergijom koristi se u hidroelektranama „Bajina Bašta”, „Kokin Brod”, „Sjenica” i „Potpeć”.
Industrija ovog kraja ima dobru sirovinsku i energetsku osnovu, ali nije dovoljno razvijena. Najrazvijenije su tekstilna, metaloprerađivačka i drvna industrija. Najpoznatija je fabrika automobila Priboj (FAP), čija je dalja proizvodnja neizvesna.
Sjenički sir
Altun Alem džamija
Starovlaško-raška visija je poznata i po brojnim kulturno-istorijskim znamenitostima, među kojima su najznačajnije srednjovekovne crkve i manastiri. Većina potiče iz vremena vladavine dinastije Nemanjića. Ističu se manastiri Studenica i Sopoćani.
U dolini Ibra je Crkva Svetih apostola Petra i Pavla. Ističu se još i Đurđevi Stupovi, Gradac i Mileševa s freskom Beli anđeo.
U Starovlaškoj-raškoj regiji ima značajnih objekata islamske vere i arhitekture. Predstavljeni su džamijama, koje su najbolje očuvane u Novom Pazaru (Altun Alem džamija, Bor džamija, Arap džamija).
Studenica
Sopoćani
Neke od najlepših slika iz predela Starogvlaha i Raške.
* https://www.dinarskogorje.com/c3-planine-starog-vlaha-i-rascaronke-sand382aka.html
* https://geotesla.wordpress.com/2020/05/02/starovlasko-raska-visija-i-ibarsko-kopaonicki-kraj/
* https://mojaskola.rtsplaneta.rs/show/1424800/536/ss3-geografija-starovlasko-raska-visija