Introducing
Your new presentation assistant.
Refine, enhance, and tailor your content, source relevant images, and edit visuals quicker than ever before.
Trending searches
Tamara Radosavljevic S1/4
U Srednjem veku Srbi su živeli na dva kulturna područja.
Na istoku: Srbi, Bugari i Makedonski Sloveni bili su pod uticajem Vizantije i pravoslavne crkve.
Na zapadu: slovenačke i hrvatske zemlje i celo primorje bile pot uticajem katoličke crkve i zapada.
U toku srednjeg veka nastala su dva kulturna područja istočno i zapadno.
Bosna je, nakon perioda osobene kulture pod okriljem bosanske crkve, nakon osvajanja Stjepana II Kotromanića i Tvrtka I potpala pod uticaje i istočnog i zapadnog kulturnog područja.
Glagoljica i ćirilica, dva srpska pisma, omogućila su razvoj književnosti na slovenskim jezicima.
Povelje, pisma, ugovori i književna dela pisana su na narodnom jeziku, a postojali su posebni pisari koji su na grčkom jeziku vodili prepsiku sa vizantijskim oblastima.
glagoljica
Prevodilački rad doveo je do stvaranja književne delatnosti.
Prevodili su se verski spisi i književna i istorijska dela sa grčkog i latinskog. Vremenom su se pojavila i originalna književna dela životopisi srpskih vladara i crkvenih starešina.
Stefanu Nemanji, osnivaču Srpske države, bila su posvećena prva žitija.
Najpoznatije istorijsko delo je "Letopis popa Dukljanina" iz XII veka.
Usmena književnost je bila dosta zastupljena, ali se o njoj malo zna budući da se vremenom izgubila.
Iz ovog perioda je sačuvano dosta pravnih spomenika, kao što je Statut Novog Brda, najznačajnijeg srednjovekovnog rudarskog središta na Balkanu.
Statut Novog Brda bio je dodatak Rudarskom zakonu despota Stefana Lazarevića.
Dušanov zakonik je nastao u srednjem veku i predstavlja naš najznačajniji pravni spomenik. Ima više od 200 članova, a njime je ujednačeno raznorodno feudalno pravo.
Dušanov zakonik napisan je na narodnom, starosrpskom jeziku. Pored domaćeg feudalnog i običajnog prava sadrži i mnoge članove iz vizantijskog prava.
Neki od sačuvanih građevinskih spomenika iz doba razvijenog feudalizma su brojni bedemi koji i danas opasuju mnoge gradove u primorju i unutrašnjosti.
Građevinski spomenici u istočnom kulturnom području nose odlike vizantijskog stila, što znači da su unutrašnji zidovi u crkvama ukrašeni freskama.
Ova freska predstavja jedan od najlepših radova srpske i evropske umetnosti srednjeg veka. Nalazi se u manastiru Mileševa.
Slikarska dela su, osim na freskama, sačuvana i na ikonama i na listovima rukopisnih knjiga.
Srbi pripadali istočnoevropskom kulturnom području i bili pod snažnim uticajem Vizantije i pravoslavnog hrišćanstva.
Srbi u srednjem veku govorili staroslovenskim jezikom i koristili Klimentovu ćirilicu.
KNJIŽEVNOST:
Žitija (biografije) srpskih vladara
Žitije Svetog Simeona koje su napisali Sveti Sava i Stefan Prvovenčani
Žitija služila za učvršćivanje kulta vladara dinastije Nemanjić
PISANI SPOMENICI:
Letopisi
Natpisi
Dušanov zakonik
Letopis popa Dukljanina
GRAĐEVINARSTVO:
Manastiri su građeni kao zadužbine vladara.
Vladari su bili ktitori manastira.
Manastiri građeni u raškom stilu gradnje.
Zadužbine Stefana Nemanje:
Studenica
Hilandar
Đurđevi Stupovi
Zadužbina kralja Stefana Prvovenčanog Manastir Žiča
Zadužbina kralja Vladislava Manastir Mileševa
Zadužbina kralja Stefana Uroša I Manastir Sopoćani
Zadužbina kralja Milutina Manastir Gračanica
Zadužbina kralja Stefana Dečanskog Manastir Visoki Dečani
Zadužbina cara Dušana Ostaci manastira Svetih Arhangela
FRESKE
Slike nastale nanošenjem boje na svežem malteru. Na freskama prikazani vladari, scene iz hrišćanske vere. Najpoznatije srpske freske su freske Belog anđela i Svetog Save iz manastira Mileševe i freska rodoslova dinastije Nemanjić iz Visokih Dečana.
Iz srednjovekovne Bosne nadgrobni spomenici stećci.