Introducing 

Prezi AI.

Your new presentation assistant.

Refine, enhance, and tailor your content, source relevant images, and edit visuals quicker than ever before.

Loading…
Transcript

Filozofske discipline

i osnovna stanovišta

METAFIZIKA

grč. metha - iza

iza, sa one strane fizike

ONTOLOGIJA: 1. Šta je biće?

grč. to on - biće 2. Šta znači da nešto jeste?

KOSMOLOGIJA: 1. Od čega je svet načinjen?

grč. kosmos - skladni poredak 2. Kako je sve nastalo?

RACIONALNA TEOLOGIJA: 1. Da li postoji Bog?

grč. theos - Bog 2. Da li Bog interveniše u ljudskom svetu?

RACIONALNA PSIHOLOGIJA: 1.Da li je egzistencija duše konačna?

grč. psyche - duša 2. Na čemu se zasniva odnos duše i tela?

metafizička stanovišta

U odnosu na broj objašnjavalačkih principa:

  • monizam-jedan princip

(npr. voda)

  • dualizam-dva principa

(npr. duh i materija)

  • pluralizam-više principa

(npr. voda, vazduh, vatra i zemlja)

STANOVIŠTA

U odnosu na vrstu principa:

  • idealizam-u osnovi celokupne stvarnosti je ideja, um, logos...
  • materijalizam-u osnovi celokupne stvarnosti je materija
  • voluntarizam-u osnovi celokupne stvarnosti je volja

TEORIJA SAZNANJA/EPISTEMOLOGIJA/GNOSEOLOGIJA

grč. gnosis - (sa)znanje

grč. episteme - dokazivo znanje

1. Koje su granice ljudskog saznanja?

2. Da li postoji znanje koje nema svoje poreklo u iskustvu?

Džon Lok

epistemološka stanovišta

U odnosu na izvor znanja:

  • empirizam-celokupno znanje potiče iz iskustva
  • racionalizam-pojmovi na kojima počiva naše znanje nalaze se u razumu pre svakog iskustva
  • iracionalizam (intuicionizam, misticizam)-pravo saznanje prisutno je u nerazloživom intuitivnom aktu uma ili zanosu(ekstazi)

U odnosu na pouzdanost saznanja:

  • dogmatizam-moguće je dosegnuti pouzdano znanje
  • skepticizam-sumnja se u mogućnost pouzdanog znanja
  • kriticizam-ne možemo saznavati dok kritički ne ispitamo sopstvene saznajne moći i njihove domete
  • agnosticizam-saznanje stvarnosti kakva je po sebi principijelno je nemoguće

STANOVIŠTA

LOGIKA

1. Šta je pojam?

XIX vek - simbolička logika

grč. logos - misao, um, razum, račun, princip...

IV vek pre nove ere -tradicionalna logika

2. Koja su pravila valjanog zaključivanja?

  • Aristotel
  • Džordž Bul
  • Gotlib Frege
  • Bertrand Rasel

FILOZOFSKA ANTROPOLOGIJA

grč. anthropos - čovek

1. Šta je suština i specifičnost ljudskog bića?

2. Kako ljudska konačnost određuje suštinu čoveka?

ESTETIKA

grč. aisthetos - čulno

ETIKA

grč. ethos - običaj

1. Šta je lepo?

2. Kako nastaje estetski doživljaj?

AKSIOLOGIJA

grč. axios - vredan

1. Šta je dobro?

2. Šta je vrlina?

1. Šta sve vrednujemo i koje vrste vrednosti postoje?

2. Koji su kriterijumi vrednovanja i postoje li univerzalne vrednosti?

etička stanovišta

  • deontološka etika-etika dužnosti

  • utilitaristička etika-cilj svakog svesnog i svrhovitog delanja je ono što je korisno

  • etika vrline-cilj delanja je usavršavanje u vrlini

  • eudajmonistička etika-cilj ljudskog delanja je dostizanje sreće

  • hedonistička etika-najviše dobro se dostiže u uživanju, kako telesnom, tako i duhovnom

STANOVIŠTA

filozofija politike

grč. polis - grad-država

1. Koje je najbolje državno uređenje?

2. Koje sve vrste državnog uređenja su

moguće?

filozofija nauke

proučava elemente naučnog istraživanja i njegovu vrednost, ciljeve i saznajni potencijal

filozofija jezika

bavi se problemima jezika i značenja, kao i vezom jezika i mišljenja

Learn more about creating dynamic, engaging presentations with Prezi