Introducing
Your new presentation assistant.
Refine, enhance, and tailor your content, source relevant images, and edit visuals quicker than ever before.
Trending searches
U ovom istraživanju se ispitalo kakve emocije doživljavaju učenici u fazi izvedbe (u učenju matematike), kao i u fazi refleksije (nakon povratne informacije o uspjehu na testu iz matematike), te u kojoj su mjeri emocionalna kompetentnost učenika, vrednovanje matematike, te prijašnje i trenutačno školsko postignuće prediktivni za doživljavanje različitih emocija u raznim fazama samoregulacije učenja.
Zimmerman definira samoregulirano učenje kao usmjeravajući proces kojim učenici transformiraju svoje mentalne sposobnosti u vještine učenja.
-Samoregulirano učenje jest ciklički proces koji se odvija u tri glavne faze:
1. Faza prije učenja (promišljanja)
2. Faza za vrijeme učenja (kontrole izvedbe)
3. Faza nakon učenja (refleksije)
U svakoj od tri glave faze može se pretpostaviti intenzivno doživljavanje emocije.
U fazi promišljanja na temelju analize zadataka postavljaju se ciljevi i odabiru određene strategije za njihovo postizanje. Promišljamo kako se najbolje pripremiti za ispit, a javljaju se emocije koje uključuju prijetnju (strah) i izazov (nada).
U fazi kontrole izvedbe primjenjuju se načini poboljšanja izvedbe koji se temelje na procesima samoopažanja i samokontrole.Istraživači su se usmjerili na ono što se događa neposredno prije ili poslije ispita ili su od učenika tražili da zamisle kako upravo rješavaju ispit.
U fazi refleksije se počinje učenikovom procjenom vlastite izvedbe.U ispitnoj situaciji nakon povratne informacije o uspjehu na testu učenik traži razloge svoga uspjeha ili neuspjeha. Njegove emocionalne reakcije, ponašanje i buduća očekivanja ovisit će o atribucijama uspjeha ili neuspjeha.
Ovim se istraživanjem pokušava odgovoriti na sljedeće probleme:
Postoje li razlike u doživljavanju pojedinih emocija u učenju matematike (faza izvedbe) i nakon dobivene ocjene na testu iz matematike (faza refleksije).
•U kojoj mjeri spol, emocionalna kompetentnost, vrednovanje matematike, voljne strategije učenja te ocjena iz matematike (na kraju prethodnoga polugodišta) pridonose
doživljavanju pojedinih emocija tijekom učenja matematike.
U kojoj mjeri spol, emocionalna kompetentnost, vrednovanje matematike, voljne strategije učenja te ocjena na testu
iz matematike pridonose doživljavanju pojedinih emocija
nakon povratne informacije o ocjeni na testu iz matematike.
Prvi dio
1. Prikupljeni su podaci o spolu, dobi i zaključnoj ocjeni iz matematike na kraju prethodnoga polugodišta.
2. Upitnik emocionalne inteligencije (kompetentnosti) koji daje opću procjenu individualnih razlika u emocionalnoj kompetentnosti. Ispitanici su na 5-dijelnoj skali Likertova tipa trebali procijeniti koliko se svaka od 15 tvrdnji
odnosi na njih.
3. Podskala Vrijednost predmeta iz upitnika "Motivated Strategies for Learning Questionnaire - MSLQ" koja sadrži 6 čestica za procjenu (na 5-dijelnoj skali Likertova
tipa) korisnosti, zanimljivosti i važnosti sadržaja koji se uči.
Čestice su u ovom istraživanju prilagođene učenju matematike. Podskala je pokazala zadovoljavajuću pouzdanost i u nekim ranijim istraživanjima, a na našem uzorku koeficijent unutarnje konzistencije iznosio je 0,85.
4. Upitnik "Academic Volitional Strategy Inventory-AVSI", koji su s engleskoga jezika na hrvatski prevela dva psihologa i prilagodila ga uzorku hrvatskih ispitanika. Upitnik sadrži 20 čestica koje su u ovom istraživanju prilagođene ispitivanju strategija pri učenju matematike. Ispitanici su na skali od 7 stupnjeva trebali procijeniti koliko se svaka tvrdnja odnosi na njih.
5. Skala za mjerenje trenutačnoga emocionalnog stanja, koju čini 47 čestica-pridjeva podijeljenih u sedam podskala: Sreća, Opuštenost, Ponos, Ljutnja, Nesretnost, Poniženost i Strah/Anksioznost. Ispitanici su na 5-dijelnoj skali procjenjivali u kojoj mjeri dok uče matematiku doživljavaju emociju opisanu svakom česticom
Drugi dio
1. Prikupljeni su podaci o ocjeni na testu iz matematike te
učeničke procjene smatraju li ocjenu na testu uspjehom ili neuspjehom. Prosječna postignuta ocjena iznosila je
3,08 (uz standardnu devijaciju od 0,88). Pri tome su 33 učenika procijenila svoje dostignuće na testu neuspješnim, a 32
učenika uspješnim.
2. Skala za mjerenje trenutačnoga emocionalnog stanja, koju čini sedam podskala: Sreća, Opuštenost, Ponos, Ljutnja, Nesretnost, Poniženost i Strah/Anksioznost. U ovom
mjerenju ispitanici su na 5-dijelnoj skali procjenjivali u kojoj
mjeri trenutačno (nakon povratne informacije o uspjehu na
testu) doživljavaju emociju opisanu svakom česticom.
Ispitivanje je bilo skupno i provodilo se u svakom razredu na
satu matematike. Prvi dio longitudinalnog ispitivanja proveden je sedam dana prije drugoga, a ispitanici su u međuvremenu pisali kontrolni test iz matematike. Drugi dio ispitivanja proveden je nakon što su ispitanicima podijeljeni njihovi ocijenjeni testovi iz matematike.
Prije popunjavanja upitnika ispitanicima je objašnjena svrha ispitivanja. Upitnici su bili anonimni, ali pod šifrom da bi se mogla spojiti prva i druga primjena.
Analize su pokazale da su se uspješni i neuspješni učenici, pošto su dobili povratnu informaciju o svom uspjehu na testu, značajno razlikovali u doživljavanju svih ispitivanih emocija. Nadalje, i kod uspješnih i kod neuspješnih učenika intenzitet doživljenih emocija značajno se mijenjao, ovisno o fazi
istraživanja (u vrijeme učenja matematike, odnosno nakon povratne informacije), međutim smjer tih promjena kod ovih
dviju skupina učenika bio je obrnut.
Aritmetičke sredine i standardne devijacije ispitivanih varijabli te unutarnja pouzdanost mjernih instrumenata.
Analize su pokazale da su se uspješni i neuspješni učenici, pošto su dobili povratnu informaciju o svom uspjehu na testu, značajno razlikovali u doživljavanju svih ispitivanih emocija. Nadalje, i kod uspješnih i kod neuspješnih učenika intenzitet doživljenih emocija značajno se mijenjao, ovisno o fazi
istraživanja (u vrijeme učenja matematike, odnosno nakon povratne informacije), međutim smjer tih promjena kod ovih
dviju skupina učenika bio je obrnut.
Utvrđeno je da učenici različito doživljavaju emociju ljutnje i
emociju straha/anksioznosti prilikom učenja matematike i nakon dobivene povratne informacije o rezultatu na testu. I doživljaj ljutnje i doživljaj straha/anksioznosti bio je veći prilikom učenja matematike nego nakon dobivene ocjene testa.
Razlog za veći strah prilikom učenja matematike može biti anticipiranje budućega vrednovanja vlastita učenja (strah od ishoda), dok se ljutnja može javiti ili zato što je učenik svjestan svoga neznanja, ili zato što ne vrednuje matematiku i smatra je nevažnom, dosadnom i nekorisnom, ili zato što bi radije radio nešto drugo umjesto što uči matematiku.
Dobiveni su rezultati logični, jasno je da će sreća, opuštenost i ponos biti izraženiji nakon dobivene zadovoljavajuće ocjene koja je nagrada za trud uložen u učenje i, suprotno, da će negativne emocije nakon dobivene zadovoljavajuće ocjene biti manje izražene nego prilikom učenja, kad se uspjeh tek anticipira
Istraživanje je provedeno na uzorku učenika prvih, drugih i trećih razreda gimnazije (općeg, jezičnog i matematičkog usmjerenja) u Šibeniku. Istraživanjem je obuhvaćeno 365 učenika (235 djevojaka), prosječne dobi od 16 godina.
U istraživanju je korištena hrvatska adaptacija Upitnika ispitnih emocija namijenjenog ispitivanju emocija koje učenici doživljavaju prilikom pisanja testova i polaganja ispita. Ispituje osam ispitnih emocija: radost, nadu, ponos, olakšanje, ljutnju, anksioznost, sram i bespomoćnost.
Čestice obuhvaćaju emocionalna iskustva koja učenici mogu doživjeti u bilo kojoj fazi polaganja ispita ili pisanja testa (prije, za vrijeme i nakon pisanja testa i povratne informacije o učinku), a ovisno u uputi mogu ispitivati emocije kao stanje ili emocije kao crte (kako se učenici tipično osjećaju prije, za vrijeme i nakon polaganja ispita/testa), što je bio slučaj i u ovom istraživanju. Primjer čestice iz skale radosti glasi: “Radujem se testu”; iz skale nade: “Za test počinjem učiti s velikom nadom i očekivanjem”; iz skale olakšanja: “Osjećam se oslobođeno”, te iz skale ponosa: “Ponosan/na sam na sebe”.
Sudjelovanje u istraživanju bilo je dobrovoljno i anonimno, uz prethodnu suglasnost ravnatelja škole. Sudionici su za vrijeme redovne nastave (tijekom jednog školskog sata) ispunjavali upitnik koji je pored pitanja o dobi, spolu i zaključnoj ocjeni iz matematike na kraju prethodnog polugodišta, sadržavao opisane mjerne instrumente.
Materijali:
https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=97849
Dodatni materijali:
https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=287677
Hvala na pažnji!
Napravile:
Ana Tomić i Petra Zubović