ZAŠTIĆENA PRIRODNA PODRUČJA HRVATSKE
Geografske
cjeline
Prostor Hrvatske dijeli se na tri velike prirodno-geografske cjeline:
Panonski prostor
Panonski prostor (nizinska Hrvatska)
- istočni i sjeverozapadni dio Hrvatske
- nizine uz gore niže od 500 m
- ratarska i stočarska proizvodnja
- prevladavaju šume hrasta lužnjaka, hrasta sladuna, hrasta kitnjaka i cera
- na sjeveru razvijena industrija
Brdsko planinski prostor
Brdsko planinski prostor
(gorska Hrvatska)
- u središnjoj Hrvatskoj
- prevladavaju visoke gore i planine
- bogato šumama bukve i jele
Jadranski prostor
obala mora povoljna za turizam
Jadranski prostor (primorska Hrvatska)
- prevladava krš i siromašan vodama tekućicama
- pruža se duž obale Jadranskog mora
- mediteranska klima
- mediteranska kultura i šume hrasta crnike, alepskog bora i dalmatinskog crnog bora
- razvijen turizam
Prema Zakonu o zaštiti prirode zaštićena su područja razvrstana u devet prostornih kategorija:
Kategorije
Strogi rezervat je područje u kojem je priroda neizmijenjena ili neznatno izmijenjena ljudskom djelatnošću.
Strogi rezervati (2)
- na granici Like i Gorskog kotara u sklopu Velike Kapele
- građene od vapnenca i dolomita
Bijele i Samarske stijene
- na sjevernom Velebitu
- nalaze se unutar granica Nacionalnog parka "Sjeverni Velebit"
- više od 1600 mnv
- velike, gole, kamene formacije
- u jami u Hajdučkim kukovima otkrivena endemska pećinska vrsta iz reda pijavica Croatobranchus mestrovi
Hajdučki i Rožanski kukovi
Hajdučki i
Rožanski
kukovi
Nacionalni park je zaštićeni prostor sa prvenstvenom namjenom očuvanja njegovih osobitosti.
Nacionalni park (8)
NACIONALNI PARK "BRIJUNI"
- skupina 14 otoka i otočića
- nacionalni parkom proglašen 1983. g
- otoci izgrađeni od vapnenca
- more čini gotovo 80% zaštićenog područja ovog parka
- bogat biljni i životinjski svijet
NACIONALNI PARK "SJEVERNI VELEBIT"
- grč. Albion oros, Albanon oros ili lat. Mons Albius.
- planina Velebit 1978. g uvršten među Svjetske rezervate biosfere
- najmlađu nacionalni park
- u pogledu s mora ili s obale najviše se ističu upravo velebitske bijele stijene
- simbol Velebitskog botaničkog vrta endem velebitska degenija
NACIONALNI PARK "RISNJAK"
- ime dobio po posljednjim autohtonim primjercima risa
- nalazi se u Gorskom kotaru
- nacionalni park od 1953.
- stijene građene od vapnenca i dolomita
- najviši vrh je Veliki Risnjak (1528m)
NACIONALNI PARK "KRKA"
- nacionalni park proglašen 1985.
- obuhvaća površinu od 109 km2 uz tok rijeke Krke, te donji dio rijeke Čikole
- Krka gradi 7 sedrenih slapova
- bogat biljni i životinjski svijet
- brojne endemske vrste
Bijele i Samarske stijene
zlousta
jedna od endemskih vrsta
dobri dupin (Tursiopstruncatus),
jedina trajno nastanjena vrsta dupina u Jadranu
NACIONALNI PARK "KORNATI"
- zaštićen od 1980.
- sastoji se od 140 nenaseljenih otoka, otočića i litica
- biološki i geomorfološki vrlo raznoliko i bogato podmorje
- endemsku vegetaciju čine: dubrovačka zečina i drvenasta mlječika
- moru pripada 78% nacionalnog parka
NACIONALNI PARK "PLITVIČKA JEZERA"
- nacionalni park proglašen 1949.
- sastoji se od 16 stubičasto poredanih većih i nekoliko manjih jezera
- stvaranje sedrenih barijera traje i danas
- Čorkova uvala- poseban rezervat šumske vegetacije
- bogat životinjski svijet
Bijele i Samarske stijene
endemska vrsta tulara drusus croaticus
Sedrene barijere Gornjih jezera obrasle mahovinom
NACIONALNI PARK "PAKLENICA"
- proglašen 1949.
- nalazi se s južne strane Velebita
- prevladava šuma crnog bora
- mnogobrojne endemske vrste biljaka i životinja
- zadivljujući kanjoni Velike i Male Paklenice.
endemska vrsta
kitajbelov pakujac (Aquilegia kitaibelii)
NACIONALNI PARK "MLJET"
- proglašeno 1960.
- u južnoj Dalmaciji
- najveća prirodna vrijednost otoka jesu Veliko i Malo jezero
- otok biljne vegetacije
- bogat i životinjski svijet
Bijele i Samarske stijene
Posebni rezervati (83)
Posebni rezervat dio je prirode, kopna ili mora, zaštićen zbog svoje jedinstvenosti ili reprezentativnosti, ili pak kao stanište rijetke i ugrožene biljne ili životinjske vrste.
(rezervat Kopački rit, dio istoimenoga parka prirode i posebni ornitološki rezervat Krapje đol, u granicama Parka prirode Lonjsko polje)
Park prirode je najraširenija kategorija zaštite. Može imati dijelom izvorna područja, ali i područja izmijenjenih prirodnih obilježja i uključivati kopno i more. Jedna je od najblažih kategorijazaštite.
Park prirode (11)
Park prirode BIOKOVO
- planina uz more
- najviši vrh je Sveti Jura na 1762 m
- otkriveno je preko 400 jama i spilja
- najpoznatiji biljni endemi su biokovsko zvonce, slava klisura i modro lasinje, endem šireg dinarskog područja.
Park prirode LONJSKO POLJE
- jedna od najvećih europskih močvara, uz Savu istočno od Siska
- Čigoč- europsko selo roda
- najveći kompleksi prirodnih i očuvanih poplavnih nizinskih šuma
- poplavljene pašnjake i muljevito tlo prekriva četverolisna raznorotka
Park prirode LASTOVSKO OTOČJE
- obuhvaća 44 otoka (najveći Lastovo i Sušac), otočića, hridi i grebena
- podzemlje otoka Lastova puno je bočate vode
- izobilje sunčeva svjetla i noćne vlage omogućuju život za više od 800 biljnih vrsta, među kojima je 20 endemskih
Park prirode TELAŠĆICA
- nalazi se na jugoistočnoj obali Dugok otoka
- ime potječe od latinskog naziva „tilagus“, riječi koja opisuje izgled uvale s tri jezera
- okomite hridi su najistaknutiji strmci na Jadranu
- pod morem žive koralji među kojima je i već vrlo prorijeđen crveni koralj
- jezero Mir smješteno je u uskom dijelu kopna između zaljeva i otvorenog mora
Park prirode UČKA
- razdvaja Istru i Kvarner
- najviši vrh je Vojak (1401m)
- posebnost je u geološkim, reljefnim i biološkim obilježjima
- stenoendemski učkarski zvončić (Campanula tommasiniana)
- nepotpuno je istražen i biljni i životinjski svijet
Park prirode
ŽUMBERAK-SAMOBORSKO
GORJE
- jedan od najrjeđe naseljenih prostora u Hrvatskoj
- najviši vrh Sveta Gera (1178m)
- u prostoru se prožimaju dinarska, alpska i panonska obilježja
- Krš zahvaća čak 90% površine Parka
- šumskim prostorom dominiraju bukove šume
- najduža špilja je Provala s topografski snimljenih 1862 metara kanala
Park prirode MEDVEDNICA
- dom za 18 vrsta šišmiša
- u Parku živi 91 strogo zaštićena biljna vrsta
- strogo zaštićena je tisa (Taxus baccata)
- medvjedi već stoljećima ne žive na Medvednici
- urbanizacija je uzrok nestanka i drugih životinjskih vrsta: risa, vuka, jelena, tetrijeba i vidre
Park prirode
PAPUK
- Slavonska planina
- prvi i jedini geopark u Hrvatskoj
- izgrađen od metamorfnih, magmatskih i sedimentnih stijena
- rijetke vrste poput orhideje muhine kokice (Ophrys insectifera), malog kaćuna (Orchis tridentata) te panonske djeteline (Trifolium pannonicum).
- guste šume panonske bukve
Park prirode
KOPAČKI RIT
- naziv- od mađarskih riječi kapocs, što znači kopča, i ret, u prijevodu s mađarskog livada
- močvarni dom tisućama bioloških vrsta
- sklonište stotinama ptičjih vrsta
- prirodni trokut Dunava i Drave
- među najvećim europskim močvarama
- posebni zoološki rezervat površine je oko 70 km2
- rit većinom prekriva šuma bijele vrbe
Park prirode
VELEBIT
- najveće je i najsloženije zaštićeno područje u Hrvatskoj
- unutar parka se nalaze dva nacionalna parka, Paklenica i Sjeverni Velebit
- dom je vuku, medvjedu, risu, divokozi, surom orlu i mnogim drugim životinjskim vrstama
- među endemima Velebita su: velebitska degenija (Degenia velebitica), hrvatska sibireja (Sibiraea altaiensis ssp. Croatica), velebitski zvončić (Campanula velebitica), prozorski zvončić (Campanula fenestrellata), kitajbelov jaglac (Primula kitaibeliana), velebitski klinčić (Dinthus velebiticus)
Park prirode VRANSKO JEZERO
- najveće prirodno jezero i jedno od najvećih močvarnih područja u mediteranskoj Hrvatskoj
- duboko od dva do najviše pet metara
- utočište ugroženim pticama i zimovalište za oko 100 000 ptica vodarica
- prirodni fenomen potopljenog krškog polja krcat životom
- uvršteno je u listu važnih ornitoloških područja u Europi
- Za ugrožene vrste čaplju dangubu i malog vranca ovo je jedno od rijetkih gnjezdilišta u Hrvatskoj
Regionalni park područje je režima zaštite sličnog onomu parka prirode, s krajobraznim i ekološkim obilježjima koja se štite.
Preventivnom zaštitom u toj kategoriji zaštićeno je samo područje uz Muru i Dravu.
Regionalni park (2)
Spomenik prirode neizmijenjeni je dio ili skupina dijelova žive ili nežive prirode koji ima ekološku, estetsku, znanstvenu ili odgojnu vrijednost.
(otočić Brusnik, vrela Cetine, rijetki primjerci drveća, npr. bijela topola u Valpovu)
Spomenik prirode (116)
Značajni krajobraz područje je očuvanih ili karakterističnih obilježja važnih za pojedino područje. Prema režimu zaštite vrlo je sličan regionalnomu parku ili parku prirode.
(npr. Brela, Cetina, Dolina Blaca, Zrće na Pagu, Klek kraj Ogulina).
Značajni krajobraz (79)
Dolina Blaca, pustinja na Braču
Park-šuma prirodna je ili sađena šuma s izraženim krajobraznim vrijednostima, namijenjena odmoru i rekreaciji. Nalazi se u gradu ili naselju ili kraj njega.
(park-šuma u Zagrebu - Maksimir, šuma oko dvorca Trakošćana, park-šuma Marjan u Splitu)
Park-šuma (35)
Spomenik parkovne arhitekture prostor je koji je oblikovao čovjek, npr. perivoj, arboretum, botanički vrt ili pak drvored, a može biti i pojedinačno stablo ili skupina stabala iznimnih vrijednosti. U toj kategoriji štite se posebne znanstvene, estetske, stilske ili kulturno-pov. vrijednosti zaštićenih objekata
(npr. dvije platane u Trstenom kraj Dubrovnika i arboretum u njihovoj neposrednoj blizini)
Spomenik parkovne arhitekture (122)
Park oko dvorca u Mariji Bistrici
Korištena literatura:
udžbenik iz biologije za četvrti razred gimnazije - I. Bogut, D. Čerba, M. M. Ilić, S. Đumlija, M. Lichtenthal: "BIOLOGIJA 4", 2014., Zagreb, Alfa.
HVALA NA PAŽNJI!
Martina Vidović IV.b