Vrste posuđenica i leksička norma
Katrin Jakuš 4.d
Vrste posuđenica
- Jezične jedinice posuđene iz drugih jezika nazivaju se posuđenice
Posuđenice možemo podijeliti:
- prema jeziku iz kojega dolaze
- prema načinu prilagodbe hrvatskomu jeziku
- prema njihovu izrazu
Vrste posuđenica s obzirom na jezik iz kojega dolaze
- grecizmi (gramatika, fonem)
- latinizmi (impresija, vizija)
- germanizmi (šunka, tuš)
- anglizmi (intervju, film)
- hungarizmi (gulaš, čipka)
- turcizmi (bubreg, džep)
- rusizmi (čistka, šinjel)
- bohemizmi (časopis)
- polonizmi (mazurka)
- luzitanizmi (bajadera)
- galicizmi (plaža, bazen)
- talijanizmi (diletant, bas)
- hispanizmi (gerila)
Vrste posuđenica s obzirom na stupanj prilagodbe
- usvojenice (boja, krevet, sat, šećer..)
Još dvije vrste posuđenica...
Još dvije vrste posuđenica...
npr. zemljopis (grč. geographia)
poluotok (njem. Halbinsel)
npr. miš- iz engleskoga jezika smo posudili značenje (dio računala), a zadržali domaći izraz (miš)
Vrste posuđenica s obzirom na izraz
- internacionalizmi (televizija, revolucija, adresa, kalkulator...)
- egzotizmi - označuju posebnosti nekog naroda
npr. jela (kroasan, suši, boršć..)
novčane jedinice (euro, dolar..)
građevine (hacijenda, iglu..)
- eponimi - nastale od vlastitoga imena i označuju neko otkriće, izum, razdoblje i dr.
npr. bovarizam, žilet
Leksička norma
- propisuje pravilnu upotrebu riječi: određuje kojoj riječi treba dati prednost, koje su riječi po upotrebi izjednačene, a koje treba ukloniti iz standardnoga jezika
Jezični savjeti
- kada god je moguće, posuđenicu treba zamijeniti domaćom riječju
- treba paziti kod pisanja nekih latinskih superlativa (optimalan, minimalan...)
- ako moramo prihvatiti posuđenicu, prihvaćamo onaj oblik koji je u većoj mjeri prilagođen hrvatskomu jeziku (lat. teritorium- teritorij)