Introducing 

Prezi AI.

Your new presentation assistant.

Refine, enhance, and tailor your content, source relevant images, and edit visuals quicker than ever before.

Loading…
Transcript

Reke jugoistočne Azije

Stefan Jašović

Hidrografija Azije

Jugoistočna Azija je geografski podeljena na dve regije, Indokinu i Malajski ahriprlag

Uvod

Hidrografija Indokine je mnogo razvijenija u odnosu na hidrografiju Malajskog arhipelaga

Opšte karakteristike

Mekong

Mekong je najduža reka u jugoistočnoj Aziji (4. po veličini u Aziji, a 9. u svetu). Protiče kroz Kinu (izvire na Tangla planini na Tibetskoj visoravni), Laos, Kambodžu i Vijetnam. Uliva se u Južnokinesko more preko široke delte površine oko 190.000 km².

Površina sliva Mekonga iznosi oko 810.000 km², a dužina oko 4.425 km. Glavne pritoke su: Mun, Nam Ou, Sekhong i Tonle Sap. U gornjem toku nalaze se brojni vodopadi i pragovi što onemogućava plovidbu.

Srednji protok vode na ušću iznosi oko 12-15.000 m³/s, ali se dešava da u avgustu dostigne i do 30.000 m³/s. Promene u nivou vode u donjem toku reke mogu da iznose do 12 m. Dolina Mekonga u Kambodžanskoj niziji pokrivena je plantažama pirinča. Donji tok reke je najbitniji transportni put u Indokini, a morski brodovi plove do Pnom Pena, prestonice Kambodže. Na reci se nalazi nekoliko brana za hidroelektrane, a u planu je izgradnja još nekoliko.

Progress

Društvene

odlike

Ova reka protiče kroz šest azijskih zemalja i omogućuje život za oko 100 miliona ljudi iz blizu 100 starosedelačkih i etničkih skupina. Ona godišnje donese ulov od 1,3 miliona tona ribe — što je četiri puta više od ulova u Severnom moru! Proteže se duž 4 350 kilometara i najduža je reka u jugoistočnoj Aziji. Pošto protiče kroz više zemalja, ova reka ima više imena. Od njih je najpoznatije Mekong — skraćeni oblik imena na tajskom Me Nam Kong.

U trenutku kada napušta Kinu, u kojoj je poznata kao Lancang, ova reka je prešla skoro polovinu svoje ukupne dužine i spustila se za neverovatnih 4 500 metara. Pad njenog donjeg dela iznosi svega 500 metara. Zbog toga je taj tok reke znatno sporiji. Nakon što napusti Kinu, Mekong razgraničava Mjanmar i Laos i čini veći deo granice između Laosa i Tajlanda. U Kambodži se račva i u vidu dva rukavca otiče u Vijetnam. Oni se granaju u nekoliko kanala koji se ulivaju u Južno kinesko more.

Krajem 1860-ih, Francuzi su pokušali da ovom rekom uzvodno stignu do Kine. Međutim, njihove nade su se raspršile kada su u Kambodži, blizu grada Krače, naišli na brzake, a u južnom Laosu na čitav niz velikih vodopada poznatih kao Kon vodopadi. Niz te vodopade se stropošta više vode nego niz bilo koje druge vodopade u svetu, čak dvostruko više nego niz Nijagarine vodopade koji se nalaze na granici između Kanade i Sjedinjenih Država.

Važnost

Važnosti

Mekong je od presudne važnosti za privredu jugoistočne Azije. Prestonice Laosa i Kambodže, Viangčang i Pnom Pen, jesu lučki gradovi na toj reci. Nizvodno odatle Mekong je veoma važan za dobrobit vijetnamskog naroda. Tamo se deli u sedam kanala formirajući deltu koja se prostire na 25 000 kvadratnih kilometara s približno 3 200 kilometara plovnih puteva. To obilje vode navodnjava njive i pirinčana polja i snabdeva ih dragocenim muljem omogućujući tako zemljoradnicima da u toku jedne godine imaju tri žetve pirinča. U stvari, Vijetnam je posle Tajlanda najveći svetski izvoznik te osnovne životne namirnice.

Procenjuje se da u Mekongu živi 1 200 vrsta riba, a neke od njih se, kao i rakovi, uzgajaju. Jedna vrsta tamošnje ribe, riel, poznata je iz jedinstvenog razloga — valuta Kambodže, riel, dobila je ime po njoj. U Mekongu živi i jedna ugrožena vrsta soma koja može da naraste skoro tri metra. Godine 2005, ribari su uhvatili u mreži soma od 290 kilograma. To je možda najveća slatkovodna riba na svetu koja je ikada bila pronađena! Još jedna ugrožena vrsta, bar kada je Mekong u pitanju, jeste Iravadi delfin. Istraživači tvrde da je u reci ostalo verovatno manje od stotinu tih delfina.

Pored toga što je izvor hrane za milione ljudi, Mekong služi i kao glavna saobraćajnica za brodove svih veličina. Njime plove mali putnički brodovi, veći koji prevoze robu i teretni koji plove ka okeanu ili sa njega dolaze. Reka je omiljena i među turistima, od kojih mnogi vole da putuju uzvodno od Kon vodopadâ kako bi posetili Viangčang. Čuven po svojim kanalima, pagodama i kućama na šipovima taj grad je trgovački, politički i religiozni centar već više od 1 000 godina. Od Viangčanga se uzvodno može stići do Luangprabanga. Taj lučki grad je nekada bio prestonica ogromne države koja je obuhvatala područje današnjeg Tajlanda i Laosa, a jedno vreme, uključujući tu i period francuske vladavine, bio je kraljevska prestonica Laosa. U tom čuvenom gradu još uvek se može primetiti uticaj francuskog kolonijalizma.

Zanimljivosti

O tačnom izvoru ove reke se oduvek spekuliše. Tibetanci veruju da duhovni izvor reke koju oni zovu Dža Chu (reka kamenja) izvire iz mističnih jezera Zadžikunja na visokoj, suvoj Tibetanskoj visoravni u zabačenom delu kineske provincije Ćinghaj.

Zanimljivosti

Slike

Poljoprivreda

Sliv reke Mekong

Trgovina

Saulen

Saluen

Saluen je reka u Kini i Mjanmaru (delom je granična reka prema Tajlandu). Sa 2.980 km dužine, to je druga najduža reka u Jugoistočnoj Aziji, posle Mekonga. Dolina reke Saluen je slabo naseljena, ali je bogata biljnim i životinjskim svetom.

Reka Saluen izvire na Tibetanskoj visoravni (planine Ćinghaj), ispod glečera na 5.450 metara nadmorske visine. Potom teče ka jugoistoku kroz kinesku provinciju Junan. U Mjanmaru Saluen protiče kroz saveznu državu Šan. Uliva se u Andamansko more.

Predeo u gornjem toku reke Saluen, gde ona teče paralelno sa rekama Mekong i Jangcekjang (Tri paralelne reke Junana), zaštićeno je prirodno područje (Svetska baština).

Slike

Reka Saulen u Kini kog grada Lijuku

Sliv reke Saluen

Iravadi

Iravadi je najduža reka u Mjanmaru (Burmi) sa oko 2.170 km i najvažnija trgovinska trasa u rečnom basenu koji zauzima oko 411.000 km². Iravadi izvire u oblasti Kačin gde se nalazi ušće reka Mali-Hka i Nmai-Hka. Zapadna od njih, Mali-Hka, teče sa jugoistočnih obronaka Himalaja. Iravadi seče Mjanmar sa severa na jug. U gornjem toku reka i njene pritoke teku u dubokim klisurama, kroz džunglu i brzake. Ispod grada Mičina dolina Iravadi se proširuje a rečno korito dostiže širinu od gotovo 800m. Zatim reka preseca zapadni deo Šanske visoravni gde se stvaraju tri klisure širine od oko 50-100 metara sa čestim virovima te je ovaj deo veoma opasan za plovidbu. U srednjem i nižem toku reke Iravadi prolazi kroz Iravadsku ravnicu gde reka stvara široku terasastu dolinu. Na 300 km od ušća počinje močvarna delta u kojoj se nalazi i džungla. Površina delte je oko 30.000 km² (po nekim izvorima 48.000 km²) a uz obalu Andamanskog mora proteže se 240 km odvojena pojasom peščanih dina. U delti se nalazi 9 rukavaca iz kojih voda ističe u Indijski okean. U nizijskim delovima Iravadi ima veoma veliki potencijal za navodnjavanje ali su katastrofalne poplave takođe česta pojava.

U kolonijalnom dobu, pre pojave železnice i automobila, reka se zvala „Put u Mandalej“. Iako je plovna sve do grada Mičina na preko 1.600 km od okeana, reka je takođe prepuna peščanim sprudovima i adama koje čine plovidbu teškom. Sve do 1998. na reci je postojao samo jedan most, most Inva.

Naziv Iravadi verovatno potiče iz sanskrita od reči „airavati“ što znači slonova reka. U reci živi posebna vrsta Iravadi delfina.

Slike

Sliv reke Iravadi

Čao Praja

Čao Praja je pored Mekonga i Saluena najveća reka Tajlanda. Ima dužinu od 370 km i sliv površine 160.400 km². Nastaje spajanjem reka Ping i Jom u gradu Nakon Savan. Teče kroz centralnu ravnicu Tajlanda do Bangkoka blizu koga se uliva u Tajlandski zaliv. Reka je najvažniji plovni put zemlje, a značajni su i kanali na reci kojima se navodnjavaju polja pirinča.

Čao Praja

Slike

Reka Čao Praja u Bangkoku

Sliv reke Čao Praja

Kapuas

Reka Kapuas je reka u indonezijskom delu ostrva Borneo, u geografskom centru morske jugoistočne Azije. Dužina je 1.143 kilometra, najduža je reka Indonezije i jedna od najdužih ostrvskih reka na svetu.

Kapuas izvire na obroncima masiva Kapuas Hulu u sredini ostrva Bornea. Od tamo teče prema jugozapadu kroz brdovit kraj, nakon čega izbija na obalnu ravnicu gde formira veliku močvarnu deltu jugozapadno od grada Pontiak, gde utiče u Južno kinesko more.

Kapuas ima sliv veliki oko 25.870 km², koji se prostire od centralnog do zapadnog dela Bornea. To je retko naseljen prašumski kraj poznat po endemskoj vrsti zmije, otkrivenoj 2003. godine.

Slike

Sliv reke Kapuas

Reference

Svi nađeni podaci su uzeti sa vikipedije i sa još par sajtova.

Reference

KRAJ

Learn more about creating dynamic, engaging presentations with Prezi