Grčke kolonije na Jadranu
Općenito
Grčka kolonizacija istočne obale Jadrana počela je početkom IV. st.pr.Kr. Iako imamo zapise grčkih pisaca i povijesne nalaze da su Grci na tom području živjeli mnogo prije. Grke je na ovo područje vjerojatno privukla blaga klima, razvedena obala, brojni otoci i prirodne luke.Grčki su pomorci i trgovci zalazili duboko u Jadransko more najkasnije od VII. st. pr. Kr., o čemu govore mnogobrojni nalazi posuđa i drugih predmeta otkrivenih na mnogim lokalitetima diljem Jadrana.
- Prva i najveća kolonija na Jadranu
- Nalazi se na Visu, a osnovana je između 397. i 390. pr. Kr.
- Osnutak se vezuje uz kolonizatorsku djelatnost tiranina Dionizija Starijega.
- Od svojega se utemeljenja razvijala kao samostalan polis te je kovala vlastiti novac, imala vlastitu flotu, zakone, razvijenu trgovinu, proizvodnju keramike i vinogradarstvo. U IV. i III. st. pr. Kr. osnovala je kolonije na području Lumbarde na Korčuli, Trogira (Tragurij) i Stobreča (Epetij).
- O planskoj izgradnji grada Isse svjedoče najbolje očuvane zidine iz helenističkoga razdoblja u Hrvatskoj, kao i nekropole na lokalitetima Martvilo i Vlaška njiva.
- 231. g.pr.Kr postaje saveznikom Rima
Issa
Zanimljivosti
- Najraskošnija grobnica pronađena na prostoru Isse je mauzolej pronađen u kolovozu 1930. godine, koji je uništen pa se o njegovu izgledu ne zna puno.
- Najveći dio pronađenih terakota na prostoru Isse nađen je kao prilog uz pokojnika unutar grobne komore. Većina terakota prikazuje stojeće žene ogrnute hitonom, različitih frizura ili glave pokrivene rupcem, a u rukama imaju lepeze. Česti su i prikazi božanstava, primjerice Afrodite
- Issa je bila najveće proizvodno središte reljefne keramike
Materijalni ostatci
Brončana glava božice Artemide iz 4.st.pr.Kr
- Nalazi se na mjestu današnjeg Starog Grada na Hvaru
- Godine 385. pr. Kr. na otok Hvar došli su, uz pomoć Dionizija Starijega iz Sirakuze, grčki kolonisti s otoka Para u Egejskome moru i osnovali koloniju Far (grčki Pharos).
- Grci su ondje kovali vlastiti novac, otvorili keramičarske radionice te proveli parcelaciju Starogradskoga polja, što je do danas ostao najbolje sačuvani primjer grčke parcelacije na Sredozemlju.
- Bio je samostalan grčki polis sve do 235. pr. Kr. kada je, zajedno s ostatkom otoka, došao pod vlast ilirskoga kralja, Ardijejca, Agrona.
Far
Starogradsko polje
- Zaštićeni kulturni krajolik u kojem je antička grčka podjela zemljišta sačuvana do današnjih dana kao sustav putova i terasiranih parcela.
- Za mjerenje i iskolčenje ravnih linija i pravih kutova koristila se groma i mjernički štapovi na kojima su bile urezane oznake duljine.
- Starogradsko polje obiluje arheološkim nalazištima - registrirano je njih gotovo 120, a jedno od značajnijih je grčka kula na položaju Maslinovik, na sjevernom dijelu polja.
- Od 2008. na UNESCO-ovom popisu svjetske prirodne i kulturne baštine
- “Primjer antičkog geometrijskog sustava podjele zemljišta korištenog u staroj Grčkoj, koji je ostao praktično netaknut već 24 stoljeća”.
Materijalni
ostatci
Arheološki nalazi na Starogradskom polju
- Korčula dobiva prvu koloniju u 6.stoljeću p.K., a osnovali su je Dorani iz grčkog grada Knidosa.
- Još uvijek se ne zna gdje je to prvo naselje bilo smješteno. Neki tvrde da je bilo smješteno izmedu Potirne i Vela Luke na zapadnom dijelu otoka, a najvjerojatnije na području današnjeg grada Korčule.
- Grčki kolonisti s otoka Visa (Issejci) osnivaju u 4. st. p.K. svoju naseobinu u Lumbardi, što potvrđuje natpis pronađen na Koludrtu (Lumbarda) gdje se govori o podjeli zemlje kolonistima, dok su u nedalekoj nekropoli nađeni lijepi primjerci Guathija vaza i ostali grobni predmeti.
Korkyra Melaina
- Sadrži odluku kojom se reguliraju imovinski odnosi grčkih naseljenika na Korčuli. Osim toga, na njoj se nalazi popis naseljenika.
- Pronađena je koncem 19. stoljeća, a pronašao ju je mještanin na vrhu brežuljka Koludrta.
- ULOMAK: Ovo [su osnivači naseobine ugovorili] i narod odlučio: da oni koji su prvi [zauzeli zemlju] i obzidali grad dobiju posebno zemljište za gradnju kuće unutar utvrđenoga grada, posebno s dijelom...
Lumbardska psefizma
- Nalazi se na mjestu današnjeg Trogira
- U II. st. spominje se Tragurion, naselje grčkih kolonista iz Isse (Visa), premda je kolonizacija toga prostora vjerojatno započela već potkraj III. st. pr. Kr.
- Grčko naselje bilo je ograđeno poligonalnim kamenim bedemima, dijelovi kojih su istraženi i ponegdje sačuvani u temeljima srednjovjekovnih građevina.
- O grčkom naselju svjedoči žrtvenik božice Here (pronađen pred zvonikom katedrale), psefizma, reljef žene pri radu i lik božanstva Kairosa,
Tragurij
Epetij
- Nalazi se na mjestu današnjeg Stobreča
- U III. st. pr. Kr. utemeljena je naseobina isejskih Grka Epetij (Epetion), na mjestu starijeg ilirskog naselja
- Prema pisanim izvorima u helenističko je doba Epetij bio u savezu s otočnim gradom Issom..
- Prednosti Epetija uključivale su blizinu plodnih polja, povoljan geografski položaj s prirodnim komunikacijama u unutrašnjost, i duboki, zaštićeni zaljev kao nezaobilazan preduvjet pomorskoj trgovini. Pretpostavlja se da je Epetij igrao aktivnu ulogu u prenošenju isejskih gospodarskih proizvoda, ali i grčkih civilizacijskih tekovina dublje na kopno.
Posljedice
- Posljedice kolonizacije su širenje grčkog utjecaja: grad,pismo, poljoprivredne kulture te stvaranje sredozemnog kulturnog kruga
- Također su posljedice gospodarski razvoj kolonija i metropola