Introducing 

Prezi AI.

Your new presentation assistant.

Refine, enhance, and tailor your content, source relevant images, and edit visuals quicker than ever before.

Loading…
Transcript

FIZIKA CESTICA I JEZGRA

DANAS

Atomska fizika vise nije ono sto je bila do pre 50 godina, prepustila je primat FEC

ITER

-u Farncuskoj, veliki fuzijoni istrazivacki centar

-napravljen je Super Tokamak, veliki

nuklearni fuzijoni reaktor

Fermilab

-1966 zapocet projekat

-projekat je osmisljen da proizvede 10

puta vise energije nego sto se ulozi u

njega, 50 na prema 500 MW

-veliki akceleratori, i kruzni i linearni

-deuterijum sa tricijumom daje helijum, neutron i 17,6MeV energije

-imali su primat u fizici elementarnih cestica sve dok CERN nije dosao sa boljom ideju o sudaru snopova

-snop cestica koji pogadja

nepokretnu metu. Cestice

su pre bile elektroni, ali

posto oni gube mnogo

energije dok ubrzavaju

danas se koriste protoni

CERN

Ice cube

-velika kocka od leda sa stranicama od po 1km, na Juznom Polu

Ranija dostignuca

-cilj, hvatanje neutrina i drugih cestica iz kosmosa pomocu Cerenkovljevog zracenja, medjutim za sada bez mnogo uspeha

Stara Grcka

-detektori su postavljeni svuda u kocki sa ogromnom gustinom

Demokrit prvi

govori o atomu

sto znaci nesto

nedeljivo

Ima beskonacno

mnogo varijacija oblika i velicina atoma

.......jos razni drugi manji ili veci eksperimenti koji se izvode po svetu danas

Smatrano je da beskonacnim

deljenjem materije moze da se

stigne do atoma

Prve naucne teorije

-kraj 18. veka, dva bitna zakona

Zakon odrzanja mase-Lavoazje i

Zakon proporcija-Prust

Prustov zakon je unapredio Dalton i rekao da je odnos broja atoma u jedinjenju uvek odnos

prirodnih brojeva. On je postavio i prvi periodni sistem. Bilo je gresaka: O, HO...

Hemija

1811.god. Avogadro dopunjuje Daltona i pretpostavlja da u gas iste zapremine na istoj temperaturi i istom pritisku ima isti broj cestica. Pokazao je i dvoatomske molekule preko vode.

Braun je posmatrao 1827. god. kretanje cestica polena, a taj fenomen 1905. objasnio Ajnstajn

Lavoazje

Fizika

Dalton

Braun

Avogadro

Opsti pojmovi

Ajnstajn

Atom, molekul, element, jedinjenje

elektronski omotac, jezgro

elektronske orbitale

oblak elektrona

gustina naelektrisanja

Nuklearna fizika

-proton, neutron

Struktura atoma

Prvi eksperimenti

Miliken 1909

Tomsonov eksperiment 1897

elktricno polje

F=eE

U eksperimentu sa kapljicama ulja odredio

tacno naelektrisanje elektrona, 1,6*10^-19C

magnetno

polje

prvo v=s/t, pa potom

mg=Fel mg=eE=eU/d

dobio je rezultat

10^11 C/kg

Video je da katodni

zraci skrecu u

magnetnom polju i

odredio odnos q/m

Raderfordov (Gajger-Mardsenov)

eksperiment 1909

dao prvi model atoma,

puding sa sljivama

bombardovanje zlatne

folije alfa cesticama

na osnovu Tomsonovog

modela bi trebalo da

sve cestice prodju pravo

primeceno je da ne samo sto neke cestice

skrecu, vec se neke i skroz odbiju-novi model atoma, planetarni

Raderford procenjuje velicinu atoma 1A i

velicinu jezgra, 10^-15m

Prve teorije

Atomska i nuklearna

fizika

Puding od sljiva

Planetarni model

Borov model atoma

planetarni model je imao nedostatke, po njemu bi elektron pao u jezgro za nekoliko nanosekundi

Bor prevazisao problem sa postulatima:

samo odredjene orbite dozvoljene, kvantovan

moment impulsa

-razlika izmedju kontinualnog i diskretnog

ova teorija je dala sjajna slaganja sa

eksperimentom

De Brolj, Hajzenberg, Sredinger

Jednacina kretanja

za male cestice

Svakoj cestici se

pripisuje talas

Ne mozemo istovremeno

izmeriti brzinu (impuls)

i polozaj cestice

Plank

Energija se ne moze emitovati

kontinualno, vec u porcijama

Frank-Herc

Eksperiment sa sudarima elektrona

sa zivinim parama-potvrdjena Plankova

hipoteza

Stefan, Bolcman, Vin....

Fotoefekat-Ajnstajn

1916-pokazao da je foton

i cestica, posto je talasna

priroda vec pokazana

Kvantna fizika

protiv: Ajnstajn

za: svi ostali

Fizika jezgra i ostale cestice

-problem, ima isti broj pozitivnih i negativnih

a masa jezgra je veca od predvidjenog

-Raderford daje pretpostavku da postoji cestica iste mase kao proton, ali bez naelektrisanja, 20-te godine

-1932-Cedvik nizom eksperimenata uspeva da pokaze Ragerfordovu pretpostavku, otkriva neutron

Masa neutrona je nesto veca od mase protona, zato su i odredjeni raspadi moguci

Pokazano je da je neutron nestabilniji od protona, koji moze da zivi beskonacno ako ga nesto ne poremeti. Vreme poluraspada neutrona je oko 1000 s

Objasnjene su mnoge pojave, izotopi u magnetnom polju, cestice koje su falile u raspadima...

Uopste, posle ovog otkrica nastaje lavina drugih u nuklearnoj i fizici elementarnih cestica

U jezgru se nalazi onaj broj protona koliko je potrebno za masu plus jos onoliko elektrona koliko je potrebno da atom bude neutralan

Vrlo brzo je teorija pala u vodu, kad su ispitivane interakcije jezgra sa ostatkom materije

Otkrica

Sta se desava sa jezgrom kada mu pridju druge cestice?

potrebne su ogromne energije za tako nesto

jezgro moze poput atoma da se pobudi

Nuklearni raspadi

Alfa raspad

maseni broj

redni broj

nestabilno jezgro, lako

se spontano raspada na

alfa cesticu i stabilinje jezgro

Osnovne sile u prirodi

Elektromagnetna sila

Meksvel ujedinio elektricnu i magnetnu i napisao svoje cuvene jednacine

Beta raspad

Gravitaciona sila

Dugodometna, jaka sila,

odgovorna za to sto je atom ovakav kakav jeste

Jedina koju ne opisuje kvantna fizika do sada. Opisao ju je Njutn prvo, a pravu sliku je dao Ajnstajn sa OTR

Najbolje objasnjena sila do sada. Klasicna ELD je zavrsena skroz

stvaraju se nove cestice za razliku od alfa

Prenosioc interakcije-foton

Prenosilac interakcije garviton,

istrazivanje u Cernu, Higs

objasnio ga Pauli

Dugodometna, izuzetno slaba sila, ali ipak odgovorna za postojanje kosmosa

Otrkica drugih cestica

Slaba (nuklearna) sila

anticestice, neutrino (Pauli, Gencenk),

oscilacije neutrina, nastanak cestica

u kosmosu, plazma, kvarkovi

pozadinsko zracenje,

sirenje kosmosa

Objasnio je Pauli tridesetih godina

Standardni model

Slabog intenziteta, kratkodometna,

odgovorna za raspade

u kojima se javi neutrino

uglavnom

Prenosioci interakcije-z i pi bozoni

ili da se izbaci jedan proton ili neutron uz odredjenu reakciju

Jaka (nuklearna) sila

Dosta slabo istrazena

Protoni u jezgru stoje zajedno iako bi trebalo da se odbijaju, jer su isto naelektrisani-to je zbog jake sile

Ne razlikuje p i n

Jaka, kratkodometna

Prenosioci interakcije-gluoni

Gama raspad

veoma je opasan, jer fotoni

mogu da prodru neograniceno

duboko u materiju

Primena raspada u medicini

Learn more about creating dynamic, engaging presentations with Prezi