Introducing 

Prezi AI.

Your new presentation assistant.

Refine, enhance, and tailor your content, source relevant images, and edit visuals quicker than ever before.

Loading content…
Loading…
Transcript

Struktura Prijedloga kurikuluma predmeta Matematika

Rad

Stručne radne skupine

kritički prijatelji koje su izabrali članovi SRS - komentirali predložena rješenja.

izrazito je važna stručna rasprava s kolegama iz odgojno-obrazovnih i znanstvenih institucija

pozvani ste da date komentare i sugestije na prve inačice dokumenta,

presudno je da budete dobro informirani o tome što u dokumentima točno piše.

  • sva će se argumentirana promišljanja pažljivo razmotriti,

  • veći dio stručne zajednice uključuje se u sam proces nastajanja kurikularnih dokumenata - znatno se povećavaju šanse za uspjeh kasnije implementacije tih dokumenata.

Kurikulum predmeta Matematika

Posljednje poglavlje – vrednovanje:

  • kako se učenje vrednuje u predmetu Matematika,
  • koje nam vrste dokaza pokazuju da su učenici usvojili očekivane odgojno-obrazovne ishode, i
  • kako izvještavati o napredovanju učenika u učenju i o postignutim razinama usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda.

Slijede se načela i koriste pristupi vrednovanja definirani u Okviru za vrednovanje procesa i ishoda učenja u odgojno-obrazovnom sustavu RH.

Kurikulum predmeta Matematika

Posljednje poglavlje – vrednovanje:

U  predmetu Matematika vrednovanje je sastavni dio procesa učenja i poučavanja koje daje informaciju o razini usvojenosti matematičkih znanja, razvijenosti  matematičkih vještina i potiče izgradnju pozitivnog stava učenika prema učenju matematike.

Učenike prije poučavanja na razumljiv način treba upoznati s očekivanim ishodima i kriterijima koji ukazuju na njihovu usvojenost.

Što i kako se vrednuje potrebno je unaprijed planirati i najaviti.

Kurikulum predmeta Matematika

Kurikulum predmeta Matematika

Poglavlje Učenje i poučavanje predmeta:

u skladu s načelom otvorenosti kurikuluma, ne propisuje nego pruža okvirne smjernice za učenje i poučavanje predmeta za:

- organizaciju učenja i poučavanja,

- iskustva učenja,

- ulogu učitelja,

- mjesto i vrijeme učenja,

- materijale i resurse za učenje i

- grupiranje učenika.

učiteljima i nastavnicima ostavlja se izbor, pravo na različitost u pristupima i na prilagodbu načina izvedbe kurikuluma u skladu s potrebama i predznanjem učenika, posebnim interesima, lokalnim okruženjem i uvjetima rada.

  • sedam poglavlja,

  • u prva tri poglavlja (kao kod matematičkog područja) opisan predmet, njegovi ciljevi i domene - u skladu s ciljevima i domenama područja,
  • domene preuzete iz matematičkog područja

Kurikulum predmeta Matematika

Peto poglavlje - opisuje na koji je način i s kojim predmetima, međupredmetnim temama i područjima Matematika povezana.

Kurikulum predmeta Matematika

ciljevi - da učenici temeljem usvojenih matematičkih znanja, vještina i procesa mogu:

  • primijeniti matematički jezik,
  • matematički rasuđivati,
  • rješavati problemske situacije,
  • razviti samopouzdanje i pozitivan stav prema matematici i
  • prepoznati vrijednost matematike kroz njezinu primjenu.

Kurikulum predmeta Matematika

Poglavlje Odgojno-obrazovni ishodi po razredima i domenama:

prema očekivanjima matematičkog područja kurikuluma, iskazani su odgojno-obrazovni ishodi na razini pojedine godine učenja i poučavanja predmeta za svaku domenu,

  • po razredu ima od 6 do 20 odgojno-obrazovnih ishoda,
  • neki ishodi pokrivaju više domena,
  • usklađeni su vertikalno i horizontalno,

sve su ishode čitali, promišljali i komentirali svi članovi Stručne radne skupine - po pojedinom razredu, i unutar svake domene od početka osnovnog do kraja srednjeg obrazovanja,

provedeni su koordinacijski sastanci na kojima su usklađeni ishodi Matematike s ishodima drugih predmeta.

Matematičko područje kurikuluma

Četvrto poglavlje - na osnovu ciljeva određenih u drugom poglavlju definirana su odgojno-obrazovna očekivanja po ciklusima,

  • do četiri po ciklusu za svaku domenu,
  • jasno i nedvosmisleno iskazano što se od učenika u određenoj domeni očekuje na kraju svakog ciklusa,
  • bit će smjernice za pripremu vanjskog vrednovanja.

U posljednjem poglavlju - opisano kako se kroz ciljeve i očekivanja matematičko područje povezuje s ostalim područjima i međupredmetnim temama.

Matematičko područje kurikuluma

Pet poglavlja

Prvo - Opis područja

  • svrha učenja i poučavanja ovog područja,
  • njena povezanost s vrijednostima i ostvarivanjem ciljeva odgojno-obrazovnog sustava definiranih ONK-om,
  • vrijednosti i načela učenja i poučavanja matematičkog područja kurikuluma,
  • njena predmetna struktura i mjesto u cjelokupnom kurikulumu.

Matematičko područje kurikuluma

Treće poglavlje - određene i jasno opisane domene koje čine matematičko područje kurikuluma, njihova obilježja i međuodnosi:

  • Brojevi,
  • Algebra i funkcije,
  • Oblik i prostor,
  • Mjerenje i
  • Podaci, statistika i vjerojatnost.

Provlače se kroz sve odgojno-obrazovne cikluse.

Drugo poglavlje - odgojno-obrazovni ciljevi učenja matematičkog područja

postavljaju opća, najšira očekivanja o tome što će učenici znati i moći učiniti kao rezultat učenja i poučavanja područja:

  • komunicirati matematičkim jezikom,
  • rješavati problemsku situaciju,
  • matematički rasuđivati, i
  • povezivati matematiku i stvarnost.

Osmišljeni dovoljno široko i složeno da omogućuju napredovanje učenika tijekom cjelokupnog školovanja ali predstavljaju i okvir razvoja u ovom području za svu djecu i mlade osobe.

Struktura kurikularnih dokumenata

Ista struktura i obim.

Postignuta ujednačenost, ali se na njoj nije inzistiralo ukoliko je to bilo u sukobu sa specifičnostima područja, međupredmetne teme ili predmeta.

U svim je dokumentima naglasak na jezgrovitosti i pisanju jasnim i razumljivim jezikom.

proizlaze iz Okvira nacionalnog kurikuluma - daje viziju, vrijednosti, temeljne kompetencije i načela na kojima počiva cijeli obrazovni sustav i svi ostali kurikularni dokumenti

Nacionalni kurikulumi određuju:

  • svrhu, vrijednosti i ciljeve,
  • učenje i poučavanje,
  • podršku učenicima i nastavnicima,
  • organizaciju odgojno-obrazovnog procesa, i
  • vrednovanje, ocjenjivanje i izvješćivanje u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, osnovnoj školi, gimnaziji, strukovnom i umjetničkom obrazovanju.

Kurikulumi područja i međupredmetnih tema ugrađeni su u nacionalne kurikulume.

  • nacionalni kurikulumi,
  • kurikulumi područja i međupredmetnih tema,
  • predmetni kurikulumi,
  • okviri za vrednovanje procesa i ishoda učenja, za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća učenika s teškoćama, i za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovitih učenika

Learn more about creating dynamic, engaging presentations with Prezi