Struktura Prijedloga kurikuluma predmeta Matematika
Rad
Stručne radne skupine
kritički prijatelji koje su izabrali članovi SRS - komentirali predložena rješenja.
izrazito je važna stručna rasprava s kolegama iz odgojno-obrazovnih i znanstvenih institucija
pozvani ste da date komentare i sugestije na prve inačice dokumenta,
presudno je da budete dobro informirani o tome što u dokumentima točno piše.
- sva će se argumentirana promišljanja pažljivo razmotriti,
- veći dio stručne zajednice uključuje se u sam proces nastajanja kurikularnih dokumenata - znatno se povećavaju šanse za uspjeh kasnije implementacije tih dokumenata.
Kurikulum predmeta Matematika
Posljednje poglavlje – vrednovanje:
- kako se učenje vrednuje u predmetu Matematika,
- koje nam vrste dokaza pokazuju da su učenici usvojili očekivane odgojno-obrazovne ishode, i
- kako izvještavati o napredovanju učenika u učenju i o postignutim razinama usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda.
Slijede se načela i koriste pristupi vrednovanja definirani u Okviru za vrednovanje procesa i ishoda učenja u odgojno-obrazovnom sustavu RH.
Kurikulum predmeta Matematika
Posljednje poglavlje – vrednovanje:
U predmetu Matematika vrednovanje je sastavni dio procesa učenja i poučavanja koje daje informaciju o razini usvojenosti matematičkih znanja, razvijenosti matematičkih vještina i potiče izgradnju pozitivnog stava učenika prema učenju matematike.
Učenike prije poučavanja na razumljiv način treba upoznati s očekivanim ishodima i kriterijima koji ukazuju na njihovu usvojenost.
Što i kako se vrednuje potrebno je unaprijed planirati i najaviti.
Kurikulum predmeta Matematika
Kurikulum predmeta Matematika
Poglavlje Učenje i poučavanje predmeta:
u skladu s načelom otvorenosti kurikuluma, ne propisuje nego pruža okvirne smjernice za učenje i poučavanje predmeta za:
- organizaciju učenja i poučavanja,
- iskustva učenja,
- ulogu učitelja,
- mjesto i vrijeme učenja,
- materijale i resurse za učenje i
- grupiranje učenika.
učiteljima i nastavnicima ostavlja se izbor, pravo na različitost u pristupima i na prilagodbu načina izvedbe kurikuluma u skladu s potrebama i predznanjem učenika, posebnim interesima, lokalnim okruženjem i uvjetima rada.
- u prva tri poglavlja (kao kod matematičkog područja) opisan predmet, njegovi ciljevi i domene - u skladu s ciljevima i domenama područja,
- domene preuzete iz matematičkog područja
Kurikulum predmeta Matematika
Peto poglavlje - opisuje na koji je način i s kojim predmetima, međupredmetnim temama i područjima Matematika povezana.
Kurikulum predmeta Matematika
ciljevi - da učenici temeljem usvojenih matematičkih znanja, vještina i procesa mogu:
- primijeniti matematički jezik,
- matematički rasuđivati,
- rješavati problemske situacije,
- razviti samopouzdanje i pozitivan stav prema matematici i
- prepoznati vrijednost matematike kroz njezinu primjenu.
Kurikulum predmeta Matematika
Poglavlje Odgojno-obrazovni ishodi po razredima i domenama:
prema očekivanjima matematičkog područja kurikuluma, iskazani su odgojno-obrazovni ishodi na razini pojedine godine učenja i poučavanja predmeta za svaku domenu,
- po razredu ima od 6 do 20 odgojno-obrazovnih ishoda,
- neki ishodi pokrivaju više domena,
- usklađeni su vertikalno i horizontalno,
sve su ishode čitali, promišljali i komentirali svi članovi Stručne radne skupine - po pojedinom razredu, i unutar svake domene od početka osnovnog do kraja srednjeg obrazovanja,
provedeni su koordinacijski sastanci na kojima su usklađeni ishodi Matematike s ishodima drugih predmeta.
Matematičko područje kurikuluma
Četvrto poglavlje - na osnovu ciljeva određenih u drugom poglavlju definirana su odgojno-obrazovna očekivanja po ciklusima,
- do četiri po ciklusu za svaku domenu,
- jasno i nedvosmisleno iskazano što se od učenika u određenoj domeni očekuje na kraju svakog ciklusa,
- bit će smjernice za pripremu vanjskog vrednovanja.
U posljednjem poglavlju - opisano kako se kroz ciljeve i očekivanja matematičko područje povezuje s ostalim područjima i međupredmetnim temama.
Matematičko područje kurikuluma
Pet poglavlja
Prvo - Opis područja
- svrha učenja i poučavanja ovog područja,
- njena povezanost s vrijednostima i ostvarivanjem ciljeva odgojno-obrazovnog sustava definiranih ONK-om,
- vrijednosti i načela učenja i poučavanja matematičkog područja kurikuluma,
- njena predmetna struktura i mjesto u cjelokupnom kurikulumu.
Matematičko područje kurikuluma
Treće poglavlje - određene i jasno opisane domene koje čine matematičko područje kurikuluma, njihova obilježja i međuodnosi:
- Brojevi,
- Algebra i funkcije,
- Oblik i prostor,
- Mjerenje i
- Podaci, statistika i vjerojatnost.
Provlače se kroz sve odgojno-obrazovne cikluse.
Drugo poglavlje - odgojno-obrazovni ciljevi učenja matematičkog područja
postavljaju opća, najšira očekivanja o tome što će učenici znati i moći učiniti kao rezultat učenja i poučavanja područja:
- komunicirati matematičkim jezikom,
- rješavati problemsku situaciju,
- matematički rasuđivati, i
- povezivati matematiku i stvarnost.
Osmišljeni dovoljno široko i složeno da omogućuju napredovanje učenika tijekom cjelokupnog školovanja ali predstavljaju i okvir razvoja u ovom području za svu djecu i mlade osobe.
Struktura kurikularnih dokumenata
Ista struktura i obim.
Postignuta ujednačenost, ali se na njoj nije inzistiralo ukoliko je to bilo u sukobu sa specifičnostima područja, međupredmetne teme ili predmeta.
U svim je dokumentima naglasak na jezgrovitosti i pisanju jasnim i razumljivim jezikom.
proizlaze iz Okvira nacionalnog kurikuluma - daje viziju, vrijednosti, temeljne kompetencije i načela na kojima počiva cijeli obrazovni sustav i svi ostali kurikularni dokumenti
Nacionalni kurikulumi određuju:
- svrhu, vrijednosti i ciljeve,
- učenje i poučavanje,
- podršku učenicima i nastavnicima,
- organizaciju odgojno-obrazovnog procesa, i
- vrednovanje, ocjenjivanje i izvješćivanje u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, osnovnoj školi, gimnaziji, strukovnom i umjetničkom obrazovanju.
Kurikulumi područja i međupredmetnih tema ugrađeni su u nacionalne kurikulume.
- nacionalni kurikulumi,
- kurikulumi područja i međupredmetnih tema,
- predmetni kurikulumi,
- okviri za vrednovanje procesa i ishoda učenja, za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća učenika s teškoćama, i za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovitih učenika