Introducing 

Prezi AI.

Your new presentation assistant.

Refine, enhance, and tailor your content, source relevant images, and edit visuals quicker than ever before.

Loading…
Transcript

Sadržaj

Oprašivanje

Plod

1. Oprašivanje

2. Oplodnja

3. Građa ploda

4. Sjemenka i građa sjemenke

5. Klasifikacija ploda

6. Zanimljivosti

7. Reference

  • Prenošenje polena sa prašnika jednog cvijeta na žig tučka drugog ili istog cvijeta

Nakon oplodnje zigota dešava se nekoliko procesa pomoću kojih

plodnica prolazi kroz kompletnu transformaciju i stvara plod, dok se u međuvremenu svi ostali dijelovi cvijeta suše i otpadaju.

  • Dvije su podjele :
  • 1. Prema rasporedu spolnih organa
  • 2. Prema načinu prenošenja polena

Novonastali plod grade dva dijela:

1. Sjemenka

2. Usplođe

Dijelimo ih na sočne za koje su karakteristični dud i smokva, i suhe koje obilježavaju čičak i dikice.

Sjemenka

Skupni plodovi ili cenokarpiji su plodovi koji se formiraju iz čitavih cvatova.

Usplođe(pericarpium)

Dio biljke koji služi za njeno razmnožavanje generativnim putem.

Nastaje od oplođenog zigota i integumenata.

Skupni plodovi

Funkcija usplođa je zaštita sjemenke od vanjskih utjecaja i rasprostranjivanje iste.

Grade je: 1. klica

2. endosperm

3. sjemenjača

Prema načinu prenošenja polena

Prema rasporedu

spolnih organa

Grade ga tri karakteristična dijela : 1. egzokarp(exocarpium)

2. mezokarp(mesocarpium)

3. endokarp(endocarpium)

Klica

Sjemenjača

Nastaje direktno od zigota, i obrazuje tri glavna dijela koji su ključni za dalji razvoj klice, korijenčić, stabalce i listić.

Klijanje je proces kojim uz prisustvo vode ovi djelovi klice formiraju korijen, stablo i list.

Formiraju je integumenti koji okružuju zigot, i također kao integumenti ima zaštitnu ulogu.

Sjemenjača je zapravo onaj vidljivi dio sjemenke koji joj daje karakterističan oblik, boju i veličinu.

Endosperm

2. hidrofilija

1. anemofilija

Nastaje diobom oplođene sekundarne jezgre, a uloga mu je da služi kao zaliha hrane dok se biljka ne razvije do tog nivoa da hranu pribavlja iz zemlje.

Samooprašivanje

(autogamija)

Unakrsno oprašivanje

(alogamija)

4. entomofilija

3. zoofilija

Lemur

5. malakofilija

  • Cvijet na kojem je tučak oplođen polenom sa njegovih prašnika
  • Cvijet čiji je tučak oplođen od strane polena sa prašnika nekog drugog cvijeta

6. ornitofilija

Kolibri

Sastoji se od debelog mesnatog cvjetišta, unutar kojeg se nalaze pretinci sa sjemenkama.

Karakteristični za ovaj plod su kruška(Pirus) i jabuka (Malus).

Jezgričast plod

Sastoji se iz vrčasto izdubljenog sočnog cvjetišta, koje obavija brojne jednoplodničke oraščiće. Šipurak je

karakterističan za rod ruža (Rosa).

Šipurak

Plodovi koji nastaju iz više plodnica istog cvijeta.

Pri tvorbi ovakvih plodova često sudjeluje cvjetište(Receptaculum).

Zbirni plodovi

Jagoda je plod koji se sastoji od izbočenog sočnog cvjetišta, u kojem su uronjeni mnogobrojni, jednoplodnički oraščići.

Jagoda

Sastoji se od većeg broja međusobno sraslih jednoplodničkih koštunica, a značajan

je za rod kupina (Rubus).

Koštuničast zbirni plod

Oplodnja

Plod možemo podijeliti na osnovu tri kriterija:

1. Prema nastanku plodova

2. Prema načinu rasijavanja plodova

3. Prema građi usplođa

Višeplodnički nepucavac, sadrži više koštica sa po jednom sjemenkom.

Koštuničasta boba

(lat. Drupa bacciformis)

Uglavnom višeplodnički, ali također i jednoplodnički sočni nepucavac, koji u mesnatom dijelu usplođa sadrži veći broj sjemenaka. Tikva i ribizla su karakteristični za ovu vrst ploda.

Boba (lat. Bacca)

Karakteristicni za ovu vrstu su roška, boba i koštuničasta boba.

Nepucavci

Dvoplodnički suhi nepucavac sa jednom sjemenkom, koja je čvrsto srasla s usplođem.

Na vrhu često ima kunduru (ili papus) koja im služi pri rasprostranjivanju pomoću vjetra ili životinja.

Za ovu skupinu karakteristično je puhalo.

Roška (lat. Achaenium)

Klasifikacija ploda

  • Oplodnja se vrši u nekoliko koraka
  • 1. Oprašivanjem, stanica polena dolazi do žiga tučka
  • 2. Vegetativna ćelija stvara polenovu cijev
  • 3. Prolazeći kroz polenovu cvijet prva spermalna gameta spaja se sa jajnom ćelijom i tvori zigot
  • 4. Druga se gameta spaja sa centralnim jedrom embrionove kese i formira endosperm, koji kasnije služi kao zaliha hrane

Dvoplodnički ili višeplodnički suhi plod koji se u zrelom stanju uzdužno dijeli u dva ili više plodića (merikarpija).

Kalavac

(lat. Schizocarpium)

Prema načinu rasijavanja dijelimo ih na pucavce, nepucavce i kalavce.

Razvijaju se iz plodnice tučka koji ima dva ili više međusobno sraslih plodničkih listova.

Višeplodnički

(sinkarpni)

Dvo- ili višeplodnički, suhi pucavac, koji sadrži više sjemenaka.

Tobolac (lat. Capsula)

Karakteristični za ovu vrstu su komuška i tobolac.

Pucavci

Suhi dvoplodnički pucavac s većim brojem sjemenaka, pregrađenim u dva pretinca.

Ako je ovakav plod četiri ili više puta duži od svoje najveće širine, naziva se komuška, a ako je odnos dužine i širine manji, naziva se komuščica.

Komuška (lat. Siliqua )

Suhi, najčešće jednoplodnički nepucavac u kojem sjemenka nije srasla s usplođem.

Orah (lat. Nux)

Koštunica i orah su karakteristični jednoplodnički nepucavci.

Plodovi koji se u zrelom stanju ne otvaraju niti dijele.

Nepucavci

Sočni jednoplodnički nepucavac, plod koji sadrži jednu košpicu sa jednom sjemenkom.

Koštunica (lat. Drupa)

Po načinu rasijavanja dijelimo ih na pucavce, nepucavce i cijepavce.

Za jednoplodničke cijepavce karakteristične su neke vrste leptirnjača, kao grašar i slatkovina.

Plodovi koji se u zrelom i suhom stanju cijepaju poprijeko u pojedine plodne članke.

Cijepavci

Razvijaju se iz plodnice tučka koji ima samo jedan plodnički list.

Jednoplodnički

(monokarpni)

U zrelom stanju puca po leđnom i trbušnom šavu.

Mahuna lat. (Legumen)

Po građi usplođa pucavci su suhi plodovi, što znači da imaju suho kožasto ili drvenasto usplođe.

Za ovu grupu karakteristični su mjehur, mahuna i komuška.

Ovakvi plodovi se otvaraju tako da sjemenke ispadaju pojedinačno.

Pucavci

U zrelom stanju puca po trbušnom šavu.

Mjehur

(lat. Folliculum)

PLOD I SJEMENKA

Smokva

Lješnjak

Smokva je voćka tipična za područja Azije i mediterana te naraste do visine od 7 do 10m. Kako plodovi smokve obiluju vlaknima, preporučuju se ljudima s problemima prekomjerne težine. Konzumacija smokvi smanjuje umor i poboljšava memoriju.

Zanimljivosti

Lješnjaci imaju slatkasti okus. Datiraju iz prapovijesti, a potječu iz Azije.

Bogati su kalcijem što ih čini odličnim za zdravlje kostiju i zubi, i održavanje pravilnog rada stanica. Bogate su vitaminom E koji je nužan za zdravlje srca i mišića, a također sprječava raspadanje crvenih krvnih stanica. Bogati su folnom kiselinom koja je važna za rast djeteta i razvitak odraslih.

Radili : Grupa 4,

III-6

Ribizla

Ukusne i izuzetno sočne ribizle su bogate vitaminom C, pomažu u liječenju raznih infekcija, bubrežnih tegoba, pospješuju rad crijeva i podstiču izlučivanje štetnih materija iz krvi.

KIVI: Dobar izvor kalija, magnezija, vitamina E i vlakana. Njegov sadržaj C vitamina je dvostruko veći od onog kod naranče!

JABUKA : ima mali sadržaj vitamina C, on je antioksidans i flavonoid i povećava aktivno djelovanja vitamina C, čime pomaže da se smanji rizik od raka debelog crijeva, srčani i moždani udar.

JAGODA: Jagoda je zaštitno voće. Jagode spadaju među glavno voće, koje ima najveću antioksidantnu moć i štite organizam od nastanka raka, začepljenja krvnih žila, slobodnih radikala.

JEDENjE 2 - 4 NARANČE dnevno pomaže u zaštititi od prehlade, snižava holesterol, spriječava i rastvara kamenac u bubregu i smanjuje rizik od raka debelog crijeva.

LUBENICA: Najbolje piće za gašenje žeđi. Sastoji se od 92% vode, a takođe je puna ogromnim dozama glutationa, koji pomaže i pojačava naš imunitet. Takođe je ključni izvor likopena, oksidansa u borbi protiv raka. U lubenicama se nalazi: vitamin C i kalij.

Reference

http://hirc.botanic.hr/botanika/Predavanja/botanika-MB-20.pdf

http://www.hkisdt.hr/podaci/BILINAR_predgovor.pdf

https://biolozi.files.wordpress.com/2012/02/14-seme-i-plod.pdf

http://www.pfos.hr/~dsego/ispitna_literatura/Opca%20botanika/Gra%F0a%20generativnih%20biljnih%20organa.pdf

http://www.wikipedia.com

Knjiga biologije za 1. razred

Orah

Orasi su bogati omega 3 masnim kiselinama, posebice alfa - linolenskom kiselinom, koju tijelo ne može samo proizvesti. Omega 3 masne kiseline imaju antiupalna svojstva i pružaju zaštitu kardiovaskularnog sustava, pomažući smanjiti krvni tlak. Jedna četvrtina šalice oraha osigurava čak 90% preporučene dnevne doze omega 3 masnih kiselina.

Learn more about creating dynamic, engaging presentations with Prezi