Introducing
Your new presentation assistant.
Refine, enhance, and tailor your content, source relevant images, and edit visuals quicker than ever before.
Trending searches
Infrazvuk je zvuk duboke frekvencije koji ljudsko uho ne može osetiti, manje je od 16 Hz. Izvor zvuka su vetroturbine i razne druge mašine poput automobila, aviona, vozova, itd. Prirodni izvori infrazvuka su oluje, vodopadi i turbulencije vetra. Zvuk postaje opasan po ljudsko zdravlje ukoliko deluje na čoveka konstantnom jačinom od 130 dB. Merenja na vetroelektranama su pokazala da ta vrednost nikada nije dosegnuta, a infrazvuk koji turbine proizvode ne predstavlja opasnost. Kod ljudi izloženih infrazvuku javlja se osećaj straha, nadnaravne jeze, potištenosti i teskobe, što bi moglo objasniti paranormalne pojave poput viđenja duhova.
Poslednjih godina s pojavom sve veće izloženosti čoveka različitim oblicima buke sve se više istražuje i uticaj infrazvuka na zdravlje, pa je tako otkrivena i nova vibroakustička bolest (engl. vibroacoustic disease – VAD). To je hronična progresivna i kumulativna bolest koja nastaje kao posledica dugotrajne izloženosti zvuka niskih frekvencija (ispod 100 Hz) i infrazvuka ukoliko je intenzitet bio veći od 110 dB. Npr. ova se bolest javlja kod ljudi kojima je telo izloženo preglasnoj muzici na niskim frekvencijama ili radnicima koji rukuju mašinama koji proizvode infrazvučne vibracije. Posledice (i simptomi) bolesti mogu biti višestruki: poremećaji u ponašanju, strah, problemi vizuelne percepcije, poremećaj ravnoteže, epilepsija, moždani udar, neurološka oštećenja, vaskularne lezije, gastrointestinalna disfunkcija, infekcije orofarinksa, srčani infarkt, samoubistvo. Posebno su opasne frekvencije od 1 do 7 Hz (mogu izazvati čak i smrt).
Ultrazvuk je zvuk čija je frekvencija iznad gornje granice čujnosti za normalno ljudsko uvo, a koja iznosi 20 kHz.
Neke životinje mogu čuti ultrazvuk jer imaju višu gornju graničnu frekvenciju od čoveka. Mlađe osobe, a posebno deca, mogu čuti neke zvukove visokih frekvencija. Što je čovek stariji, gornja granica čujnosti mu pada, što znači da sve slabije čuje zvukove visokih frekvencija. Visoke zvučne frekvencije su sastavni deo spektra frekvencija koje proizvodi neki izvor zvuka, a spektar zvučnih frekvencija čini boju zvuka. Opadanjem čujnosti visokih frekvencija starenjem, starijim ljudima se menjaju i boje zvuka, što znači da simfonijski orkestar ili zvuk violine drugačije čuje dete od šest, odrastao čovek od 30 ili starac od 80 godina.
Uticaj infrazvuka na zdravlje ljudi
Najpoznatija primena ultrazvuka je u medicini - ultrazvučna dijagnostika. Ultrazvuk se i za mnoge druge svrhe (otkrivanje jata riba i podmornica, tzv. sonar). Princip koriscenja je vrlo jednostavan: odašilje se ultrazvučni talas, koji se odbija od prepreke te se prema vremenu potrebnom da se talas vrati određuje udaljenost i oblik objekta.
Slepi miš
Frekvencija: 20 – 120 hiljada Hz
Slepi miševi su razvili sposobnost kretanja koristeći se eholokacijom. Kada se kreće noću, slepi miš emituje seriju zvukova visoke frekvencije, koji se odbijaju i vraćaju, a njegove uši “hvataju odjek”. Na osnovu toga ovaj sisar stvara ideju o porstoru, veličini i kretanju objekata i plena.
Frekvencija: 2000 – 12 hiljada HZ
Neke vrste sova imaju asimetrično postavljene uši, tako što je jedno pozicionirano malo više, a drugo malo na napred. To im, pogotovu prilikom lova, omogućava da bolje otkriju odakle tačno dolazi zvuk.
Slon
Frekvencija: 16 – 12 hiljada Hz
Uši slona ne pomažu im samo da dobro čuju. Uz pomoć velikih i tankih ušiju slonovi regulišu unutrašnju temperaturu tela. Krz koja cirkuliše kroz ušne školjke pomaže slonu da se rashladi tokom vrućih letnjih dana.
Moljac
Frekvencija: do 300 hiljada Hz
Naučnici još uvek nisu otkrili zašto je moljac razvio sposobnost korišćenja ultrazvuka. Ali, za sada moljac ima najbolji sluh od bilo kog organizma na zemlji.
Mačka
Frekvencija: 45 – 64 hiljade Hz
Mačke imaju čak 32 mišića u svakom uvetu što im omogućava da rotiraju ušne školjke za 180 stepeni, pa samim tim i bolje otkriju odakle zvuk dolazi.
Delfin
Frekvencija: 75 – 150 hiljada Hz
Slično slepim miševim, i delfini “vide” pomoću zvuka. Iako imaju odličan vid i sluh, delfini takođe imaju sposobnost korišćenja eholokacije. Delfin će ispuštati škriputave zvuke i čekati da se oni odbiju i vrate nazad, što mu daje detaljan zvučni opis onoga što se nalazi ispred.
Pacov
Frekvencija: 200 – 76 hiljada Hz
Albinizam kod mnogih životinja izaziva oštećenje sluha, ali ne i kod pacova. Iako je kod albino pacova zbog mutacije oštećeno čulo mirisa, sluh je ipak ostao netaknut.
Golub
Frekvencija: 0,5 Hz
Golubovi mogu obraditi zvuk na mnogo nižim frekvencijama nego ljudi, što im omogućava da čuju nadolazeću oluju, pa čak i rad vulkana.