Introducing 

Prezi AI.

Your new presentation assistant.

Refine, enhance, and tailor your content, source relevant images, and edit visuals quicker than ever before.

Loading…
Transcript

Nacionalna biblioteka

"Đurđe Crnojević"

Informacijska i medijska pismenost

kroz mrežu biblioteka

Kotor, 16. april 2014.

Podgorica, 29. april 2014.

Bijelo Polje, 13. maj 2014.

MEDIJUM

Informacijski pismene osobe su “one koje su naučile kako učiti… jer znaju kako je znanje organizirano, kako pronaći informacije i kako ih koristiti na svima razumljiv način… To su osobe pripremljene na učenje tijekom cijelog života”.

(nosioc na koji je smještena)

ALA, 1989.

Informacija je apstrakcija

bez svoje materijalizacije

Pojednostavljena verzija

za niže uzraste (Super Tri)

(kanal ili platforma kroz koju se prenosi)

MEDIJ

Standard ACRL (2000.)

Uprkos imenu, standardi nisu norme, već vrsta preporuke za postizanje veće efikasnosti nastavnog procesa

Prvi kursevi

medijske pismenosti 1920-ih u SSSR-u, 1930-ih u Velikoj Britaniji…

Prvo pominjanje termina „informacijska pismenost“

1974: Pol Zurkovski,

predsjednik Udruženja informacijske industrije

Smatra se jednim od najutjecajnijih

i najviše prevođenih.

UNESCO i IFLA

o IMP, informacionom društvu, i cjeloživotnom učenju:

Aleksandrijska izjava "Svjetionici informacionog društva" (UNESCO, IFLA, NFIL, 2005.)

Moskovska deklaracija (UNESCO IFAP, IFLA, 2012.)

IFLA Smjernice o informacijskoj pismenosti za cjeloživotno učenje (2011.)

Generalna skuština UNESCO-a: Rezolucija o IMP (novembar 2013.)

UNECO IFAP

* Jedan od tri najveća programa u IC sektoru

* Pokrenut 2000.

* Više od 60 nacionalnih komiteta/odbora

* Oblasti:

1. Informacije za razvoj

2. Informaciona (i medijska) pismenost

3. Očuvanje informacija

4. Informaciona etika

5. Dostupnost informacija

Model pretraživanja C.C.Kuhlthau

Prostorni pogled

Standardi za učenika 21. vijeka (2007.)

Predvodnici:

anglosaksonske zemlje

Informacijska pismenost i univerziteti

Jezik je ključni faktor u pristupu informacijama

Prvi modeli i standardi:

AASL, ALA, ACRL, IFLA

Krovni koncept

Informacije za sve

(IFAP-Information For All Programme)

IFLA (International Federation of Library Associations and Institutions)

Sekcija za informacijsku pismenost

Generički standard informacijske pismenosti, primjenjiv u raznim okruženjima:

Zajednički elementi

svih definicija IMP:

Information Literacy - TTT Workshops 2008-2009

Novi ciljevi u obrazovanju:

Pristup

korisnik pristupa informacijama učinkovito i djelotvorno

Vrednovanje

korisnik vrednuje informacije kritički i kompetentno

Korišćenje

korisnik koristi informacije tačno i kreativno.

Model Šest velikih vještina

(Big Six skills)

* svijest o potrebi za informacijama

* sposobnost efikasnog traženja informacija

* znalački odabir i vrednovanje relevantnosti, pouzdanosti i vjerodostojnosti informacija

* lakoća i lagodnost korištenja različitih medija

* djelotvornost prenošenja informacija drugima

* napuštanje tradicionalnog načina učenja

* sposobnost pronalaženja i sinteze informacija

* „learn how to learn“

12 regionalnih radionica

SCONUL model:

Sedam stupova

Novi načini učenja

Školska biblioteka

Biblioteke

Zajedničke aktivnosti

bibliotekara i nastavnika

* Biblioteka - mesto za

nastavu

* Biblioteka - informacioni

centar

* Biblioteka – čvorište

školskih aktivnosti

Standard AASL (1998.)

Smjernice koje pomažu rad školskih biblioteka; namijenjene također i učenicima, nastavnicima i

upravljačkim tijelima.

https://mural.ly/!/#/slavicajuric/1359173054141

… je multimedijalni i interdisciplinarni centar škole

pruža uslove za sticanje iskustva u kreiranju i korišćenju informacija...

podstiče učenike da koriste i vrednuju informacije [i] shvataju komunikacione procese

obezbjeđuje izradu sopstvenih izvora informacija

zastupa i promoviše koncept da [je] pristup informacijama preduslov za učešće u demokratskom procesu

Javni interes u bibliotečkoj djelatnosti ostvaruje se naročito razvojem društva znanja.

Zakon o bibliotečkoj djelatnosti (2010.)

3. član

1. stav

Zakon o bibliotečkoj djelatnosti (2010.)

9. član

1. i 2. stav

Biblioteka Plus

http://www.bibliotekaplus.rs

http://www.internest.rs

Nacionalna biblioteka

PISA testiranje

* nije tipični test znanja kako se često misli

* sveobuhvatni pregled sposobnosti koje su prosječnoj osobi potrebne za uspješan poslovni život

* ozbiljan indikator stanja obrazovnih sistema

Daje uputstva za stručni BI rad i primjenu međunarodnih standarda.

Organizuje (…) razvojni i savjetodavni rad na području BI djelatnosti i predlaže mjere za njeno unaprjeđivanje.

Internest (2006.)

Zakon o bibliotečkoj djelatnosti (2010.)

7. član

8. i 11. stav

PITANJA?

PREDLOZI?

vesna.kovacevic@cnb.me

gordana.ljubanovic@cnb.me

* Program aktivnosti koji školsku biblioteku transformiše u informacioni centar škole - infoteku

* Prostor za zajedničko učenje đaka, nastavnika i saradnika

* Otvoreni radni prostor za iskazivanje lične inicijative i preduzetnosti

* Razvoj institucionalnih struktura koje omogućavaju efikasniju brigu o talentovanim učenicima i stvaranje uslova za medijsko obrazovanje

Ako želite da putujete brzo,

hodajte sami;

ako želite da stignete daleko,

hodajte s prijateljima.

Istraživanje o nivou informacijske pismenosti studenata prve godine studija (maj, 2011. godine)

Rezultati:

* Studenti pretežno koriste biblioteku po potrebi, to jest, pred ispitni rok

* Bibliotečki katalog je za većinu nepoznanica

* Ne koriste EBSCO bazu podataka kojoj imaju slobodan pristup jer većina ne zna za nju

* Slabo poznaju pravila citiranja i ne koriste informacije u skladu sa etikom

* Uspješni su u radu na kompjuteru, tj. informatički su pismeni

Narodna biblioteka

Narodna biblioteka obavlja djelatnost za potreba građana

(…)

za obrazovanje i informisanje.

Zakon o bibliotečkoj djelatnosti (2010.)

8. član

1. stav

Pozitivni stavovi studenata prema biblioteci:

* uvođenje kurseva na kojima bi učili kako pretraživati i kako koristiti literaturu

* bibliotekara doživljavaju kao osobu od koje slobodno mogu tražiti i dobiti pomoć

Istraživanje o nivou informacijske pismenosti osnovaca (maj, 2011.)

Uzorak:

* po dva odjeljenja sedmog razreda

iz dvije osnovne škole;

* u jednoj radi bibliotečka radionica (sekcija), u drugoj ne;

* ukupno 115 učenika.

Biblioteka Plus (2000.)

Suštinske

bibliotekarske kompetencije

Zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju, Zakon o gimnaziji

* Inovacije

* Učenje

* Saradnja

Projekti, radionice, kreacije, izdavaštvo

* razvijanje kritičkog mišljenja

* razvijanje samostalnog

prosuđivanja

* razvijanje sposobnosti

komunikacije

[Bibliotekar] Pokazuje informacionu pismenost:

* Poznaje i koristi tražilice, Veb adresare i onlajn

baze podataka

* Kritički procjenjuje vrijednost informacija

* Demonstrira lagodnu primjenu različitih strategija

pretraživanja (ključne riječi, Bulovi operatori)

* Pronalazi i pomaže drugima da koriste

odgovarajuće bibliotečke onlajn izvore,

uključujući onlajn kataloge, baze podataka i

naloge na društvenim mrežama

Informaciona pismenost -

Edukacija edukatora (2013.)

Član 2, Opšti ciljevi

3 radionice, 60 učesnika

Rezultati:

* Slabo vladanje vještinama informacijske pismenosti.

* Bolji rezultati kod učenika koji su pohađali bibliotečku radionicu.

Voditelj: prof Albert Bekhorst

Zaključak:

* U nastavnim programima sadržani su potrebni elementi informacijske pismenosti.

* Nedostaju smjernice za njihovo uklapanje u nastavu.

Godišnji Internest ciklus

10 radionica, 1 vebinar

ŠKOLA

* Predavanja, razgovori, radionice

* Odabrana literatura

* Izrada projekata:

Veb prezentacija, interaktivni kviz, strip/grafički narativ, PR kampanja, edukativna računarska igra, kratki film, scenski spektakl, zvučna knjiga/radio drama, nove forme...

* Festival kreativnosti

2010: 7 gradova - 7 škola

2013: 14 gradova - 21 škola

* aktivan bibliotekar

* programi za učenike

* promocija čitanje

Strategija razvoja osnovnog obrazovanja i vaspitanja

Okvir digitalne i informacione pismenosti

5. Unaprijediti postignuća učenika prema ključnim kompetencijama utemeljenim na primjenjivim i praktičnim znanjima

5.2. Obogaćivanje nastavnih programa i udžbenika ključnim kompetencijama i višim kognitivnim vještinama

5.4. Unaprijediti razvoj čitalačke, matematičke, prirodno-naučne i digitalne pismenosti svih učenika

Digitalna pismenost obuhvata sposobnost pronalaženja i korišćenja informacija (poznato kao informaciona pismenost), ali ide dalje, do komunikacije, kolaboracije i timskog rada, društvene svesti u digitalnom okruženju, razumijevanja e-bezbednosti i kreiranja novih informacija. Obadvije, digitalna i informaciona pismenost, čine temelj kritičkog mišljenja i vrednovanja.

Open University

http://www.open.ac.uk/libraryservices/subsites/dilframework/

Learn more about creating dynamic, engaging presentations with Prezi