Pomoć Poljaka žrtvama zagrebačkog potresa (1880.)

Hrvatskoj

Oj Hrvatska zemljo, majko stare slave,

Od davnine puna krvi, suza i tuge

Čemu dršćeš tako i rušiš vrednote

Izgrađene s mukom kroz vijekove duge.

Zar dušmanin možda zakle se na propast

Sinovima tvojim sred svoje nutrine

I želi li baciti u grobnicu silnu

Spomenike, kuće i lovore njine?

Da li dršćeš možda za svoju budućnost

Zemljo, koju tišti udovice mora

Ti zdvajaš, zar ne će jednog jasnog jutra

Zasjati i Tebi ljepših dana zora?

Možda sred grobova vitezova Tvojih

To se miču kosti, što ležahu nijeme

Il prošlost glasi zovu iz dubina

Budućnost da sjajnu, novu zemlju, spreme.

(...)

Bronislav Grabowski

Slaven Kale, prof.

Pomoć Poljaka žrtvama zagrebačkog potresa (1880.)

Nastanak knjige "Krakov Zagrebu"

JULIUSZ MIEN

Odluka o sastavljanju i objavi knjige donesena je već na prvoj sjednici novoutemeljenog društva krajem 1880. na inicijativu Bronisława Grabowskog i Juliusza Miena.

''Takav album izdan u Krakovu ima svoje značenje ne samo iz prigodnih razloga, već i moralnih, jer ne treba zaboraviti, kako su u podnožju Wawela živjeli nekada očevi ovoga pobratimskog plemena, Hrvati, i da će taj poklon iz zemlje Krakovske biti za njih neka vrsta odjeka iz davne domovine.'' J. Mien

Knjiga je objavljena tek sredinom

1881. godine i izazvala je veliki

interes publike.

WAWEL, KRAKOW

Tek utemeljeno Umjetničko kolo iz Lavova objavilo je na poljskom jeziku knjigu "Za Zagreb" već u siječnju 1881. godine.

U tom "liepom dokazu plemitoga saučešća naše braće poljske u Galiciji" radove su objavili članovi akademije, sveučilišni profesori, članovi književnih društava.

Prihod od prodaje doniran je zagrebačkom Odboru za podporu

potresom postradalih žiteljah

grada Zagreba.

Lavovska knjiga "Za Zagreb"

CENTAR LAVOVA, UKRAJINA

NASLOVNICA "ZA ZAGREB"

Kritika knjige

"Na utjehu i ukrepu najljepšu može biti našemu stradaocu narodu, kad mu se pred okom duševnim stvori krasan prizor, gdjeno je osamdeset otmenih poljskih srdaca složno zakucalo za nas i svako iz svoje dubine izvadilo i poslalo na daleki jug cvietak, ljubavju zadahnut."

Franjo Marković, Vienac

''Prva ta publikacija Kola umjetničko-književnog bila je primljena, kako je poznato, pohvalno i od kritike i od javnosti."

Tygodnik Illustrowany

''...prelijepo izdanje, koje daleko za sobom ostavlja sve publikacije izdane u nas do sada, u kojem je toliko djela sretno izvedenih i primamljivih, da je nemoguće skinuti oka s njih.''

Przegląd Lwowski

"STAŃCZYK" JAN MATEJKO

Lavovska knjiga Za Zagreb (Dla Zagrzebia)

Taj ''liep dolaz plemenitog saučešća naše braće poljske u Galiciji''' objavljen je već u siječnju 1881. godine.

Autori priloga bili su ''sve sami članovi akademije, sveučilišni profesori, poglaviti članovi literarnih društava''.

Knjigu je objavilo Literarno kolo (Koło literackie), čiji je predsjednik dr. Xawery Liske donirao prihod Odboru za podporu potresom postradalih žiteljah grada Zagreba.

Kolo umjetničko-književno izdavač krakovskog albuma

U knjizi su objavljeni crteži, notni zapisi, pjesme

i aforizmi.

Na naslovnici se nalaze stihovi Adama Mickiewicza, čije je podrijetlo do danas nepoznato:

"Znaš li poštovat i ljubit slobodu,

govoru su našem nepotrebne riječi;

ja ću ti uzdah razumjet, ti moju suzu,

i ruku ćeš mi stisnuti - to je poljski govor!''

NASLOVNICA KNJIGE (1881.)

Sadržaj albuma

Sadržaj

... osnovano je krajem 1880. godine.

Sjedište društva bilo je na Sukiennicama u središtu Krakova. U vrijeme objave albuma imalo je oko 200 članova.

Posjedovalo je knjižnicu, čitaonicu i organiziralo tjedne susrete.

Svoju djelatnost započelo je upravo pripremom knjige "Krakov Zagrebu".

"MIESZKO" W. ŁUKASZCZKIEWICZ

Pomoć Poljaka Zagrepčanima

Varšavski komitet cenzure zabranio je distribuciju knjige na području Poljskog Kraljevstva.

To je uzrokovalo veliku štetu izdavaču, jer se većina pretplatnika nalazila upravo na tom području.

''Da, neshvatljivi su putovi ruske cenzure''

Agramer Zeitung

''Radosti našoj na taj plemeniti dar poljskog

naroda blagoizvolila je pridati gorku

kapljicu - ruska cenzura.''

Obzor

• Veliki potres u Zagrebu 9. studenog 1880.
• Pomoć poljskih gradova i pojedinaca
• Lavovska knjiga "Za Zagreb"
• Izdavač, sadržaj i kritika krakovske knjige "Krakov Zagrebu"
• Zabrana krakovske knjige

''Poljaci, naša braća na sjeveru, pokazaše povodom grozne nesreće potresa, dosta zanimanja i sućuti za Hrvatsku. Ne samo da je zemaljski odbor priposlao podporu za postradale, već su to učinili i oba glavna grada današnje Galicije Krakov i Lavov. Onomad u Lavovu držana glasbena zabava doniela je čisti prihod od 600 fr., koja je svota već u Zagreb prispjela.''

Narodni list

Mogući razlozi zabrane

ZABRANA KNJIGE

1) Mickiewiczev domoljubni citat na naslovnici albuma

2) Asnykova pjesma "Poslanje"

3) sudjelovanje dijela autora u ustancima protiv ruske vlasti

... nesloboda u Poljskom Kraljevstvu

ADAM ASNYK, POTPREDSJEDNIK

SUKIENNICE, KRAKOV

JULIUSZ KOSSAK,

PREDSJEDNIK KOLA

GALICIJSKI PARLAMENT, LAVOV

Potres 9. studenog 1880.

GLAVNI TRG, KRAKOV

''Dne 9. studenoga 1880. oko 1/2 8 satih u jutro zadesi glavni grad Zagreb koban pojav. Žestok potres od kakovih petnaest trenutakah uzdrma grad do temelja. Podzemna tutnjava, škripa i lamanje zadrhtalih i uznihanih sgradah i krovovah, prasak rušećih se zidinah i dimnjakah prozročiše u stanovništvu Zagreba pravu stravu. Mlado

i staro, zdravo i bolesno pobježe iz razklimanih kućah

na ulice i trgove..''

Narodne novine

NASLOVNICA OBNOVLJENOG IZDANJA "KRAKOV ZAGREBU"

IZ "KRAKOV ZAGREBU"

POPOV TORANJ

ZAGREBAČKA KATEDRALA

CRKVA SV. MARKA

... nije postojala na političkoj karti Europe, već je bila podijeljena između Rusije, Njemačke i Austro-Ugarske Monarhije.

Kraljevina Galicije i Lodomerije zajedno s Velikom kneževinom Krakovskom nalazila se tada, kao i Trojedna Kraljevina, u sastavu Austro-Ugarske Monarhije.

Poljska 1880. godine

ZEMLJOVID SREDNJE EUROPE 1871-1914.

Bronisław Grabowski

Pomoć pojedinaca iz podijeljene Poljske

"Poslanje"

Adam Asnyk

Jan Szczepaniak

"Da nisam Poljak, odmah bi htio biti Hrvat." B. G.

Jedan je od inicijatora izdavanja knjige "Krakov-Zagrebu" i ključna je osoba hrvatsko-poljske suradnje druge polovice XIX. stoljeća.

Često je posjećivao Hrvatsku i prijateljevao s književnom i intelektualnom elitom (Ivanom Kukuljevićem, Tadijom Smičiklasom, Augustom Harambašićem, Josipom E. Tomićem, Ivanom Vončinom, biskupom Strossmayerom...).

O njegovim boravcima u Hrvatskoj vlasti su sastavljale detaljne tajne izvještaje.

Pomoć su uplatili poljski delegati na zasjedanju austrijske i mađarske Delegacije u Pešti, pojedinci W. Ludwik Anczyc, Ludwik Grabowski, Mikołaj Jawornicki, Vladimir Kačanovski...

''Poštovani organizacijski odbor za proslavu godišnjice studenačkog [ustanka, op. S. K.] počastio me pozivom na misu i zajedničku svečanost. Koliko rado ću sudjelovati u molitvama za pokoj duša sunarodnjaka poginulih u vojnom pohodu 1831. godine, toliko mi prema strašnoj nepogodi koja je pogodila Zagreb, hrvatsku prijestolnicu, moja savjest ne dozvoljava gostiti se, kada tisuće nesretnih naših pobratima ostaju bez

krova i kruha. Prinosim zato svotu 5 fr.

određenu za sudjelovanje u zabavi...''

W. L. Anczyc

BRONISŁAW GRABOWSKI

"Njekoč, njekoč spod Wawela,

vitezi su mladi tekli pod oružjem

k sjajnom cilju,

izlažući prsa svoja;

na zakonu stojeć tvrdo

i na pravu svojem ljudskom,

s mužkim smrti preziranjem

tekli krsta branit mačem

(...)

Očekujuć konac noći,

i za jasnim čeznuć ciljem,

nosimo vam dar sirotni

sirotčeta spod Wawela."

prijevod: Franjo Marković, 1881.

...svjedok potresa, radio na otklanjanju i popisivanju štete te potom održao predavanja u Varšavi i Krakovu, čiji je prihod namijenio Zagrebu.

''G. Szczepaniak vrlo vješti strukovnjak i vrli rodoljub poljski te pravi prijatelj i brat hrvatski (...) učinio je potanka studia o zagrebačkom potresu, koja će svojim zemljakom sada priobćiti. Taj gospodin vratit će se opet u Hrvatsku i stalno ovdje boraviti kao privatni inžinir. Mi se nadamo, da će kao što je i u novije doba dični profesor u Cestohovu Bronislav Grabovski dobrim uspjehom zakopčao svezu medju Poljaci i Hrvati na literarnom polju, da će o tom u socialnom i u obće narodnom obziru nastojati g. Szczepaniak (...), a posao biti će tim lakši, što po historiji, po socialnom razvitku i po narodnih običajih Hrvati i Poljaci posve su srodna braća.''

Obzor

"POSLANJE" A. ASNYK

KATEDRALA, KRAKOV

Značaj poljske pomoći Zagrepčanima

u kontekstu hrvatsko-poljskih veza

CRKVA SV. KATARINE, ZAGREB

I. Solidarnost Poljaka sa žrtvama zagrebačkog potresa dokaz je osjećaja zajedništva i povezanosti koji je vladao između Hrvata i Poljaka.

II. U kontekstu veza značajna je pojava Bronisława Grabowskog u pothvatu izdavanja albuma. To je još jedan dokaz njegove uloge u oblikovanju i jačanju hrvatsko-poljskih odnosa.

III. Boravak Jana Szczepaniaka u Zagrebu u vrijeme potresa ogledni je primjer migracije poljskih obrazovanih službenika iz Galicije u Hrvatsku.

IV. Otkriće tako zanimljivog poduhvata kao što je bilo izdavanje knjige "Krakov Zagrebu" izvanredan je poticaj za daljnje istraživanje hrvatsko-poljskih veza, koje zasigurno skrivaju još "neotkivenih bisera".

Suradnici albuma

… su bile najznačajnije osobe krakovskog znanstvenog i umjetničkog života:

1) svjetski poznati slikar Jan Matejko

2) "otac " modernog poljskog romana

Józef Ignacy Kraszewski

3) kasniji rektor Jagiellońskog sveučilišta

u Krakovu Edmund Krzymuski

4) kasniji rektor Akademije umjetnosti

Józef Majer

5) direktor krakovskog arhiva i kasnije

član JAZU Stanisław Smolka

6) direktor krakovskog kazališta

Stanisław Koźmian

7) glavni tajnik Akademije umjetnosti

Józef Szujski

...

STANISŁAW SMOLKA

Prezentacija je dio istoimenog izlaganja održanog u organizaciji predstavnice poljske nacionalne manjine Grada Zagreba Walentyne Lončarić u Europskom domu u Zagrebu 13. prosinca 2012. godine.

Izlaganje je svojevrstan nastavak izložbe "Pomoć Poljaka stradalnicima potresa u Zagrebu" postavljene u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u prosincu 2011. te u Međunarodnom centru kulture u Krakovu u studenom 2012. godine. Prošireni tekst izlaganja objavljen je u obnovljenom izdanju knjige "Krakov Zagrebu" (Zagreb, Srednja Europa, 2011.)

Na web stranici prezi.com dostupne su prezentacije "Poljaci u Hrvatskoj" i "Poljska manjina u Hrvatskoj 1945.-2012."

Na kraju prezentacije nalazi se kratki animirani film "Povijest Poljske".

POVIJEST POLJSKE