1. Zauzimanje pravilnog sjedećeg položaja. Sjedite koliko je moguće na zadnjem dijelu stolice.
2. Naslonite se tako da kralježnica zadrži svoju prirodnu liniju. Glava treba biti u istoj liniji sa gornjim dijelom tijela.
3. Ramena trebaju biti opuštena, a gornji dio ruku (od ramena do laktova) pored tijela.
4. Koljena trebaju biti u visini sa kukovima.
5. Stopala trebaju bitida ravno na podu.
6. Težinu tijela treba jednako rasporediti na oba kuka.
7. Postavljanje monitora.
8. Postavljanje tastature i miša, te tipkanje. Minimalno naprezanje očiju.
Neobične daktilografske stolice
Postoji i stroj za stenografiju!
http://vasa-enciklopedija.blogspot.hr/2013/12/tko-je-izmislio-stenografiju.html
Daktilografija (grč.) - strojopis - sustav desetoprstnog slijepog pisanja.
Daktilografija je prvenstveno vještina, a ne znanje, pa zato zahtjeva i odgovarajuću praksu ili trening.
Daktilografija se počela razvijati kad
i pisaći stroj, u drugoj polovici 19. st... Najčešće se tipkalo sa dva kažiprsta.
Na natjecanju u daktilografiji 1888. godine sudjelovao je Frank E. McGurrin s vlastitom tehnikom tipkanja i ... POBIJEDIO.
Tada je PRVI puta bila viđena tehnika
tipkanja s 10 prstiju - danas je to temelj daktilografije.
Raspored slova na tipkovnici osmislio je Christopher Latham Sholes 1873. godine radi bržeg tipkanja na pisaćem stroju za tvrtku E. Remington & Sons.
Sholes je primijetio da klasični raspored slova na tipkama dovodi do zaglavljivanja poluga slova pa je zato promijenio redoslijed slova udaljivši najpoznatije slovne parove (NA, MA, PA,RI...) što je više moguće. Sholeov model QWERTY tako je dobio ime
Remington
, i postao je dio prvog komercijalnog pisaćeg stroja 1874. godine.
Dvořak raspored tipkovnice je zamišljen kao optimalni raspored slova na tipkovnici (koji omogućava najbrže tipkanje)
Tipke je stoga nužno poredati tipke po učestalosti upotrebe (češća slova postaviti tako da ih je najlakše dohvatiti. (to ovisi o jeziku na kojem se piše!)
Vidi http://infohost.nmt.edu/~shipman/ergo/parkinson.html
Daktiloskopija (grčki: dactilo - prst + latinski: scopein - gledati) je disciplina kriminalističke tehnike, koja se bavi proučavanjem papilarnih linija, formiranih u raznim oblicima na jagodicama i člancima prstiju, dlanovima i stopalima u cilju identifikacije, dokazivanja identiteta, živih i mrtvih osoba, kao i počinitelja kaznenih djela na temelju ostavljenih tragova papilarnih linija.
1904. godine prva daktiloskopirana osoba na desetoprstnom obrascu u Republici Hrvatskoj je Ambroz Zlamal. Jedan od začetnika znanstvene daktiloskopije je Ivan Vučetić.
Ergonomska tipkovnica
Ivan Vučetić (20. srpnja 1858., Hvar - 25. siječnja 1925., Dolores, Buenos Aires, Argentina)
Zanimljivost: Ivan Vučetić je pored svoga potpisa ostavljao i otisak
svoga desnog kažiprsta.
Nakon što je proučio Bertionov postupak identifikacije intenzivno je počeo istraživati i proučavati papilarne linije (proučio je više metoda za klasifikaciju otisaka prstiju i uočio brojne nedostatke). Uspostavio je vlastiti sustav za klasifikaciju otisaka prstiju koji je nazvao ikonofalangometrija.
1891. godine Vučetić je formirao Registar ikonofalangometrije, gdje je pod rednim brojem jedan naveden Julio Torres kojega jedaktiloskopirao na tzv. fišu (karton).
Time je osnovana prva desetoprstna zbirka u svijetu.
Vučetić je proučavao Bertionov postupak identifikacije i počeo istraživati
papilarne linije
Proučio je i više metoda za klasifikaciju otisaka prstiju i uočio brojne nedostatke.
Uspostavio je vlastiti sustav za klasifikaciju otisaka prstiju koji je nazvao ikonofalangometrija.
1891. godine Vučetić je formirao
Registar ikonofalangometrije, gdje je pod rednim brojem jedan naveden neki Julio Torres kojega je daktiloskopirao (uzeo otiske prstiju) i tako je osnovana
prva desetoprstna zbirka u svijetu.