Loading presentation...

Present Remotely

Send the link below via email or IM

Copy

Present to your audience

Start remote presentation

  • Invited audience members will follow you as you navigate and present
  • People invited to a presentation do not need a Prezi account
  • This link expires 10 minutes after you close the presentation
  • A maximum of 30 users can follow your presentation
  • Learn more about this feature in our knowledge base article

Do you really want to delete this prezi?

Neither you, nor the coeditors you shared it with will be able to recover it again.

DeleteCancel

Make your likes visible on Facebook?

Connect your Facebook account to Prezi and let your likes appear on your timeline.
You can change this under Settings & Account at any time.

No, thanks

Važniji gradski centri u BIH

No description
by

Lamija Zulcic

on 6 March 2014

Comments (0)

Please log in to add your comment.

Report abuse

Transcript of Važniji gradski centri u BIH

Važniji gradski centri u Bosni i Hecegovini
BIHAĆ
UNA
Una je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine koja manjim dijelom čini zapadnu granicu BiH i Hrvatske. Po nekim prepostavkama naziv rijeke Una potiče od latinske riječi uno, što ima značenje jedna, jedina.
Bihać je grad i središte istoimene općine u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, te glavni grad Unsko-sanskog kantona. Površina općine je oko 900 km2.
Grad Bihać se prvi puta spominje u 13. stoljeću, a Osmanlije su ga zauzele tek krajem 16. st.
Nakon toga, Bihać se razvija u orijentalnom duhu, a dolaskom Austro-Ugarske poprima i obilježja srednjoeuropskih gradova.
U 20.st., posebno u njegovoj drugoj polovini, Bihać doživljava najveći urbanogeografski, demografski i privredni razvoj koji je zaustavljen ratom 1992-1995. godine, kao što je, oustalom, zaustavljen razvoj i većine bosanskohercegovačkih gradova.
Bihać je smješten u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine i privredno je, administrativno i kulturno središte Unsko-sanskog kantona. Na zapadu Bihać graniči sa općinama R Hrvatske Donji Lapac i Plitvička Jezera-Korenica, na sjeveru sa općinom Cazin, na istoku sa općinama Bosanska Krupa i Bosanski Petrovac, a na jugu sa općinom Drvar.
ZENICA
Urbani dio današnje Zenice formirao se kroz nekoliko specifičnih faza koje hronološki zahvataju vrijeme neolitske zajednice, ilirske gradine, rimskog municipija Bistua Nuova, najznačajnijeg nalaza (II-IV vijek) u kojem dominira monumentalna ranokršćanska dvostruka bazilika, pored koje je u Evropi identifikovana samo još jedna. Na Bilimišću su pronađeni tragovi antičkog naselja. U Putovićima i Tišini, gdje dominira villa rustica, terma, hram kao i niz drugih pratećih objekata.
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Zenica imala je 145.517 stanovnika, raspoređenih u 81 naselju. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Zenica, u cjelini, ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. Sredinom 2007 godine općina Zenica kao jedinstvena urbana cjelina proglašena je gradom.
Zenica je poznat industrijski centar. U dosadašnjoj politici razvoja dominirale su bazne grane industrije (proizvodnja gvožđa i čelika i rudarstvo). Eksploatacija mrkog uglja u Zenici je otpočela 1880. godine, a proizvodnja čelika 1892. godine.
Zenica spada u gradove sa teškom industrijom koji su neracionalno zagađivali i uništavali okolinu. Poslje agresije na BiH, glavni krivac za teško ekološko stanje u Zenici, Željezara, je bila onesposobljena. Međutim prije nekoliko godina je djelimično počela s radom stara Željezara, te je iz tih i drugih razloga u Zenici osnovana nestranačka, građanska organizacija "Eko pokret", a kasnje i politička stranka Zeleni Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Zenici.
Najbliži aerodrom je u Sarajevu do koga se dolazi putem uz rijeku Bosne preko Stupske petlje.
Zenica je grad smješten u kotlini rijeke Bosne na nadmorskoj visini 316 metara.
Privredni je centar Bosne i Hercegovine. Zenica je udaljena od Sarajeva 70 kilometara, sjeverno, dolinom rijeke Bosne.
Zenica ima izuzetnu bazu za razvoj sporta i masovne fizičke kulture. Zenički sportisti i sportski radnici ostvarili su niz zapaženih rezultata, kako u Bosni i Hercegovini, tako i na međunarodnoj sportskoj sceni.
Nogometni klub "Čelik" dvostruki je osvajač nekadašnjeg Srednjoevropskog kupa. Od priznavanja Bosne i Hercegovine, "Čelik" je tri puta bio državni prvak, a u dva navrata osvajač kupa.
SPORT
MOSTAR
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini. Smješten je na obalama rijeke Neretve i kulturno je i gospodarsko središte Hercegovine, a ujedno i najveći grad u Hercegovini.
Gospodarsko, kulturno, sveučilišno, prometno i turističko središte Hercegovine. Podignut u cvjetnoj i vinorodnoj dolini rijeke Neretve ovaj grad je kamena ruža. Njegovu blagu klimu štite planine Velež, Čabulja i Hum. Nastao je oko Starog mosta koji je podignut 1566.godine u blizini nekadašnjeg lančanog mosta. Iz tog razdoblja i kasnije ostali su vrijedni spomenici kulture. Dolaskom austro-ugarske uprave u ove krajeve zatečeni zanatski način gospodarenja i specifične društvene odnose zamjenjuje industrijsko doba i grad doživljava intenzivnu graditeljsku aktivnost.
Novi način državnog upravljanja, novi materijali, konstrukcije, industrija, željeznica, putovi, javna rasvjeta, vodovod, mostovi, škole sve su to karakteristike Mostara na razmeđu XIX. i XX. stoljeća
U vremenu poslije Drugog svjetskog rata, Mostar se nastavlja razvijati i narastao je do veličine od 126. 000 stanovnika. U ekonomskoj oblasti nastaju respektabilni gospodarski kapaciteti kakvi su bili Soko, Aluminij, Hepok, Tekstilni kombinat, Tvornica duhana i dr.
Nažalost, u ratnom vremenu od 1992.-1995.god. Mostar je doživio strahovita razaranja i devastaciju, kakvu grad ne pamti od svoga nastanka. Tu sliku neposredno iza rata mnogi su poredali sa slikom stradanja Hirošime. Mostar je doživio teški urbicid ratnu i administrativnu podjelu, a gospodarski objekti i oprema su bili uništeni ili otuđeni tako da je bilo teško pokrenuti bilo kakvu aktivnost.
Zbog toga je Evropska Unija uspostavila svoju upravu u gradu ulažući značajna financijska sredstva da bi se zaliječile ratne rane. Napravljeni su pomaci na obnovi infrastrukture, popravci kuća i zgrada te obnove zdravstvenih i objekata iz oblasti obrazovanja. Jedan je dio sredstava utrošen za pokretanje gospodarske aktivnosti te poticanje privatnog poduzetništva.
Danas Mostar svakim danom dobije na sadržajima i vraća svoj prijeratni izgled i značaj. Ne zapostavlja se niti jedan segment životnih potreba, ali se prioritetno nastoji poticati i stvarati povoljniji ambijent za razvoj gospodarstva. Posebno se želi poticati razvoj malih i srednjih poduzeća, a imaju li se u vidu položajne, klimatske, tradicijske, zemljišne, vodni potencijali i druge pogodnosti onda se može zaključiti da uz ljudske resurse i mediteranski temperament Mostar ima perspektivu. Uz sve poteškoće i manjkavosti koji prate privatizaciju Grad Mostar u kontinuitetu radi na strategiji ekonomskog razvoja grada, što bi u budućnosti trebalo donijeti Mostaru i njegovoj regiji imidž moderne europske sredine. Posebni napori čine su u oblasti razvoja turizma gdje Mostar nakon obnove svoga simbola, Starog mosta, i njegovog uvrštavanja kao jedinog spomenika iz BiH na popis zaštićene kulturne baštine UNESCO-a, ima velike šanse.
Samo 12 km od Mostara nalazi se čuveno Vrelo rijeke Bune, najjači kraški izvor na teritoriju Evrope sa prosječnim godišnjim protokom vode od 43 m³ u sekundi. Izvor se nalazi ispod kamene litice visoke 200 m, a u blizini samog izvora je sagrađena i Derviška Tekija, koja sa okolnom prirodom čini jedinstvenu i neponovljivu cjelinu. Voda izvire iz pećine široke 15-estak metara, a francuski ronioci su istražili da je podzemni tok vrela Bune dug oko 200met. Voda je izuzetno hladna i čista i predstavlja stanište endemske vrste potočne pastrmke
TURIZAM
BLAGAJ
Sahat-kula u Mostaru predstavlja značajan sadržaj čaršije. Mostarska čaršija počinje od sahat-kule do Čejvan-ćehajine džamije.
Ne zna se tačno kada je sagrađena niti ko je tačno sagradio ovu sahat-kulu. Prema predanju ona predstavlja zadužbinu mostarskog vakifa Fatime kadune Šarić. Prvi i najstariji poznati pisani izvor u kojem se pominje ova sahat-kula je zadužbina Ibrahima Šarića iz 1636. godine. Na temelju ovog podatka može se utvrditi da je ova sahat-kula izgrađena prije 1636. godine i da je zadužbina Šarića
Skokovi sa Starog mosta u Mostaru tradicionalno su takmičenje u skokovima u vodu koje se organizira svake godine krajem jula. Uključujući i 2013. godinu, dosad su organizirani 447 puta.[1]
Tradicija je da mostarski mladići skaču sa Starog mosta u Neretvu. Budući da je rijeka vrlo hladna, ovo je dosta rizičan poduhvat i samo najvještiji i najspremniji skakači odvažit će se na skok. Skokovi datiraju iz vremena gradnje samog mosta, ali prvi skok zabilježen je 1664. godine. 1968. ustanovljeno je formalno takmičenje i otada se održava svakog ljeta
Mostar ima umjerenu sredozemnu klimu s blažim, ali hladnim zimama (uz malo ili nimalo snijega), te veoma vrućim ljetima gdje temperature u hladu znaju iznositi i do 45 celzijevih stupnjeva. Zbog toga je Mostar bio najtopliji grad u bivšoj Jugoslaviji, a danas u Bosni i Hercegovini
Grad je ime dobio po čuvarima mostova (mostarima) na obalama rijeke Neretve. Ubraja se u jedan od najljepših gradova u Bosni i Hercegovini. U njemu se nalazi Stari most, koji se zajedno sa starim gradom od 2005. godine nalazi na popisu zaštićene kulturne baštine UNESCO-a
Full transcript