Loading presentation...

Present Remotely

Send the link below via email or IM

Copy

Present to your audience

Start remote presentation

  • Invited audience members will follow you as you navigate and present
  • People invited to a presentation do not need a Prezi account
  • This link expires 10 minutes after you close the presentation
  • A maximum of 30 users can follow your presentation
  • Learn more about this feature in our knowledge base article

Do you really want to delete this prezi?

Neither you, nor the coeditors you shared it with will be able to recover it again.

DeleteCancel

Sunčeva energija

No description
by

Dino Žepina

on 18 April 2015

Comments (0)

Please log in to add your comment.

Report abuse

Transcript of Sunčeva energija

Sunčeva energija
Sunčevo svjetlo utjecalo je na građenje od samog početka povijesti građenja.Potpuno razvijenu solarnu arhitekturu i metode urbanog planiranja prvi su put primjenili Grci, Kinezi i Egipćani koji su orijentirali svoje građevine prema jugu kako bi osigurali svjetlost i toplinu. Rimske kupelji imale su velike jugu okrenute prozore. Sunčev dizajn u Europi bio je uglavnom zaboravljen nakon pada Rima, ali se nastavio primjenjivati u Kini gdje kozmologijska tradicija povezuje jug s ljetom, toplinom i zdravljem.
Sunčeva energija je zračenje svjetlosti i topline sa Sunca koju ljudi koriste od drevne povijesti upotrebom raznih neprestano napredujućih tehnologija. Sunčevo zračenje skupa sa sekundarnim sunčevim izvorima kao što su energija vjetra i energija valova, hidroenergija i biomasa zajedno čine većinu raspoložive obnovljive energije na Zemlji. Upotrebljava se samo neznatan dio raspoložive sunčeve energije.
Počevši s valom upotrebe ugljena popraćenim industrijskom revolucijom, potrošnja energije neprestano je napuštala drvo i biomasu te prelazila na fosilna goriva. Rana istraživanja sunčevih tehnologija s početkom u 1860.-im pokrenula su očekivanja da će ugljen uskoro postati rijedak. Ipak, razvoj sunčevih tehnologija stagnirao je u ranom 20th stoljeću suočen s povećanom dostupnošću, ekonomijom, lakom primjenom ugljena i nafte
Naftna kriza 1973. i energetska kriza 1979. godine uzrokovale su reorganizaciju energetske politike širom svijeta i ponovo svratile pozornost na razvoj sunčevih tehnologija. Strategije isporuke usredotočile su se na ohrabrujuće programe kao što su Program primjene fotonapona u SAD i Sunčev program u Japanu. Ostali napori uključivali su stvaranje istraživačkih objekata u SAD, Japanu , i Njemačkoj.
Solarna elektrana
parabolična protočna
•kao i sve druge koncentrirane teh. koristi samo direktno zračenje
• najrazvijenija tehnologija
• temperature do 500 oC • godišnja efikasnost do 14% • obično prati sunce ist.-zapad
konkurentne drugim izvorima
• optimalna snaga 200 MWe
• unapređenja na cijevima i spremanju topline (otopljena sol)
Sunčeva toplisnka energija koristi se za:
-grijanje vode
-grijanje, hlađenje i ventilaciju
-desalinizaciju i dezinfikaciju
-kuhanje
-procesno grijanje
-vozila
-mnoge druge stvari

Spremanje energije
Sunčeva energija nije raspoloživa tijekom noći pa je pohranjivanje energije važan stavak jer moderni sustavi obično podrazumijevaju neprekidnu opskrbu energijom
Sustavi termalne mase mogu sunčevu energiju pohranjivati u obliku topline za upotrebu u kućanstvima za kratka ili duga razdoblja (dnevno i sezonsko pohranjivanje energije). Sustavi za pohranjivanje topline uglavnom rabe već dostupne materijale s visoki specifičnim toplinskim kapacitetom kao što su voda, zemlja i kamen. Dobro dizajnirani sustavi mogu smanjiti vršno opterećenje i pomaknuti vrijeme najviših opterećenja na vrijeme s niskim opterećenjima te smanjiti ukupne potrebe za grijanjem i hlađenjem.
Razvoj
Solarna elektrana –
solarni toranj
• manje razvijenija tehnologija u odnosu
na parabolične protočne
• instalirano probno više desetaka MWe
• koncentracija sunca 800x
• temperature do 560 oC
• procjena godišnje efikasnosti do 18%
• radni mediji: voda, org. kapljevine
soli natrij nitrata ili zrak
• optimalna snaga 100-e MWe
• unapređenja na cijevima i spremanju
topline (otopljena sol)

FOTONAPONSKE ČELIJE
Fotonaponski efekt počeo je 1839. godine promatrati Henri Becquerel i na početku dvadesetog stoljeća bio je predmetom mnogih istraživanja.
Fotonaponske ćelije su poluvodički elementi koji direktno pretvaraju energiju sunčeva zračenja u električnu energiju. Efikasnost ime je od 10% za jeftinije izvedbe s amorfnim silicijem, do 25% za skuplje izvedbe. Za sada su još uvijek ekonomski nerentabilni jer im je cijena oko 6000 $/kW. Na slici desno prijazan je princip izrade fotonaponskih ćelija. Fotonaponske ćelije mogu se koristiti kao samostalni izvori energije ili kao dodatni izvor energije. Kao samostalni izvor energije koristi se npr. na satelitima, cestovnim znakovima, kalkulatorima i udaljenim objektima koji zahtijevaju dugotrajni izvor energije.
Full transcript