Loading presentation...

Present Remotely

Send the link below via email or IM

Copy

Present to your audience

Start remote presentation

  • Invited audience members will follow you as you navigate and present
  • People invited to a presentation do not need a Prezi account
  • This link expires 10 minutes after you close the presentation
  • A maximum of 30 users can follow your presentation
  • Learn more about this feature in our knowledge base article

Do you really want to delete this prezi?

Neither you, nor the coeditors you shared it with will be able to recover it again.

DeleteCancel

Make your likes visible on Facebook?

Connect your Facebook account to Prezi and let your likes appear on your timeline.
You can change this under Settings & Account at any time.

No, thanks

Ljudevit Gaj: Horvatov sloga i zjedinjenje

Pravopisna reforma Ljudevita Gaja. Interpretacija budnice "Još Horvatska ni propala". Koristiti uz Profilovu čitanku "Književni vremeplov 3".
by

B P

on 20 September 2016

Comments (0)

Please log in to add your comment.

Report abuse

Transcript of Ljudevit Gaj: Horvatov sloga i zjedinjenje

Ljudevit Gaj (1809.-1872.)
Ljudevit Gaj: Kratka osnova horvatsko-slavenskog pravopisanja
objavljena u Budimu, 1830.
potaknut idejama Pavla Rittera Vitezovića
jednom glasu (fonemu) treba odgovarati jedan znak (grafem)

Daj svoj prijedlog za pisanje glasova č, ć, š, ž, đ, dž, lj i nj. Napiši rečenicu "Ljudevit Gaj bio je ideolog ilirskoga pokreta i njegov vođa. Gaj predlaže nov način pisanja nepčanika u hrvatskome jeziku."

Prouči prijedloge Gajeve grafije na 21. i 22. stranici svoje čitanke!
Ljudevit Gaj: Horvatov sloga i zjedinjenje
pjesma poznata po stihovima "Još Horvatska ni propala"
napisao 1832. godine
objavio u Danici
prototip preporodne hrvatske domoljubne pjesme - budnice


Pročitaj pjesmu na str. 23!
Interpretacija
Koji su motivi suprotstavljeni u prvim trima strofama? Izdvoji ih te objasni njihovo alegorijsko značenje!
Kako tumačiš 4. stih prve strofe? Dovedi ga u vezi s književnom vrstom!
Na što poziva sve Hrvate u 4. strofi?
Kako tumačiš 8. strofu? Koga sve Gaj smatra Hrvatima, tj. koja ideja stoji iza hrvatskoga imena u ovoj strofi?
Koji je ton pjesme: pesimističan ili optimističan? Dovedi ga u vezu s ritmom pjesme!
Na temelju Gajeve pjesme zaključi koja su temeljna obilježja budnice!
Ponovimo!
Gaj u ovoj budnici suprotstavlja slavnu prošlost sumornoj sadašnjosti, ali kliče "Još Hrvatska ni propala!"
Gaj poziva Hrvate da se probude. Budnica su domoljubne pjesme namijenjene buđenju nacionalnih osjećaja i jačanju vjere u moć naroda. Teme su vezane uz veličanje slavne prošlosti i bodrenje na promjenu loše sadašnjosti. U budnicama se iznose i preporodni politički programi. Zbog ritmičnosti bile su i uglazbljivane. Budnice su dominirale do 1840. godine.
Gaj zove Hrvate i Slavene da se ujedine.
Pod hrvatskim imenom nabraja Slavene: Ličane, Krbavce, Kranjce, Štajerce, Korušce, Slavonce, Srbe, Bosance, Istrane te Dalmatince.
Razvrstajte po važnosti Gajeve zasluge za hrvatsku kulturu:
jezikoslovac
književnik
utemeljitelj hrvatske preporodne publicistike
pokretač i ideolog ilirskog pokreta u okviru HNP-a
pokretač novina na hrvatskome jeziku
Gajev pokret ima prosvjetiteljski karakter.
Razjedinjeni krajevi nemaju jedinstvenu grafiju.
Zanima te kako je nastala Gajeva budnica?
Pročitaj na 24. stranici u svojoj čitanci!

DZ - predati 27. rujna (utorak)
Napiši esej od minimalno 500 riječi (maks. 1000) na jednu od dviju ponuđenih tema:
Jezik je važan za život nacije
Zašto učiti hrvatski jezik u inozemstvu?
Svoje postavke dovedi u vezu s idejama HNP-a i oprimjeri ih.
Esej polemizira problem nacije, (osobnog i kolektivnog) identiteta i jezika.
Postavi tezu, pokušaj je oboriti i dokazati.
Daj vlastiti doprinos temi. Nemoj prepisivati!
Svaku ideju odvoji novim odlomkom.
On želi pokrenuti novine i njima dovesti do narodnog preporoda. Jednaku je ulogu namijenio i književnosti: književna djela doživljava kao sredstvo za postizanje političkih ciljeva.
Zajednicko pismo i zajednicki jezik
Kako se zajedničko pismo stvara za zajednički jezik, a jezik se poistovjećuje s narodom, prijedlog zajedničke grafije zapravo je prvi korak k jezičnom i političkom ujedinjenju hrvatskoga naroda.
Još Horvatska ni propala, dok mi živimo,
Visoko se bude stala kad ju zbudimo;
Ak je dugo trvdo spala, jačja hoće bit,
Ak je sada vu snu mala, će se prostranit.

Većkrat senja čudne senje slatke radosti,
Kada se joj kažu tenje jake mladosti;
Drugda pako magle crne nju opstiraju,
Kada sestre njoj neverne nju zapiraju.

Jenput vidi županije sve ponovljene,
Stare slavne sve banije znova stvorjene;
Vidi, čuje Gorotance, Krajnce dolazit
I s Horvati neprestance tako govorit:

"Hoj Horvati, braćo mila, čujte našu reč,
Neće nas razdružit sila baš nikakva već;
Nas je negda jedna mati draga rodila,
S jednim nas je, bog joj plati, mlekom pojila.

Kako ćemo majki bolje sad zahvaliti,
Kak da bumo jedne volje se sjediniti;
Jal i nazlob njejne sine su razdružili,
Stare slavne domovine diku zrušili.

...
Ni li skoro skradnje vreme da nju zvisimo,
Ter da stranjsko teško breme iz nas bacimo;
Stari smo i mi Horvati, nismo zabili,
Da smo vaši pravi brati zlo prebavili."

Jenput čuje svoje sine glasno pevati,
Složne glase u visine tako zdigati:
"Braća danas kolo vodi, danak svetkuje,
Horvatska se preporodi, sin se raduje."

V kolu jesu vsi Horvati stare države,
Staroj Slavi verni svati s Like, Krbave,
Krajnci, Štajer, Gorotanci i Šlavonija
Skup Bošnjaci, Istrijanci ter Dalmacija.

Vsi Horvati se rukuju i spoznavaju,
Istinski se sad kušuju, reč si davaju;
Neka znaju sveta puki njihov novi zvez,
Hvalit ćeju vnukov vnuki Slavki narod ves.

Nudar braćo čaše z vinom sad napunite,
Zdravicu horvatskem sinom vernem napi’te;
Neka žive naša sloga, vsaki pravi Slav,
Pravi sinko roda svoga neka bude zdrav!"
Gaj na saonicama...
Prema zapisanim sjećanjima sudionika, ova je budnica nastala gotovo u hipu. Gaj je saonicama putovao u posjet Ferdi Livadiću. U jednom mu je trenutku pala na pamet misao: "Još Horvatska ni propala dok mi živimo". Misao mu je prekinula pjesma seljaka koji su pjevali u crkvi. Tako je došavši u Livadićevu kuću, u mislima već imao riječi i osnovnu melodiju pjesme. Zajedno s Ferdom Livadićem te je večeri sastavio nekoliko inačica pjesme koja je postala prva budnica i neslužbena himna ilirskoga pokreta. Pjesma je prvi put izvedena 7. veljače 1853. godine.
Budnice
domoljubne pjesme
namijenjene buđenju nacionalnih osjećaja
teme: veličanje slavne prošlosti, bodrenje na promjenu loše sadašnjosti
ritmične - uglazbljivane
Full transcript