Loading presentation...

Present Remotely

Send the link below via email or IM

Copy

Present to your audience

Start remote presentation

  • Invited audience members will follow you as you navigate and present
  • People invited to a presentation do not need a Prezi account
  • This link expires 10 minutes after you close the presentation
  • A maximum of 30 users can follow your presentation
  • Learn more about this feature in our knowledge base article

Do you really want to delete this prezi?

Neither you, nor the coeditors you shared it with will be able to recover it again.

DeleteCancel

Make your likes visible on Facebook?

Connect your Facebook account to Prezi and let your likes appear on your timeline.
You can change this under Settings & Account at any time.

No, thanks

Gramatika

Morfologija,sintaksa, fonetika, tvorba riječi
by

Lovro Rach

on 31 January 2013

Comments (0)

Please log in to add your comment.

Report abuse

Transcript of Gramatika

-zavisno složena surečenica u kojoj je zavisna
surečenica uvrštena u glavnu na mjesto
priložne oznake 1. budem htio 1. budemo htjeli
2. budeš htjela 2. budete htjele
3. bude htjelo 3. budu htjela 1. htjet ću 1. htjet ćemo
2. htjet će 2. htjet ćeš
3. htjet će 3. htjet će Prvi broj. -zapovjedni glagolski način
-u prvom i drugom licu jednine
i množine
-tvori se od osnove i nastavka
-skači Gramatika tvorba riječi sintaksa fonetika morfologija vrste
riječi promijenjive nepromijenjive imenice zamjenice pridjevi brojevi glagoli infinitiv glagolski
vid glagolska
vremena glagolski
načini -neodređeni glagolski oblik
-nastavci: -ći ili -ti
-skakat ću
-infinitivna osnova(infinitiv glagola-nastavci -ti,-ći) nesvršeni radnja traje radnja je svršena svršeni budućnost prošlost sadašnjost -sadašnje vrijeme
-nastavci:-im,-am,-em,-jem
-infinitivna osnova+nastavci
-jednostavno glagolsko vrijeme
-skačem 1. jesam 1.jesmo
2. jesi 2.jeste
3. jest 3.jesu prezent 1.sam 1. smo
2. si 2. ste
3. je 3. su 1.hoću 1.hoćemo
2.hoćeš 2.hoćete
3.hoće 3.hoće 1.ću 1.ćemo
2.ćeš 2.ćete
3.će 3.će 1.bio sam 1.bili smo
2. bila si 2.bile ste
3. bilo je 3.bila su -prošlo jednostavno svršeno vrijeme
-nastavci:-h,-Ø,-Ø,-smo,-ste,-še
-oh,-e,-e,-osmo,-oste,-oše
-infinitivna osnova+nastavci
-skočih aorist 1. bih 1. bismo
2. bi 2. biste
3. bi 3. bi(še) -prošlo složeno vrijeme
-glagloski pridjev radni+nenaglašeni
nesvršeni prezent glagola biti
-skakao sam perfekt -prošlo jednostavno nesvršeno vrijeme
-nastavci:-ah,-aše,-aše,-asmo,-aste,-ahu
-jah,-jaše,-jaše,-jasmo,-jaste,-jahu
-ijah,-ijaše,-ijaše,-ijasmo,-ijaste,-ijahu
-infinitivna osnova+nastavci
-skakah imperfekt 1. bijah 1. bijasmo
2. bijaše 2. bijaste
3. bijaše 3. bijahu -pretprošlo složeno vrijeme
-imerfekt glagola biti+glagolski pridjev radni
-perfekt glagola biti+glagolski pridjev radni
-bijah skakao
-bio sam skakao 1. bijah bio 1.bijasmo bili
2. bijaše bila 2. bijaste bile
3. bijaše bilo 3. bijahu bila 1. bio sam bio 1. bili smo bili
2. bila si bila 2. bile ste bile
3. bilo je bilo 3. bila su bila futur I. futur II. -predbuduće složeno vrijeme
-svršeni prezent glagola biti+glagolski
pridjev radni -koristi se u složenim rečenicama
Kupit ću ti sladoled ako budeš išao na na izlet. 1. budem 1. budemo
2. budeš 2. budete
3. bude 3. budu naglašeni prezent glagola biti nenaglašeni prezent glagola biti naglašeni prezent glagola htjeti nenaglašeni prezent glagola htjeti aorist glagola biti pluskvamperfekt glagola biti svršeni prezent glagola biti 1. bit ću 1. bit ćemo
2. bit će 2. bit ćeš
3. bit će 3. bit će futur I. glagola biti 1. budem bio 1. budemo bili
2. budeš bio 2. budete bili
3. bude bila 3. budu bili futur II. glagola biti glagoli po
predmetu
radnje -prijelazni- uz sebe mogu imati glagol akuzativu
-neprijelazn- uz sebe nemogu imati glagol u akuzativu
-povratni uz sebe imaju zamjenicu sebe/se glagolski
pridjevi -tvori se od infinitivne osnove i nastavka
-o,-la,-lo,-li,-le,-la
-skakao, skakala, skakalo, skakali, skakale, skakala glagolski
pridjev
radni -tvori se od infinitivne osnove i četiri
vrste nastavka: -n(-na,-no,-ni,-ne,-na) -en,-ena,-t
-skakan, skakana, skakano,
skakani, skakane, skakana glagolski
pridjev
trpni -imenica koja je nastala od glagola
-tvori se dodavanjem nastavka -je
glagolskom pridjevu trpnom
-skakanje glagolska
imenica imperativ -pogodbeni složeni sadašnji način
-tvori se od nenaglašenog aorista
glagola biti i glagolskog pridjeva radnog -bih skakao kondicional I. -pogodbeni složeni prošli način
-koristi se za mogućnosti u prošlosti
-tvori se od kondicionala I. glagola biti
i glagolskog pridjeva radnoga
-bio bih skakao kondicional II. 1. bih bio 1. bismo bili
2. bi bila 2. biste bile
3. bi bilo 3. bi bila kondicional I. glagola biti 1. bio bih bio 1. bili bismo bili
2. bila bi bila 2. bile biste bile
3. bilo bi bilo 3. bila bi bila kondicional II. glagola biti 1. Ø 1. budimo
2. budi 2. budite
3. Ø 3. Ø imperativ glagola biti -slaže se u rodu, broju i padežu s
imenicom kojom stoji
-neodređeni se sklanjaju sam u jednini
muškog i srednjeg roda, a određeni u sva tri
roda imenske
riječi
-riječi koje se mogu sklanjati po padežima -postoji sedam vrsta padeža i svaki
od njih ima svoja padežna pitanja koja
nam pomažu da ih prepoznamo u
rečenici padeži debela knjiga-kakva?
Ivanova knjiga-čija? Papir je zelen.
U mojoj ruci je
zeleni papir -dijele se na opisne (opisuju imenicu i
odgovaraju na pitanje kakvo?), posvojne (govore nam čije je što i odgovaraju na pitanje-čiji?) i
gradivne (govore nam od čega je što napravljeno), na određene i neodređene
-određeni pridjev odgovara na pitanje-koji?
-neodređeni pridjev odgovara na pitanje -kakav? stupjevanje
pridjeva -komparacija
-promjena pridjeva po stupnjevima
-pozitiv, komparativ i superlativ
-zelen, zeleniji, najzeleniji
-jasan, jasniji, najjasniji
-ružan, ružniji, najružniji sklonidba
pridjeva -riječi kojima imenujemo bića, stvari
i pojave
-opće i vlastite
-muški(ovaj), ženski(ova) i srednji(ovo)
rod
-jednina i množina -njima se izriče količina (glavni broj) ili
koje je po redu (redni broj) ono što je
imenovano imenicama
-mijenjaju se kao određeni pridjevi -buduće složeno vrijeme
-infinitiv+nesvršeni nenaglašeni prezent
glagola htjeti
-skakat ću ću skakati
-kada je glagol htjeti iza infinitiva gubi se
slovo i, ali sam ako je nastavak -ti -svojstvo glagola kojim
se izriče svršenost i nesvršenost -vršitelj radnje
-nezavisan padež -označuje izravni objekt
-cjelina akuzativ
koga? što? -djelomičnost,pripadnost,
vlasništvo nominativ
tko? što? genitiv
koga? čega? -padež namjene, cilja dativ
komu? čemu? -padež oslovljavanja,
obraćanja i dozivanja
-nezavisan padež vokativ
oj! ej! -isklučivo se koristi s
prilozima
-u, na, o, po, pri, prema lokativ
o komu? o čemu? -društvo, sredstvo
-koristi se s prijedlozima: s(a),
nad(a), pred, za, pod(a), među instrumental
s kim? s čim? povratno-
posvojna neodređene odnosne upitne -zamjenjuju govorne osobe
-imaju naglašeni i nenaglašeni
oblik osobne jednina množina ja ti on ona ono mi vi oni ona ono mene,me meni,mi mene,me meni mnom,
mnome tebe,te tebi,ti tebe,te tebi tobom njega,ga njemu,mu njega,ga njemu njim njoj,joj nje,je nju,ju njoj njom njega,ga njega,ga njemu,mu njemu njim nas nama nas nama nama vas vama vas vama vama njih,ih njima,im njih,ih njima njima N A G D L I -imaju isti oblik
-tko, što, koji, čiji, kakav, kolik
-odnosne izriču na koju se riječ u surečenici
odnosi rečenica na čijemu početku stoje
-upitne služe za postavljanje pitanja -zamjenjuje posvojnu zamjenicu
kada izriče pripadnost subjektu
-svoje deklinacija
ili
sklonidba -sklanjanje imenica po
padežima -koristi se u rečenicama u kojima je vršitelj
radnje ujedno i trpitelj radnje
-zamjenjuje imenicu ili zamjenicu u rečenici
u kojoj vršitelj radnje vrši radnju na sebi
-sebe/se povratna pokazne -služimo ih kada nešto
pokazujemo
-odgovaraju na pitanja koji? kakav?
kolik? koji? kakav? kolik? bliže govorniku bliže sugovorniku dalje od obje osobe ovaj taj onaj ovakav ovolik takav tolik onakav onolik -zamjenjuju nešto neodređeno,
općenito ili niječno Ne
Ni
I tko, što, koji,
čiji, kakav tko, što, koji,
čiji, kakav, god posvojne -zamjenjuju posvojne pridjeve i odgovaraju na pitanje čiji?
-sklanjaju se kao posvojni pridjevi
-moj, tvoj, njegov, njezin, naš, vaš,
njihov glagolski
prilozi -prilozi nastali od glagola
-nepromjenjive riječi glagolski
prilog
sadašnji glagolski
prilog
prošli -izriče radnje koje se zbivaju
u isto vrijeme kad i radnja
predikata
-tvore se od nesvršenih
glagola
-glagolu u 3. os. mn. dodaje
se nastavak -ći
-smiješeći se -izriče radnje koje su se dogodile
prije radnje predikata
-tvore se od svršenih glagola
-glagolskoj osnovi se doda nastavak -vši -avši
-vrativši se prilozi prijedlozi veznici čestice usklici -prilažu se glagolu i označuju
uvjete vršenja glagolske radnje
-mjesni, vremenski, načinski -pokazuju različite odnose na koje
upućuju; između imenice i zamjenice
-označuju odnose što ih imenice imenuju genitiv akuzativ dativ lokativ instrumental na, o, po, u,
kroz(a), među, mi,
nad, pod, pred,
uz, niz, za bez, blizu, do,
iz, iza k(a), nasuprot, unatoč,
usprkos na, o, po, pri,
prema, u među, nad, pod,
pred, s(a), za - povezuju dvije riječi, ili skupine riječi rečenice i, pa, te,
ni, niti ili a, ali, nego,
no, već samo, samo što,
tek, tek što, jedino,
jedino što dakle, zato,
stoga -služe za oblikovanje i
preoblikovanje račenica da, ne, zar,
li, neka, god -koriste se za izražavanje doziva,
osjećaja ili zvuka služba
riječi mogu se mijenjati po padežima,
licima i rodovima deklinirati Glagoli ne pripadaju imenskim
riječima zato što se ne
dekliniraju nego konjugiraju. subjekt predikat objekt atribut priložne
oznake apozicija -uvijek u nominativu
-vršitelj radnje
-bilo koja imenska riječ Mama kuha ručak. Najbolja kuha ručak. Ona kuha ručak. Prva kuha ručak. imenica pridjev broj zamjenica -otvara mjesto svim
ostalim službama riječima
u rečenici IMENSKI
-tvori se od imenske
riječi i pomoćnog
glagola biti GLAGOLSKI
-samo glagol -predmet radnje
-mjesto mu otvara glagol
u predikatu
-obuhvaća su radnju koja
nije vezana uz subjekt IZRAVNI
-u akuzativu NEIZRAVNI -u svim
padežima
osim u nominativu
i vokativu, još
dolazi u akuzativu
s prijedlogom pridjevni imenični -pridjevi, zamjenice, brojevi
-slažu se u rodu, broju i padežu
s imenicom koju dopunjuje -imenica dopunjuje imenicu
-ne slaže se u padežu s imenicom
koju dopunjuje
-u genitivu je -mjesto atributu ne otvara predikat
-dodatak imenici, pobliže ju opisuje -imenica koja dopunjuje
imenicu s kojom se slaže
u rodu broju i padežu te
naječešće u rodu i broju
-jako slična atributu apozicija Lopta je okrugla. Ti si krtica. Je li lopta tvoja? Ti si prvi. On je bio legenda. Dupini u skupinama plivaju čistim morima na svim stranama svijeta -izriče okolnosti radnje
-najčešće su PON, POM, POV
-priložne oznake i prijedložni
izrazi Kako? Kuda? Gdje? PON POM POM Naša djeca. Velik uspjeh. Košara jabuka. Pisac romana. Planet zemlja. Satelit mjesec. jednostavne složene nezavisne zavisne -nezavisno složene rečenice nastaju nizanjem i povezivanjem -zavisno složene rečenice nastaju
uvrštavanjem rečenice se povezuju
bez veznika najčesće
zarezom rečenice se povezuju
veznicima -zavisna se rečenica
uvrsti u glavnu vezničke nevezničke sastavna rastavna suprotna zaključna isključna -nezavisno složena rečenica
u kojoj se sadržaji surečenica
međusobno sastavljaju
-veznik dolazi ispred nezanijekanog
glagola jesni
sadržaji
-i, pa, te nijesni
sadržaji
-ni, niti -rečenice koje imaju dva ili više predikata
-nastaju slaganjem jednostavnih rečenica u jednu cjelinu Falkuša plovi, komiški ribari love -nezavisno složena rečenica u kojoj se
sadržaji surečenica međusobno
rastavljaju
-sadržaji su toliko rastavljeni da se ne
mogu istodobno ostvariti ili -nezavisno složena rečenica u
kojoj se sadržaji surečenica
međusobno suprostavljaju
-u suprotnim rečenicama zarez se
piše ispred veznika a ali nego no već Htio je učiniti dobro,a napravio je zlo. -nezavisno složena rečenica u kojoj se
druga surečenica svojim sadržajem
isključuje iz prve jedino
jedino što tek
tek što samo
samo što Posvuda je vladala tišina, jedino je lanac zveckao. Zastat će ili će nastaviti Dijete se nasmjehnulo i raznježilo Luku. -nezavisno složena rečenica u kojoj
je druga surečenica zaključak prve dakle zato stoga subjektna predikatna objektna atributna -zavisno složena rečenica u kojoj se
zavisna surečenica uvrštava na mjesto
subjekta glavne surečenice
-prepoznaje se po tome što u glavnoj
surečenici nedostaje subjekt Zlo ne misli tko pjeva. -zavisno složena rečenica u kojoj se
zavisna surečenica uvrštava na mjesto
predikata glavne surečenice
-prepoznaje se po tome što u imenskom
predikatu glavne surečenice nedostaje
imenska riječ -zavisno složena rečenica u kojoj se zavisna
surečenica prema predikatu odnosi kao subjekt
-prepoznaje se po tome što u glavnoj surečenici
nedostaje objekt Lubav je da nemože biti teža. Promatram kako valovi udaraju. -zavisno složena surečenica u kojoj se zavisna
surečenica prema imenici glavne surečenice
odnosi kao atribut
-atributna surečenica dolazi iza imenice koju
dopunjuje i ne odvaja se zarezom Napisao je rječnik koji je objavljen 1596. godine 1. htio sam 1. htijeli smo
2 .htijela si 2. htijele ste
3. htjelo je 3. htijela su perfekt glagola biti perfekt glagola htjeti 1. htijah 1. htijasmo
2. htijaše 2. htijaste
3. htijaše 3. htijahu imperfekt glagola htjeti impeprfekt glagola biti 1. bijah htio 1.bijasmo htjeli
2. bijaše htjela 2. bijaste htjele
3. bijaše htjelo 3. bijahu htjela 1. bio sam htio 1. bili smo htjeli
2. bila si htjela 2. bile ste htjele
3. bilo je htjelo 3. bila su htjela pluskvamperfekt glagola htijeti pluskvamperfekt futur I. glagola htjeti futur II. glagola htjeti 1. bih htio 1. bismo htjeli
2. bi htjela 2. biste htjele
3. bi htjelo 3. bi htjela kondicional I. glagola htjeti Sve smo naučili, dakle možemo se ići igrati. rečenični
niz -nezavisno složena rečenica u
kojoj se ravnopravne surečenice
nižu jedna za drugom bez veznika Danas je došao, sutra će otići. proširena neproširena -predikat i subjekt+dopune Ivan pažljivo čita staru knjigu -predikat i subjekt Ivan čita. apozicijski
skup -skup apozicije i jednog ili više atributa Svjetska prvakinja Janica. atribut apozicija imenica Izvori Hrvatski ja volim, udžbenik iz hrvatskog jezika, Nada Babić, 3. izdanje, Zagreb, 2009, Profil.

Osnove pravilnog pisanja u hrvatskom jeziku
Domagoj Grečl, 8. izdanje, Zagreb, 1990, Igro August Šenoa.

Hrvatska gramatika,Eugenija Barić, Mijo
Lončarić, Dragica Malić, Slavko Pavešić, Mirko
Peti, Vesna Zečević, Marija Znika, 2. izdanje,
Zagreb, 1997, Školska knjiga

www.wikipedia.org priložna Lovio je ribu gdje je bila najbrojnija višestuko
složena
rečenica -rečenica sastavljena od nezavisnih i zavisnih surečenica
-surečenice u višestruko složenoj rečenici
mogu biti u odnosu s jednom ili dvjema surečenicama
-taj odnos može biti zavisan ili nezavisan Vani je nebo cmizdrilo, a ja sam dugo šetao
kad sam se sjetio da bi trebalo otvoriti kišobran.
Full transcript